Hrvatska protiv hrvatskih građana

Javila se čitateljica (podaci poznati redakciji) da Porezna uprava rješenjem osporava autorske honorare zaposlenika i vanjskih suradnika ustanovi u kojoj je zaposlena.

Čitateljica je zaguglala problem osporavanja autorskih honorara i, između ostalih, prikazao se i novinarski prilog koji sam o toj temi napisao u poslovnom tjedniku Lider još 3. svibnja 2012. godine. Čitateljica pita ima li što novo o poreznom osporavanju autorskih naknada.

Haranga Porezne uprave Ministarstva financija na autorske honorare, osobito nastavnika i znanstvenika na sveučilištima i institutima, traje već nekoliko godina.

Poreznici tzv. inspekcijskim nadzorom ”hvataju” znanstvenike i sveučilišne profesore zbog toga što uz plaće primaju još i honorare za objavljivanje autorskih djela, pa Porezna uprava svojim rješenjima utjeruje i na autorske honorare sva davanja jednako kao i na plaće.

Svojim poreznim rješenjima inspektori ”ukazuju” na to da bi sveučilišni profesori i znanstvenici morali objavljivati projekte, stručne i znanstvene radove u okviru svojih obaveza iz redovnog radnog odnosa, a ne da to objavljuju kao svoja autorska djela bez obzira na to što ni poslodavci ne spore da su autori kao fizičke osobe nositelji prava korištenja autorskih djela.

To gledište poreznika nije palo s neba. Pisao sam u prethodnim kolumnama o tome kako su vlade u Hrvatskoj marionetske, uključivo i aktualna Vlada Tihomira Oreškovića, jer gospodarsku politiku umjesto prema hrvatskim suverenim ekonomskim i ostalim znanstvenim dostignućima provode prema naputcima vjerovnika iz inozemstva.

Haranga Porezne uprave Ministarstva financija na autorske honorare, osobito nastavnika i znanstvenika na sveučilištima i institutima, traje već nekoliko godina. Poreznici tzv. inspekcijskim nadzorom ”hvataju” znanstvenike i sveučilišne profesore zbog toga što uz plaće primaju još i honorare za objavljivanje autorskih djela, pa Porezna uprava svojim rješenjima utjeruje i na autorske honorare sva davanja jednako kao i na plaće

Logično, u takvim okolnostima su hrvatski znanstveni i stručni radovi u većini bespotrebni, pa zbog toga Ministarstvo financija porezno destimulira suverenu hrvatsku znanstvenu i stručnu misao.

Ionako su znanost i obrazovanje prevelik rashod za državni proračun Republike Hrvatske u bankrotu, pa bi znanstvenike i nastavnike trebalo u većem broju uputiti na zavode za zapošljavanje ili na rad u inozemstvo smatraju u Ministarstvu financija i Vladi.

Ima li što novo u protekle oko četiri godine u poreznom osporavanju autorskih naknada u Hrvatskoj?

Pa, kako se uzme, ovisno o tome smatra li netko novošću da Ministarstvo financija selektivno provodi ”porezni progon” autorskih naknada.

Poreznici izbjegavaju ”ganjanja” sveučilišnih profesora na fakultetima koji bi u tom postupku mogli biti pravno nezgodni, primjerice kao Pravni fakultet u Zagrebu, na kojem isplaćuju autorske naknade kao i na svim ostalim fakultetima, ali se porezni inspektori na tom Fakultetu zasad ipak ne usuđuju pojaviti.

Zatim pitanje je i je li novost da je Muzička akademija u Zagrebu honorirala vanjske suradnike prema naputcima iz (nadležnoga) Ministarstva znanosti, a da su nakon toga došli ”marljivi” inspektori Ministarstva financija i porezno osporili isplaćene autorske naknade vanjskim suradnicima.

Novost je i da je Upravni sud (Usl-3301/12-15) presudio da se ”poništava rješenje Ministarstva financija” i nalaže novi postupak ”obračunavanja poreza na dohodak, prireza i doprinosa na isplaćene autorske honorare zaposlenicima i vanjskim suradnicima, te naknada studentima”, svima za rad na znanstveno istraživačkim projektima u Institutu ”Ruđer Bošković” (postupak po žalbi Ministarstva financija još nije okončan).

Ministarstvo financija porezno destimulira suverenu autorsku hrvatsku znanstvenu i stručnu misao. Ionako su znanost i obrazovanje preveliki rashod za državni proračun Republike Hrvatske u bankrotu, pa bi znanstvenike i nastavnike trebalo u većem broju uputiti na zavode za zapošljavanje ili na rad u inozemstvo smatraju u Ministarstvu financija i Vladi

U spomenutom članku, objavljenom u poslovnom tjedniku Lider 3. svibnja 2012. godine, objavio sam da Porezna uprava, neosposobljena za oporezivanje autorskih djela, u utrci za većom naplatom poreza (i osobito doprinosa) dokazuje da se zbog toga što se na autorske honorare znanstvenika i sveučilišnih profesora ne obračunavaju porezi i doprinosi kao na plaće u državni proračun svake godine uplaćuje oko 200 milijuna kuna manje.

Pisao sam tada da je, nasuprot gledištu poreznika, autorima i naručiteljima, a ne poreznicima, zakonski ostavljena sloboda ugovaranja da (ugovorno) određuju hoće li se za isporučena autorska djela isplatiti naknada u plaći ili porezno mnogo povoljnijem autorskom honoraru.

Godinama sam od poreznika uzalud pokušavao dobiti odgovor zbog čega bi se autorska djela nastala u radnom odnosu trebala oporezivati različito od autorskih djela stvorenih izvan radnog odnosa.

Poreznici su u tzv. ”naputku” (tadašnjeg) ravnatelja Porezne uprave Ministarstva financija napisali da autorsko djelo stvoreno u radnom odnosu ima ”specifičan karakter”.

Pitao sam Ministarstvo financija da pobliže porezno-pravno definiraju što znači taj pojam autorskog djela koje ima ”specifičan karakter”?

I do danas to nisam doznao.

U Poreznoj upravi su na sve načine izbjegavali odgovoriti na ta pitanja, a osobito su ”uvrijeđeni” bili mojim tvrdnjama da Porezna uprava Ministarstva financija zapravo uopće nije osposobljena za oporezivanje autora, odnosno autorskih naknada.

Poreznici su u tzv. ”naputku” (tadašnjeg) ravnatelja Porezne uprave Ministarstva financija napisali da autorsko djelo stvoreno u radnom odnosu ima ”specifičan karakter”. Pitao sam Ministarstvo financija da pobliže porezno-pravno definiraju što znači taj pojam autorskog djela koje ima ”specifičan karakter”? U Poreznoj upravi osobito su ”uvrijeđeni” bili otkrićem da Porezna uprava Ministarstva financija zapravo uopće nije osposobljena za oporezivanje autora, odnosno autorskih naknada

Pitao sam tada Poreznu upravu na temelju čega oni utvrđuju što jest autorsko djelo, a što nije, pa se u tom slučaju ne može oporezivati povlašteno kao autorska djela?

Zatečeni takvim pitanjem odgovorili su da prema internim aktima to utvrđuju na osnovu stručnih mišljenja Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo.

Na to sam ponovo poslao upit Ministarstvu financija u kojemu sam poreznike podsjetio na to da stručno mišljenje, pa čak i Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo kao tijela državne uprave, nije obvezujuće, te da je prema zakonu za ocjenu je li nešto autorsko djelo jedino nadležan sud.

Na to pitanje su u Ministarstvu financija zašutjeli i ta svojevrsna ”zavjera šutnje” traje do danas, a poreznici se i dalje u svojim problematičnim rješenjima ustrajno pozivaju na ”stručna mišljenja (svojih kolega) iz Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo”.

Raspitivao sam se te 2012. godine i po fakultetima i najjednostavniji je bio odgovor (tadašnje) dekanice Građevinskog fakulteta u Zagrebu koja je rekla da njihovi nastavnici prema ugovoru o radu drže nastavu i obavljaju dio znanstveno istraživačkog rada, za što naknadu dobivaju u plaći, a za druge se poslove koje prema ugovoru o radu nisu dužni obavljati (najčešće stručni projekti i dio znanstvenoistraživačkog rada), ovisno o vrsti posla, sklapaju ugovori o djelu ili ugovori o autorskim djelima.

Ovu priču o ”poreznom progonu autorskih naknada znanstvenika i sveučilišnih nastavnika” treba ”staviti u kontekst” pokušaja HDZ-ove vlade iz 2011. godine da se tada predloženim zakonima uvede politička kontrola na sveučilištima u Hrvatskoj.

Bilo je predloženo da se (tadašnjoj) vladi omogući da javnim sveučilištima zavlada preko tzv. sveučilišnih vijeća. Ta ”vijeća” su prije tadašnjih izbora trebala biti popunjena politički podobnim kadrovima, a dotadašnji senati sveučilišta su po sili predloženih zakona trebali biti raspušteni.

”Porezni progon” autorskih naknada znanstvenika i sveučilišnih nastavnika treba ”staviti u kontekst” pokušaja HDZ-ove vlade iz 2011. godine da se tada predloženim zakonima uvede politička kontrola na sveučilištima u Hrvatskoj. Tim je zakonima bilo predloženo da se (tadašnjoj) Vladi omogući da javnim sveučilištima politički zavlada preko tzv. sveučilišnih vijeća. Ta ”vijeća” su trebala biti popunjena politički podobnim kadrovima, a dotadašnji senati sveučilišta su po sili predloženih zakona trebali biti raspušteni

Tek ozbiljnom prijetnjom štrajka na svim sveučilištima u Hrvatskoj je Vlada odustala od koncepcije političkog ovladavanja sveučilištima u Hrvatskoj.

Čitateljica spomenuta u uvodu dostavila mi je i Zapisnik o obavljenom poreznom nadzoru obračunavanja, evidentiranja, prijavljivanja i plaćanja poreza i drugih javnih davanja….

Navoditi nekompetentna naklapanja porezne inspektorice o oporezivanju autorskih naknada nastavnika u toj manjoj ustanovi bilo bi besmisleno.

Uglavnom, ništa novo, u Poreznoj upravi Ministarstva financija još nisu doznali da ne znaju kako obračunavati poreze na autorske naknade.

Pišući ovu kolumnu (uglavnom na temelju pisama čitatelja), sve više mi se čini da bi naziv rubrike ”Imam pravo” trebalo promijeniti u ”Hrvatska protiv hrvatskih građana”, u ovom konkretnom slučaju ”Hrvatska protiv hrvatskih autora”.

***

Pozivamo čitatelje da se jave Ivici Grčaru i iznesu svoje probleme prouzročene time što im razni moćnici krše prava.

Pišite na [email protected], odnosno na [email protected] ili nazovite broj 098 484 355

***

Opaska uredništva: za podatke i ocjene iznesene u ovoj rubrici odgovara isključivo autor.

    •  O izgredima Ustavnog suda Sabor ''ni bu – ni mu''!
    •  Etički nazori oprečni većini kandidata za suce Ustavnog suda
    •  Posljednji slobodni novinar upisan u Sudski registar
    •  Signal novinarima da se okane iluzija o slobodi medija
    •  Banke nekontrolirano “dilaju” podacima o klijentima
    •  Treća novinareva tužba Sudu za ljudska prava
    •  Sudionici izbora su nasamareni – apstinenti imaju pravo
    •  Hoće li policija na birališta privoditi izborne apstinente?
    •  Prijavljujem Plenkovića zbog prijetnje DORH-u i USKOK-u
    •  Sudstvo i soc-skrbitelji žive od medijske šutnje

> Svi tekstovi ovog autora