Izražavam solidarnost žrtvama pedofilije u riječkoj crkvi

Prošli tjedan u tjedniku Nacional je objavljena ispovijest, kratko priznanje bivšeg svećenika i profesora na Teologiji u Rijeci (bio je i šef tog teološkog učilišta) u kojem priznaje da je počinio pedofilske radnje.

Špehar piše: ”Na laički stalež sam sveden nakon što sam sam zamolio Svetoga Oca da mi to učini jer se više nisam osjećao dostojnim biti svećenik budući sam u mladosti, kroz kratko vrijeme, počinio one zločine koji su u posvemašnjoj suprotnosti s tim zvanjem. Nitko za moja zlodjela nije ni krivac ni sukrivac. Ja sam ih počinio i strašno mi je žao za žrtve mojih zlih čina. Ne preostaje mi drugo nego ih iz dna duše moliti da mi oproste i oni i njihovi najbliži, ako ikako mogu, za sve rane koje sam im zadao te okajavati, činiti pokoru i žaliti što sam to počinio i moliti Boga da, prije svega, izliječi sve one rane koje sam im ja nanio, a i Crkvu moliti za oproštenje što sam bio nedostojan nje, njenoga povjerenja u mene i svećeničkoga zvanja” (Nacional, broj 1309, 23. svibnja 2023.).

Ovo povijesno priznanje krivnje, šokantnu pokajničku izjavu o višestrukoj pedofiliji, tijekom koje je izvršio bludne radnje prema trinaest dječaka u dobi između šest i 13 godina, Nacionalu je u subotu 20. svibnja e-mailom poslao Milan Špehar, bivši svećenik i profesor teologije te bivši dekan Teologije u Rijeci. Studij se gasi zaključno s akademskom godinom u kojoj se nalazimo, a škola je bila filijala Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu dva i pol desetljeća.

Špehar je godinama bio utjecajan svećenik u Riječkoj nadbiskupiji, a zlostavljanja su se, prema njegovom priznanju, događala krajem 1980-ih i u prvoj polovici 1990-ih (navodno do 1994., što se zna). Budući je Špehar rođen 1953. pedofilijom se bavio i u ranim četrdesetima što i nisu godine ”mladosti”, kako kaže u svom priznanju.

”Otpuštanjem iz kleričkog staleža M. Šp. više nije u jurisdikciji Riječke nadbiskupije. Koliko nam je poznato, trenutno živi u Italiji u nekom zatvorenom benediktinskom samostanu u molitvi i pokori. Slučaj je prijavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Rijeci, ali nemam informacije o postupanju po ovom predmetu. O svemu je obaviješten nadležni Dikasterij”, naveo je riječki nadbiskup Mate Uzinić, koji je u ponedjeljak 22. svibnja održao dramatičnu konferenciju za novinare na kojoj je detaljno govorio o slučajevima svećeničkog zlostavljanja djece u Riječkoj nadbiskupiji (napomenuo je čak devet slučajeve dokazanog ili možebitnog seksualnog zlostavljanja od strane riječkih svećenika). Mons. Uzinić se slomio u suzama baš kada je kazivao da je najmlađa Špeharova žrtva bila stara šest godina.

Tko je Milan Špehar? (Preuzimam biografiju koju su donijeli brojni mediji, ovu je donio portal Index).

Milan Špehar rođen je 7. kolovoza 1953. u Ogulinu. Studirao je u Rimu, Bonnu te Innsbrucku. Zaređen je za svećenika 1980. godine. Doktorirao je 1986. godine u Rimu na Papinskom sveučilištu Gregorijani na Institutu za duhovnost s temom ”Problem Boga u djelima Miroslava Krleže”, koju je kao knjigu objavila kasnije Kršćanska sadašnjost (1987.). 

Po povratku u Hrvatsku iz Rima bio je župnik u Dragi (Rijeka), imao seminar na Visokoj bogoslovskoj školi u Rijeci i predavao hrvatski jezik i književnost u Salezijanskoj klasičnoj gimnaziji u Rijeci do 1989. godine. Najesen te godine postaje trapistički novak samostana Marija Zvijezda u Banjoj Luci, gdje je ostao do pred kraj novicijata. Od 1991. nalazi se u Rijeci.

Predavao je dogmatske i filozofske predmete na Teologiji u Rijeci te se bavio prevođenjem inozemne teološke literature, a posebno je proučavao kršćansku meditaciju. Špehar je na Teologiji predavao predmete: Psihologija, Duhovno bogoslovlje, Istočno bogoslovlje, Ekumenska teologija, Svećenička duhovnost, Caritas u župi.

Od 1993. do 1996. bio je voditelj studentskih službi, a od tada prestaje s tom dužnošću i dobiva dužnost ravnatelja Caritasa Riječko-senjske nadbiskupije. Dana 1. travnja 1995. zasnovao je radni odnos na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, otkada na Teologiji u Rijeci predaje kao viši asistent s punim radnim vremenom.

Godine 1999. na osobnu zamolbu razriješen je službe ravnatelja Caritasa Riječko-senjske nadbiskupije, nakon što je u Ogulinu otvorio Dom za starije i nemoćne ”Biskup Srećko Badurina”. Iste godine postaje nadstojnik knjižnice Teologije u Rijeci i postaje docent. Od 2000. do 2005. je predstojnik Teologije u Rijeci.

Kada je riječ o knjigama koje je objavio, tu se ističu naslovi poput ”Ne/korisni sluge”, koju je objavio Glas Koncila 2011. godine. ”U svojoj najnovijoj knjizi dr. Milan Špehar na jedinstven način premišlja temu svećeničke duhovnosti, utemeljivši svoja promišljanja u dokumentima crkvenoga učiteljstva, mislima suvremenih teologa i u vlastitu dugogodišnjem svećeničko-pastirskom služenju. Traži i progovara o prioritetima svećeničkoga života i djelovanja s obzirom na temeljno načelo ‘caritas pastoralis – pastirska ljubav’ u koju uvire i iz koje izvire cjelokupna svećenikova služba i život”, navodi se u opisu knjige.

Objavio je još i teološka djela ”U potrazi za duhovnim iskustvom” i ”(Ne)koristan bog”, ali i dvije zbirke pjesama (”Tko sam ja da me tražiš”, 1980. i ”Moj otac”, 1987.). Pisao je i radove o tome kako duhovnost i kršćanska meditacija mogu pomoći ljudima u depresiji. 

”Duhovnost se, kako sam već spomenuo, gradi na osobnim susretima s Bogom i ljudima. Isus ne rabi tehniku, ali je izvrstan psiholog koji sluša čovjeka i pomaže mu da on sam dođe do svojega problema i do onoga što stvarno osjeća. No ne ostaje na tome, nego mu pomaže da počne ostvarivati uvijek iznova ‘novoga čovjeka’ u sebi. 

Veliki je njemački pjesnik Goethe rekao da čovjeka nismo prihvatili potpuno ako smo ga prihvatili samo kakav jest, već smo ga potpuno prihvatili ako prihvaćamo i ono što on može biti. Upravo je to Isus neprestano radio, što vrijedi, kako za čovjeka osobno tako i za druge”, tumači Špehar u radu pod naslovom ”Duhovnost i meditacija – pomoć u depresiji”, koji je objavljen u zborniku Depresija i duhovnost.

”Ova knjiga predstavlja svojevrstan vodič u življenju svećeničke duhovne svakidašnjice, za provjeru vjerodostojnoga svjedočenja onoga što mu je rečeno u trenutku ređenja: ‘Budi svjestan onoga što činiš i život uskladi s onim što u službi vršiš’; stoji u opisu njegove knjige ”Ne/korisne sluge”.

***

Spomenut ću još jednom njegovu doktorsku disertaciju (1986.). Dostupna je kao knjiga ”Problem Boga u djelima Miroslava Krleže”, KS, Zagreb, 1987. Knjiga je vrlo zanimljiva i dobro napisana. Sveobuhvatna. Drugo je poglavlje naslovljeno: Bog u navještanju – Slika svećenika i Crkve. U petom odjeljku toga poglavlja – Svećenici i šesta Božja zapovijed, Špehar konstatira da kod Krleže ”gotovo da uopće nema svećenika koji ne bi imao neku ljubavnicu” te da ”svećenike, koji od svojih deset zapovijedi govore gotovo samo o šestoj zapovijedi i od ljudi zahtijevaju život čist poput anđeoskog, Krleža predstavlja s velikim užitkom kao one koji su sami najnečistiji i koji žive po svojim nagonima isto kao i ostali ljudi, i još gore”. Još se tinta nije osušila i Špehar je već u pedofilskim radnjama!

Rado sam razgovarao s Milanom Špeharom u mojim prvim godinama teološkog studiranja. Bio je draga osoba, zanimljiv profesor, rado smo ga slušali. Šokirani smo mnogi, blago je kazati šokirani. Mogu pretpostaviti kakva je zatečenost u njegovom rodnom Ogulinu, u župama u kojima je radio, među profesorima i studentima koji su ga slušali, kod publike koja je čitala njegove knjige. Kada pokušavam formulirati moje osjećaje, u mislima se vraćam Uzinićevim suzama, muke i boli.

Budući je ovo pitanje koje muči sve nas, navodim završne riječi Predraga Mijića iz osvrta objavljenog na portalu Polis.ba: ”Smatram da Uzinićeve suze i traženje oprosta od svih žrtava zbog njihovog zlostavljanja od strane svećenika nisu puka formalnost kako bi se dodvorio jednom dijelu naroda i na taj način spasio uprljano lice Crkve.

Kad Uzinić kaže: ‘Pomozite mi da svakog zlostavljača onemogućimo u daljnjim zločinima’, znači da je svjestan da među svećenicima ima još sličnih zlostavljača i da je spreman ići do kraja u njihovom prokazivanju i iznošenju zlih djela na svjetlo dana. Ovo je spasonosni rizik za Uzinića i za Crkvu, ali jedini ispravni put, ako žele da Crkva bude autentična sljedbenica Isusa Krista. Mislim da smo zaslužili imati ovakvog biskupa koji je spreman sve učiniti za obranu ljudi i Crkve”.

Riječi da opišemo bol i štetu počinjenu žrtvama i Crkvi, zapravo nemamo. Ipak ili povrh svega:

Kao bivši bogoslov Riječke nadbiskupije i ujedno kao bivši student Teologije u Rijeci, gdje mi je profesor bio i Milan Špehar koji je priznao pedofilske radnje nad najmanje 13 maloljetnika između šest i 13 godina života, ujedno i kao netko tko je u Argentini u dobi od 12 godina doživio seksualno napastovanje od svećenika u salezijanskoj osnovnoj školi ”Papa Lav XIII.” (o čemu sam progovorio u knjizi ”Argentinski roman”), želim pozvati žrtve bivšeg svećenika i našeg profesora Milana Špehara da se solidariziraju sa svim žrtvama koje su do sada progovorile o traumi koju su od njega proživjeli, kao i o drugim slučajevima seksualnog zlostavljanja svejedno u kojoj se (nad)biskupiji to dogodilo. Vjerujem u solidarnost srdaca.

Vjerujem i da nam je milost obećana i da na nju imate/mo pravo. Želim sve vas zagrliti i ohrabriti. Vjerujem da bi vam pomoglo, možda javno, progovoriti o onomu što ste proživjeli. Vjerujem i u to da će naše društvo biti bolje i zdravije ako svi zajedno odlučimo iskorijeniti tu pošast i, moguće, pomoći u zaštiti buduće žrtve pedofila u redovima Katoličke Crkve u Hrvatskoj.

Budimo glasni, budimo hrabri, budimo okrenuti k dobru.

 

MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN ILI PREKO PAYPAL-A. MOŽETE NAZVATI BROJ 060 866 660 / Tel.: 0,49€ (3,75 kn); Mob: 0,67€ (5,05 kn) po pozivu (PDV uključen) ILI POŠALJITE SMS PORUKU sadržaja PODRSKA na broj 667 667 / Cijena 0,82 € (6,20 kn). Operator usluge: Skynet Telekomunikacije d.o.o., info telefon: 01 55 77 555. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.

    •  HDZ i Crkva, partneri u otimačini Lakišića harema u Mostaru
    •  Neka s mons. Vukšićem ne završi povijest Kotorske biskupije
    •  Shvatite: Milorad Pupovac nije kriv za tragediju Vukovara
    •  Treba nam spomenik kakav je zagovarao Ivan Zvonimir Čičak
    •  Kutlešu ne brinu ni mrtvi ni grabežljivi kapitalizam
    •  Slovo o još jednom (ne)uspjehu, u Nacionalu
    •  20 godina ogromnog doprinosa Documente i Vesne Teršelič
    •  Dođite na promociju možda najvažnije moje knjige
    •  Može li nada doći iz Beograda? Da. Axios, mons. Ladislave!
    •  Novinar Malić i ministar Anušić misle da je Porfirije četnik?

> Svi tekstovi ovog autora