novinarstvo s potpisom

Foto: Novica Mihajlovic (Delo)
Kao što ste možda čitali, bio sam se požalio što su glavni tajnik Hrvatske biskupske konferencije Krunoslav Novak i glavni urednik Informativne Katoličke agencije Zvonimir Ancić (pod ingerencijom Novaka) odlučili ne kazati ništa o prvoj tribini portala Ekumena (kojeg također uređujem) a na kojoj je, među inima, nastupio križevački vladika Milan Stipić, što je u potpunosti neprihvatljiva stvar tim više što je tribina posvećena 1700 godina Prvog ekumenskog sabora u Niceji namjerno održana isti dan (28. studenog) i u vrijeme molitvenog susreta domaćina patrijarha Bartolomeja, pape Lava XIV i lidera dvadesetak kršćanski crkvi u Izniku, kako se zove drevna Nikeja, nekih stotinjak km od Istanbula.
Danas vam želim pokazati još jedan vid načina rada tandema Novak-Ancić tek toliko da se vidi da to što su napravili vladiki Milanu Stipiću i drugim govornicima nije eksces već modus operandi te u nadi da će se u HBK povesti rasprava o načinu uređivanja i rada IKA-e.
Želim naime, ukazati na dvije situacije koje se događaju paralelno. Predsjednik Vlade Andrej Plenković boravio je u službenom posjetu Svetoj Stolici, 4. i 5. prosinca, gdje se susreo s papom Lavom XIV. i državnim tajnikom Svete Stolice kardinalom Pietrom Parolinom, održao je i predavanje na Papinskom sveučilištu Gregoriana, posjetio je franjevačko sveučilište Antonianum, sudjelovao je na misi u Crkvi hrvatskog zavoda sv. Jeronima “za Domovinu” i susreo se s predstavnicima tamošnje hrvatske zajednice.
Svim tim stvarima IKA je posvetila enormnu pažnju i objavila je čak osam izvještaja. Evo naslovi istih:
Predsjednik Vlade Andrej Plenković u službenom posjetu Svetoj Stolici
Predsjednik Vlade Plenković i kardinal Parolin potvrdili izvrsne odnose Hrvatske i Svete Stolice
Predsjednik Vlade Plenković održao predavanje na Papinskom sveučilištu Gregoriana
Predsjednik Vlade Plenković posjetio Papinsko franjevačko sveučilište Antonianum u Rimu
Priopćenje Tiskovnog ureda Svete Stolice o susretu pape Lava XIV. i premijera Plenkovića
Premijer Plenković nakon audijencije iznio detalje razgovora s papom Lavom XIV.
U Hrvatskoj crkvi sv. Jeronima u Rimu slavljena misa za Domovinu
Premijer Plenković na susretu s hrvatskom rimskom zajednicom
***
U nekoj profesionalnoj medijskoj kući, iz pera solidnog reportera koji eventualno prati premijera na pohodu u Vatikan i Rim, sve bi ovo stalo u jednom tekstu i eventualno, uz okvir o susretu, redovnom ničim kategoriziranim kao izvanrednim, s poglavarom Katoličke crkve.
Ali ne, Novak i Ancić misle da je potrebno graditi kult ličnosti Andreja Plenkovića (za Novaka se, inače, kaže kako ga samo zanimaju vlast i protokol i kako uopće ne odgovara na pisma zabrinutih katolika, pak je Ancić dokazao stručnost kada je lani objavio vijest o zasjedanju HBK pod vodstvom Dražena Kutleše a uz vijest i četiri, ponavljam, četiri fotografije na kojima je Kutlešina stolica prazna!) i, tako, samo što nisu objavili još i je li Plenković morao na zahod dok je bio u Vatikanu odnosno je li se, s oproštenjem, posrao u Svetoj Stolici.
S druge strane, ovako IKA (Novak+Ancić) izvještava s prevažnog skupa Katoličkog bogoslovnog fakulteta o 60. godišnjici završetka Drugog vatikanskog sabora, a koji je održan od četvrtka 4. do subote 6. prosinca: donosi vijest o otvaranju istog te još samo jedan tekst u kojoj se, kakve li slučajnosti, donosi što je radila radna grupa, pogađate li već, našeg slavnog glavnog tajnika HBK Krunoslava Novaka.
Dakle, osam tekstova za Plenkija, samo dva teksta za simpozij o IIVK.
Sreo sam ovih dana u gradu jednog od predavača na tom simpoziju i komentirali smo slučaj. On mi, od prilike, reče: što ćemo Drago, ako su bili spremni cenzurirati papu Franju što neće pokušati ušutkati i vas i nas?!
Dakle, što je bilo važno istaknuti sa simpozija KBF-a?
Nadbiskup Kutleša je pojasnio da Drugi vatikanski koncil nije izmišljao novu vjeru niti je oslabio njezine temelje, dodavši: “Njegovo poslanje bilo je upravo ono što je sveti Ivan XXIII. izrekao na otvaranju Koncila, da se, naime, sveti polog nauka čuva i poučava učinkovitije, da se ne mijenja ono što je sadržaj vjere, nego da se obnovi način njezina prenošenja.”
Istaknuo je da je u razdoblju intelektualnih previranja i društvenih lomova, Crkva na Koncilu željela “svojim vjernicima i cijelome svijetu točnije obrazložiti svoju narav i sveopće poslanje kako bi ‘svi ljudi (…) postigli puno jedinstvo u Kristu’ (LG 1).” Nadbiskup je nadalje naveo da je Crkva dakle htjela na jasniji način izraziti svoj identitet, Krista predstaviti kao jedinoga Gospodina i hrabrim svjedočenjem istine preobražavati kulturu i svijet, a ne poprimiti oblik i duh svijeta.
“Mnogi su nas teolozi podsjećali da je Crkva pozvana otvoriti se svijetu, ali ne izgubiti Kristovo lice. U kontekstu današnjega simpozija, ove su misli dragocjen ključ za razumijevanje Koncila. Drugi vatikanski koncil nije ‘novo kršćanstvo’, nego produbljeno razumijevanje iste apostolske vjere”, istaknuo je mons. Kutleša.
Stavljajući zaključke Drugoga vatikanskog koncila u kontekst današnjice nadbiskup Kutleša poručio je da “dvije krajnosti i danas zbunjuju vjernike: prva je krajnost onih koji žele promijeniti vjeru kako bi je uskladili sa svijetom, druga je, pak, krajnost onih koji odbacuju Koncil, kao da je on prekid, a ne razvoj u kontinuitetu.”
Nadbiskup je protumačio da autentična primjena Koncila znači: čuvati polog vjere, dopustiti razvoj istine u istoj naravi i istom smislu, tražiti novu jasnoću, a ne novu vjeru; obnovu, a ne preoblikovanje.
“Ako svi mi, članovi istoga Božjeg naroda, s istim dostojanstvom, a različitim službama na izgrađivanje Tijela Kristova, ponovno prigrlimo onu istu Kristovu odvažnost koja je vodila svece kroz povijest, tada će se i nada Ivana XXIII. ostvariti. On je htio da Koncil bude nova zora kršćanskoga života. U toj zori Crkva će se ponovno uzdići kao svjetlo narodima (lumen gentium), vjerno čuvajući i naviještajući polog vjere koji nam je povjeren, danas, ovdje i sada”, rekao je mons. Kutleša.
Ističući da se “od nas danas traži ista hrabrost: hrabrost čuvati polog i očuvati ga od zabluda, naviještati ga svijetu koji ga treba i predati ga čitava i neokaljana budućim naraštajima”, nadbiskup je potaknuo “Neka ovaj simpozij bude prostor gdje ćemo zajedno učiti kako predati zlato kao zlato, kako uskladiti pastoralnu osjetljivost s dogmatskom čvrstoćom i kako živjeti vjeru koja ne mijenja svoje boje ovisno o vremenskim strujama. Neka nas Gospodin učini vjernim čuvarima pologa kako bi i po nama na licu Crkve zasjalo Kristovo lice.”
Dakle, ako je nadbiskupu naša vjera i ono što teolozi imaju priopćiti, ili posadašnjivati – “zlato”, kako to da se IKA prema teolozima ponaša tako ništavno, ne pokazujući ni poštovanje ni interesa za njihov rad i za ono što imaju/žele priopćiti, a što je za nadbiskupa, ponavljam, “zlato”?
Crkva je danas više nego ikada prije pozvana biti, kao što je Koncil želio, a nuncij Lingua istaknuo, sakrament jedinstva za cijeli ljudski rod, svjetlo narodima, snaga i instrument zajedništva s Bogom i među ljudima.
Završit ću ovu kolumnu riječima rektora Hrvatskog katoličkog sveučilišta, Željka Tanjića, koji smatra da je u društvu došlo do “prekida recepcije Drugoga vatikanskog koncila” te da je “više nego ikada potrebno okupiti se, razgovarati, razmišljati i moliti upravo o tom događaju bez kojeg Crkva danas ne bi bila onakva kakva jest, uvijek želeći da je Duh obnavlja u vjernosti evanđelju.”
Zaključno, nije ovdje riječ o tome da pohod premijera Vatikanu nije bio važan, već da odgovorni za rad IKA-e (a tu spada i biskup zadužen za medije, Mijo Gorski) ne znaju što je njihova zadaća, ne znaju je ispravno izvesti, niti znaju što su im prioriteti.
MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN HR8923600001102715720 (SWIFT/BIC: ZABAHR2X za uplate iz inozemstva) ILI PREKO PAYPAL-A. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.





















































