In memoriam Ivan Markešić

Danas, srijeda 6. ožujka 2024., u 17:56 primili smo tužnu vijest koju potpisuje supruga, cijenjena gospođa Ruža Markešić, da je njen suprug, Ivan Markešić, blago preminuo u Gospodinu u bolnici Sveti Duh, gdje se odnedavna nalazio, nakon duže i teže bolesti. Gospođi Ruži, cijeloj obitelji Markešić, prijateljima i poznanicima, izražavam, u ime svih nas na Autografu, našu iskrenu sućut.

Od nedavnih vijesti njegov CV je registrirao da je Odsjek za sociologiju Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu ”dobio prvog akademika”. ”Naš dugogodišnji suradnik, doajen hrvatske sociologije, dr. sc. Ivan Markešić, znanstveni savjetnik u trajnome zvanju i redoviti profesor u trajnome zvanju, dana 3. ožujka 2019. godine promoviran je u redovitog člana Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, u području društvenih znanosti, polju sociologije.

Titulu akademika mogu nositi znanstvenici ili umjetnici čiji su rezultati i dometi na polju znanosti ili umjetnosti po svojoj visokoj vrijednosti općepriznati. Akademik Ivan Markešić, svojim se znanstvenim radom posebno istaknuo, ima međunarodni i domaći znanstveni, stručni i pedagoški prinos, bogatu publicističku djelatnost, bogato iskustvo u prevodilaštvu i organiziranju znanstvenih i strukovnih skupova. Osim toga, neosporne su njegove zasluge za razvitak Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, a o vrsnoći njegova znanstvenoistraživačkoga i stručnoga rada svjedoči njegov doprinos naraštajima studenata.

Na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu aktivan je od akademske 1997./98. godine. Bio je pročelnik Studija sociologije od 2002. do 2004. godine. Svojim znanstvenim, nastavnim i nadasve ljudskim doprinosom obogatio je studij sociologije. U ime Odsjeka za sociologiju čestitamo akademiku Ivanu Markešiću.”

Ivan Markešić (Proslap kraj Prozora, 22. veljače 1954. – Zagreb, 6. ožujka 2024.), doktor znanosti, znanstveni savjetnik u trajnom zvanju, redoviti profesor u trajnom zvanju, sociolog religije, leksikograf, prevoditelj. Osnovnu školu završio je u Orašcu i u Šćitu, srednju školu – Franjevačku klasičnu gimnaziju – u Visokome (1972.), studij sociologije na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu (1978.) te studij njemačkoga jezika na Filozofskome fakultetu u Sarajevu (1984.). Na Filozofskome fakultetu u Zagrebu završio je poslijediplomski studij iz područja sociologije religije i magistrirao temom ”Politička teologija Dorothee Soelle – sociološke pretpostavke i sociološke implikacije” (1988.) te na istome fakultetu doktorirao temom ”Religija u teoriji sustava Niklasa Luhmanna” (1997.).

Nakon završenoga studija (1978.) radio je kao prevoditelj za njemački jezik u UNIS-ovoj Tvornici pogonsko-kočnih dijelova u Prozoru (1978.-1987.), potom je bio znanstveni novak u Institutu za društvena istraživanja u Sarajevu (1987.-1991.), zatim glavni tajnik Hrvatske demokratske zajednice BiH (HDZBiH) (1991.-1992.). Krajem 1992. prelazi u Zagreb gdje radi u Hrvatskom informacijskom centru (HIC) (1992.-1993.), potom u Leksikografskome zavodu Miroslav Krleža (1993.-2005.), a od 16. svibnja 2005. do umirovljenja u Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar u Zagrebu.

U Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar Zagreb biran je u zvanje znanstvenog savjetnika u trajnome zvanju (12. travnja 2011.), a 13. prosinca 2016. u znanstveno nastavno zvanje redovitog profesora u trajnome zvanju. U Leksikografskome zavodu Miroslav Krleža u Zagrebu biran je u društvenome polju leksikografskoga rada u zvanje višega leksikografa (u ožujku 2005.) te u naslovno zvanje leksikografskoga savjetnika (26. veljače 2010.).

Na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu predavao je kolegije: Sociološke teorije (klasične i suvremene), Sociologiju religije, Religije svijeta te Sociologiju umiranja i smrti, Fenomenologijska sociologija. Na Fakultetu društvenih znanosti Sveučilišta ”Hercegovina” u Bijakovićima kraj Međugorja, na kojem je sudjelovao u organizaciji Studija sociologije, predavao je više sociologijskih kolegija i dio Doktorskoga studija Sociologije religije.

Znanstveni interesi: religija u suvremenim globalizacijskim i postmodernim procesima; religija kao čimbenik društvenih promjena, dijaloga, tolerancije, ali i nasilja i terorizma; socioreligijska situacija u Republici Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini; društveno značenje smrti; pogrebi, groblja, nadgrobni spomenici te identitet Hrvata u BiH.

Objavio je šest knjiga, od toga jednu u koautorstvu, zatim preko 40 znanstvenih, više desetaka preglednih i stručnih radova te prikaza knjiga. S njemačkoga na hrvatski jezik preveo je šest knjiga te više članaka kao i jednu knjigu s hrvatskoga na njemački jezik.

*Knjige (vlastite):

Hrvatska i Bosna i Hercegovina na ‘križu života’, Synopsis, Sarajevo – Zagreb, 2012.

Religija u političkim strankama – na primjeru Bosne i Hercegovine, Synopsis, Sarajevo – Zagreb, 2010.

Kako smo sačuvali Bosnu i Hercegovinu. U povodu desete obljetnice Hrvatskog narodnog vijeća BiH (1994. – 2004.), Synopsis, Sarajevo – Zagreb, 2004.

Luhmann o religiji, Hrvatsko filozofsko društvo, Zagreb, 2001.

Njemačko-hrvatski/hrvatsko-njemački rječnik (suautor s Tomislavom Ladanom), ABC naklada, Zagreb, 1998.

Čovjek i smrt – Teološki, filozofski, bioetički i društveni pristup, glavni urednik i autor priloga: Ivan Markešić, Institut društvenih znanosti Ivo Pilar / Hrvatsko katoličko sveučilište / Udruga posmrtna pripomoć, Zagreb, 2017.

*Knjige (prijevodi s njemačkog na hrvatski jezik):

Besson, W. / G. Jasper, G., Temeljni pojmovi moderne demokracije, Pan liber, Zagreb, 1998.

Dohmen, Chr., Božić i Stari zavjet, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1998.

Benz, E., Duh i život Istočne crkve, Svjetlost, Sarajevo, 1992. / Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2003.

Knoblauch, H., Sociologija religije, Demetra, Zagreb, 2004.

Širi popis objavljenih radova vidjeti na: https://bib.irb.hr/lista-radova?autor=198965

Aktivno je sudjelovao na 27 međunarodnih i 22 domaća znanstvena skupa kao i u organizaciji šest znanstvenih skupova. Bio je mentor preko 60 diplomskih radova, zatim u dva magistarska i jednome doktorskom radu. Recenzirao je 17 znanstvenih knjiga, više od 20 radova za časopise: Društvena istraživanja, Socijalna ekologija, Filozofska istraživanja, Bogoslovska smotra, Obnovljeni život, Nova prisutnost, Vrhbosnensia (Sarajevo), Dijalog (Sarajevo), Suvremene teme/Contemporary Issues te jedan studijski program: Sveučilišni preddiplomski i diplomski studijski program: Studij protestantske teologije na Teološkome fakultetu Matija Vlačić Ilirik (s pravom javnosti).

Objavljivao je i u hrvatskim časopisima (Društvena istraživanja, Socijalna ekologija, Filozofska istraživanja, Politička misao, Periodicum biologorum, Nova prisutnost, Obnovljeni život) i u bosanskohercegovačkim (Bosna franciscana, Vrhbosnensia, Hrvatska misao, Jukić) te u zbornicima s domaćih i međunarodnih znanstvenih skupova.

Bio je član uredništva časopisa Društvena istraživanja (1996.-2000.), član redakcije (urednik za BiH) Hrvatskoga leksikona (I/II 1997.), urednik i suradnik Osmojezičnog enciklopedijskog rječnika (OER) Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža (1993.-2005.), zatim zamjenik glavnog urednika i izvršni urednik prvoga sveska (A-Đ) Hrvatske enciklopedije Bosne i Hercegovine (Mostar: Hrvatski leksikografski institut Bosne i Hercegovine, 2009.). Uredio je i tri zbornika sa znanstvenih skupova.

Bio je voditelj dvaju znanstvenih projekata Ministarstva znanosti i obrazovanja RH: Znanstveno nazivlje teologije, sociologije religije i filozofije religije (2002.-2006.) i Religijski, nacionalni i politički identitet Hrvata u Bosni i Hercegovini (2008.-2014.) te suradnik na trima znanstvenim projektima: Hrvati kao dio multikulturalnog identiteta okolnih zemalja (1996.-2002.); Globalizacija i postmoderni religijski i crkveni pokreti u Hrvatskoj (2002.-2005.); Hrvatski identitet, religija i izazovi europskih integracija (2007.-2011.).

Bio je član Međunarodne udruge sociologa religije srednje i istočne Europe (ISORECEA), Hrvatskoga sociološkog društva, Hrvatskoga društva znanstvenih i tehničkih prevoditelja u Zagrebu, Matice hrvatske, Udruge đaka Franjevačke klasične gimnazije Visoko – Zagreb, Hrvatskoga kulturnog društva Napredak, Udruge za vjersku slobodu u RH, Hrvatskoga narodnog vijeća Bosne i Hercegovine, a bio je i stručni konzultant u redakciji Religijske kulture Hrvatske radio-televizije u Zagrebu. Od 1993. bio je sudski tumač za njemački jezik pri Županijskome sudu u Zagrebu.

Svojim prilozima, komentarima i intervjuima u dnevnome tisku, na radiju, televiziji i internetskim portalima aktivno je sudjelovao u analizi suvremenoga hrvatskog i bosanskohercegovačkog društva. Djelovanje akademika Ivana Markešića širi se i izvan znanstvene zajednice. Akademik Ivan Markešić bio je od izuzetne važnosti za jačanje međureligijskog dijaloga te za rad velikog broja religijskih zajednica.

Sudjelovao je više puta u radijskim i TV emisijama u raspravama o temama iz života i djelovanja vjerskih zajednica u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, ali i o drugim društvenim temama, pisao je komentare na portalima te dnevnim i tjednim novinama, davao intervjue u tiskovinama (dnevnim i tjednim), sudjelovao je u predstavljanju knjiga, prevođenju znanstvenih knjiga i članaka itd. Bio je i kolumnist Večernjeg lista.

Prijateljevali smo pa mu je, kada mu je trebala tribina, ponuđena kolumna na portalu Autograf. Pisao je od travnja 2020. do srpnja 2022. godine kada zbog bolesti više nije mogao. Na Autografu se sada objavljuje njegov feljton o crkvenoj šutnji tijekom Hrvatskog proljeća.

Počivao u miru Božjem.

 

MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN HR8923600001102715720 (SWIFT/BIC: ZABAHR2X za uplate iz inozemstva) ILI PREKO PAYPAL-A. MOŽETE NAZVATI BROJ 060 866 660 / Tel.: 0,49€ (3,75 kn); Mob: 0,67€ (5,05 kn) po pozivu (PDV uključen) ILI POŠALJITE SMS PORUKU sadržaja PODRSKA na broj 667 667 / Cijena 0,82 € (6,20 kn). Operator usluge: Skynet Telekomunikacije d.o.o., info telefon: 01 55 77 555. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.

    •  Shvatite: Milorad Pupovac nije kriv za tragediju Vukovara
    •  Treba nam spomenik kakav je zagovarao Ivan Zvonimir Čičak
    •  Kutlešu ne brinu ni mrtvi ni grabežljivi kapitalizam
    •  Slovo o još jednom (ne)uspjehu, u Nacionalu
    •  20 godina ogromnog doprinosa Documente i Vesne Teršelič
    •  Dođite na promociju možda najvažnije moje knjige
    •  Može li nada doći iz Beograda? Da. Axios, mons. Ladislave!
    •  Novinar Malić i ministar Anušić misle da je Porfirije četnik?
    •  Vatikanska placebo Gospa
    •  Je li SDP ljevica, služi li ona još ičemu danas?

> Svi tekstovi ovog autora