Hvala Miloradu Pupovcu jer svjedoči ustavni patriotizam

Boris Milošević novi je predsjednik Srpskog narodnog vijeća, izvještava tjednik Novosti. Na njegovu funkciju zamjenika dolazi Anja Šimpraga, koja će biti na toj poziciji uz ranije izabranu Draganu Jeckov. Odlučili su tako delegati na skupštini SNV-a, održanoj u subotu, u prostorima Srpskog kulturnog centra u Zagrebu.

“Neću zaboraviti osnovnu ulogu zbog koje je SNV osnovan, a to su borba za ostvarivanje manjinskih prava, da se Srbi u Hrvatskoj osjećaju jednakopravnim građanima, što znači borbu protiv svake diskriminacije, a pogotovo etničke i vjerske. Posebno ćemo obratiti pažnju na ostvarivanje prava na jezik i pismo, kao i na borbu protiv govora mržnje u kojoj možemo biti uspješni samo ako budemo ono što smo bili do sada, a to znači jedinstveni, uporni i svoji”, naglasio je Milošević u svom govoru nakon izbora, ističući Pupovčevu ulogu u ovih 28 godina SNV-a.

“Svi u SNV-u smo svjesni da predstavljamo zajednicu koja je zbog rata demografski teško stradala i prošla put od konstitutivnog naroda pa potom statusa nove nacionalne manjine koja je imala značajan udjel u stanovništvu bez vlastitih organizacija i institucija, sve do današnje situacije gdje tražimo način da učvrstimo izgrađene institucije, održimo njihovu relevantnost i revitaliziramo ranjenu zajednicu. Stoga je bitno da uključimo mlade u naše programe, ali i u upravljačke strukture”, rekao je novi predsjednik SNV-a.

Podsjetio je da su neki programi, kao što je onaj vezan uz financiranje Novosti ili besplatne pravne pomoći, dugotrajni, ali i da se razvijaju nove aktivnosti.

“Sad kad imamo mogućnosti i kapacitete važno je da sami zabilježimo svoju povijest, istražimo i ispričamo svoje priče te istaknemo sve ono pozitivno što su Srbi u Hrvatskoj napravili, izgradili, otpjevali, odigrali, nacrtali ili napisali. Tu bitnu ulogu ima naš Arhiv, kao i odjeli za kulturu i medije”, kazao je Milošević i kao jedan od prioriteta predsjedničke funkcije naveo rad srpskih kulturnih centara što smatra velikim zajedničkim zadatkom svih jer se nalaze u sredinama odakle dolaze i članovi skupštine SNV-a.

“Važno je da im udahnemo život, da se u njima održavaju brojni programi, da okupljaju ljude i to ne samo članove srpske zajednice, nego i većinski narod kao i sve ljude dobre volje”, istaknuo je.

U svom govoru održanom na početku Skupštine Milorad Pupovac naglasio je da je SNV, kao i druge srpske organizacije, “kadrovski, programski i kapacitetom rastuća manjinska samouprava Srba u Hrvatskoj”.

“Naša i vaša zadaća je da se taj rast ničim ne ugrozi, ni našim lošim vodstvom ni tuđim lošim namjerama. Naša je zadaća da svojim programima učinimo srpsku zajednicu održivom i samosvjesnom, te otvorenom i integriranom u sredine u kojima živi. Hrvatska i Srbi su prije 30 godina počeli obnavljati mir, uzajamno povjerenje i odgovornost jednih prema drugima, u skladu s najboljim historijskim iskustvima i u skladu s najvišim ustavnim vrijednostima. Slavljenje isključenja Srba iz sistema političkog odlučivanja i sudjelovanja na bilo kojoj razini Vladine izvršne vlasti protivno je toj odgovornosti, kao i neometano izvikivanje ili ispisivanje poruka mržnje ili netolerancija prema ćiriličnom pismu i nespremnost da se provedu ustavne i zakonske odredbe o njegovoj ravnopravnosti u upotrebi. Naša je zajednička obaveza da podsjećamo na sve oblike odgovornosti u svakoj prilici i na svaki demokratski odgovoran način”, rekao je pak Milorad Pupovac.

U svom je pozdravnom govoru potpredsjednik Vlade i ministar unutrašnjih poslova Davor Božinović naglasio da SNV sistematski provodi brojne projekte jačanja zajednice.

“Vaša posvećenost tim poslovima pokazatelj je odgovornosti i predanosti, kako vlastitoj zajednici, tako i hrvatskome društvu u cjelini. Mjere iz operativnih programa koje naša Vlada od prvog mandata donosi u suradnji s predstavnicima nacionalnih manjina usmjerene su na očuvanje vašeg nacionalnog identiteta, ali i na jačanje povezanosti s ostatkom hrvatskoga društva”, kazao je potpredsjednik Vlade. U ime Sabora RH, zastupnik Furio Radin govorio je o ulozi manjina u političkom sistemu.

Uz ovakav izvještaj tjednika Novosti, smatram, treba još nešto važno kazati o Miloradu Pupovcu.

U izjavi koju je za Nacional dao u petak, 10. siječnja (članak Borisa Pavelića “SRPSKI SVET – Pupovac se ograđuje: ‘Nikad nismo htjeli biti dio ičega što bi moglo nauditi narodu s kojim živimo’”), Pupovac je načelno objasnio stav čelništva srpske zajednice prema susjednoj zemlji i njezinoj politici. “Mi se od Srbije ne možemo i ne kanimo ograđivati. Srbija ima svoju slobodarsku tradiciju i svoju važnu ulogu u današnjim, a naročito u budućim odnosima u ovom dijelu Europe. Do toga je nama veoma stalo i smetaju nam izjave koje generaliziraju sliku Srbije, slikajući je isključivo crnom. Prevažna je slobodarska historija Srbije u zadnjih dvjesto godina Europe da bi se to moglo zapostaviti i zanemariti. Ona je naročito prevažna za hrvatsko-srpske odnose, da bi se to moglo svesti samo na tragično i u velikoj mjeri i sramotno razdoblje rata u Hrvatskoj i ratnog raspada zajedničke zemlje”, kazao je Pupovac.

Opisao je kako vidi mogućnosti da srpska i hrvatska manjinska zajednica u objema državama zaštite jedna drugu i utječu na poboljšanje uzajamnih odnosa. “Mi nismo državljani Srbije i ne možemo odlučivati o njezinoj političkoj sudbini, a nemamo ni pravo da se u te procese uključujemo, osim kada procijenimo da nam je obaveza napraviti što treba da bi odnosi između Hrvatske i Srbije bili bolji i kako bi se spriječilo da se eventualno stanje loših odnosa reflektira na položaj Srba u Hrvatskoj ili položaj Hrvata u Srbiji. S Hrvatima u Srbiji još od 2007. razvijamo suradnju koja je u nekom smislu jedinstvena na prostoru jugoistočne Europe, pa možda i u širim razmjerima”, kazao je Pupovac.

“Dvije zajednice, svaka ranjena na svoj način, što kao kolateralna a što kao aktivna žrtva sukobljavanja dvaju naroda, njihovih politika i njihovih država, prepoznale su prostor za uzajamnu solidarnost i suradnju. Ta je suradnja svojevrstan ‘pješački most preko Dunava’ koji i onima koji u Hrvatskoj i Srbiji nisu manjina može služiti kao mjesto susreta, kao što se doslovno i dogodilo u susretu hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović i predsjednika Srbije Aleksandra Vučića na mostu kod Iloka 20. lipnja 2016. godine”, rekao je.

Pupovac je za Nacional objasnio i stav srpske zajednice u Hrvatskoj prema konceptu “srpskog sveta” koji zagovara dio vladajuće politike u Srbiji. “Nikada nismo htjeli biti dio ničega što bi moglo nauditi narodu s kojim živimo, niti ičega što bi nas moglo pretvoriti u zajednicu bez svoje volje i pameti. Takav naš stav izraz je samostalne političke filozofije koju baštinimo i u kojoj, s jedne strane, sebe vidimo kao dio Hrvatske, a istovremeno prema Srbiji gledamo kao prema svojoj matičnoj zemlji s kojom želimo najbolje odnose za sebe, ali i najbolje odnose između Hrvatske i Srbije.

Taj je stav mnogo stariji od pojave termina ‘srpskog sveta’ i funkcionirao je i u mnogo težim vremenima: u ratnom razdoblju kada se lako gubila glava, a nisu se samo stvarali nesporazumi i reducirala suradnja. Veoma je važno razumjeti da se manjinska prava razvijaju prije svega unutar zemalja u kojima manjine žive, na osnovi postignutih i dogovorenih manjinskih rješenja i usuglašenih međudržavnih sporazuma. Dodavati tome, nakon rata koji smo proživjeli, ideološko-političke koncepte može samo stvoriti dodatne nesporazume i otežati realizaciju manjinskih prava i dobrosusjedskih odnosa”, kazao je Pupovac.

Istodobno on smatra kako i u Hrvatskoj postoji nacionalistička zloupotreba pojma “srpski svet” koji je dovoljno problematičan sam po sebi. “Važno bi bilo da se od tog termina ne proizvodi više nego što on realno jest. Kod nas u Hrvatskoj primjenjuje ga se na sve i svašta: za najbenignije stvari, ali i stvari koje su manje benigne, ali nemaju nikakve karakteristike ni obilježja ‘srpskog sveta’, nego pripadaju načinu kako manjine ostvaruju svoja prava, poput toga hoće li izložba fotografija narodnih nošnji biti otvorena u Sinju ili neće.

Kod nas u Hrvatskoj, dakle, treba reći da je terminu ‘srpski svet’ smisao i značenje prošireno i na stvari koje s njim nemaju apsolutno nikakve veze. Mi dobro znamo tko su ljudi koji među Srbima imaju iluziju o ‘srpskom svetu’ i znamo tko tu iluziju nema, i zato se treba kloniti generalizacija i etiketa”, kazao je Pupovac.

Od srpske zajednice u Hrvatskoj pak, kazao je Pupovac, “može se očekivati doprinos razvoju vjerske i međuetničke tolerancije”. “Učinit ćemo sve da sredine u kojima živi srpska zajednica budu naprednije te da suradnja s pripadnicima većinskog naroda i drugih manjinskih naroda, kao i većinske Katoličke crkve i drugih vjerskih zajednica, bude najbolja moguća. Posvećeni smo poštovanju i afirmaciji ustavnih vrijednosti”, kazao je i objasnio na koju se političku tradiciju oslanja današnja politika Srba u Hrvatskoj.

“Osnova našeg djelovanja ustavne su vrijednosti kao temelj pozitivnih patriotskih osjećaja i osjećaja pripadnosti, dužnosti i prava. Na tome gradimo različite moguće modele ostvarivanja manjinskih prava, kulturne autonomije i manjinskih samouprava različite vrste, od manjinskih vijeća do političke predstavljenosti. Takav stav ima historijsku utemeljenost u politikama Srba u Hrvatskoj koje baštinimo.

Unazad dvjesto godina postoji jasna tradicija srpskoga ustavnog patriotizma u Hrvatskoj. To su samostalne politike Samostalne srpske stranke, Bogdana Medakovića kao njezina prvaka i u jednom razdoblju predsjednika Sabora, Svetozara Pribićevića i njegove braće… Postoje i dalmatinski Srbi koji su doprinosili procesu ujedinjenja Dalmacije s Hrvatskom. Uz nasljeđe Narodnooslobodilačkog rata, to su, među ostalima, slojevi srpske politike u Hrvatskoj koje baštinimo i koje smo artikulirali kao ‘ustavni patriotizam’, među ostalim i na tragu razumijevanja kakvo je njemački filozof Jürgen Habermas formulirao u ‘Historikerstreitu’, znamenitoj polemici o odgovornosti Njemačke za Drugi svjetski rat, u kojoj je vrijednosti i odredbe ustava postulirao kao osnovu građanskog patriotizma, neovisno o etnicitetu i svim drugim osobinama građana”, objašnjava Pupovac.

“Što se nas tiče, zahvalni smo svima, i u Hrvatskoj i u Srbiji, koji poštuju političku posebnost Srba u Hrvatskoj. Ona je neka vrsta naša tradicija, ali i potrebe zbog svih teškoća i problema s kojima se srpska zajednica decenijama suočava i teško ih rješava. Nadamo se da će doći vremena u kojima će potreba za isticanjem te posebnosti biti manja, a rad na zajedničkim vrijednostima, interesima i dobru mnogo veći nego što je u ovom trenutku”, kazao je za Nacional predsjednik SDSS-a i SNV-a.

Zašto sam dao toliko dugih i opširnih Pupovčevih citata? Da se vidi kako taj čovjek razmišlja. I ne samo to, nego zato što mislim da je Milorad Pupovac, možda, naš ponajbolji političar.

Jednom sam mu, nakon nekih izbora gdje je dobro prošao u širem građanstvu, rekao da mi je žao što smo mi, Hrvati, takvi i što sada nema mogućnosti da ga izaberemo za šefa države. Možda se varam, ali Hrvati ne bi izabrali Srbina za predsjednika. Međutim ja smatram da, pored Ive Josipovića, i bez obzira na probleme koji su postojali između Josipovića i Pupovca, ali tu ubrajam i Marka Vučetića, koji ima tu neku Gotovčevu crtu i bio bi briljantan šef države, još samo bi Milorad Pupovac mogao biti predsjednik koji bi imao senzibilitet za sve nas u društvu. I bio bi, uz podršku ljudi kao što su Dejan Jović, vrlo dobar, egzemplaran predsjednik.

O tomu govore ovi Pupovčevi citati.

I ja to pišem vrlo zadovoljan. Pak treba ljude koji to zaslužuju pohvaliti na vrijeme. Mi smo, nažalost, narod koji slabo priznaje tuđe doprinose. Recimo, Milorad Pupovac i Boris Milošević sasvim sigurno priznaju da sam zbog hrvatskih Srba devedesetih nosio glavu u torbi, čak i da sam zbog prijetnje morao napustiti Hrvatsku na tri godine (otišao sam u Sarajevo).

Isto tako, oni priznaju moj napor u pokretanju, strukturiranju i moderiranju Porfirijeva zagrebačkog kružoka jer je on, u velikoj mjeri, pomagao pokazati drugačije, vrlo pametno lice zagrebačkih Srba i njihovih prijatelja.

Meni neće pomoći ako se nakon moje smrti priznaju ti neki moji doprinosi društvu i dobrim odnosima Srba i Hrvata, ovdje i preko granice s obzirom na to da sam već dosta dugo prisutan u medijima Srbije (upravo večeras šaljem još jedan tekst za portal Velike priče iz Beograda). Bilo bi dobro, meni bi prijalo, da mi se to prizna dok sam živ.

Ali Pupovac i Milošević su mi to priznali i ja to cijenim.

Ovo pak, nije lizanje cipela čovjeku s kojim imam nešto zajedničko, s kojim sam surađivao, ne. Ovo je moja potreba da zahvalim, u ime, valjda, mnogih koji bi se trebali Pupovcu zahvaliti za enormno djelo, 28 godina na čelu SNV-a, za toliko dobroga, za toliko mudrosti i za toliko medijskih i političkih batina koje je primio, ne samo za svoje Srbe, nego i za nas u društvu koji težimo za normalnost, normalnost u kojoj bi Srbin Milorad Pupovac mogao biti hrvatski predsjednik.

Milorade, veliko ti hvala zato što svjedočiš rečeni ustavni patriotizam.

MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN HR8923600001102715720 (SWIFT/BIC: ZABAHR2X za uplate iz inozemstva) ILI PREKO PAYPAL-A. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.

    •  Mons. Dražena Kutlešu, izgleda, ne zanima papino zdravlje
    •  Neka nas ne vara The Voice Kids, stanje na HTV-u je loše
    •  Podignimo iznova nebo uz pomoć Teofila Pančića
    •  Važan korak Crkve u Đakovu za suočavanje s grozotama NDH
    •  Što mi reče prijatelj Oleg Mandić o Auschwitzu
    •  Sa strepnjom ulazimo u drugo poluvrijeme Donalda Trumpa
    •  Poučak sestre Simone: žene, ne gubite nadu. Izdržite!
    •  Nemoj reći Oče naš, ako živiš izoliran u svojoj sebičnosti
    •  Hrvatsku volim, ali mi se povraća
    •  Smisao mog Božića

> Svi tekstovi ovog autora