autograf.hr

novinarstvo s potpisom

 
Ukrajina zastava

UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!

EU zastava

Moj susret s Krležom

AUTOR: Goran Matović / 16.01.2024.

Sjećam se susreta s Miroslavom Krležom kao iz nekog bivšeg života. U mostarskom Narodnom pozorištu, a potom u Teatru ITD 1973. godine izvodio sam monološku fresku ”Pir iluzija”, građenu udjelom fragmenata Krležine poezije i proze. Imao sam samo 22 godine. Predstava je izazvala veliki odjek. Nekoliko dana nakon premijere gospođa Lidija Juzbašić, Krležina tajnica, javila […]

Tramvaj zvan čežnja

AUTOR: Radenko Vadanjel / 04.01.2024.

Dok slušam blijede, sporadične eksplozije petardi zaostalih iz prošlogodišnjeg dočeka Nove godine, u gluho doba noći, jer Božić je u tišini prohujao kroz tri duga dana zatvorenih tržnica, trgovinskih centara, ljekarni, knjižnica, mesnica, pekara, ribarnica, osjećam da smo kao društvo posustali.

Hrvatska je žestoko poseljačena, i zbog ovakve Oluje i Alke

AUTOR: Vedran Salvia / 05.08.2023.

HDZ je toliko podgrijao stranački svoj oganj na poseljačivanju Hrvatske, da se ona u punom svom sjaju zrcali tamo gdje joj je kamenjarski kraj. Do ovakvog depresivnog zaključka ne treba nego da se spoji ovako jedan vikend za vrijeme kojeg dućani zbog zabrane neće raditi, dok će sve skupa proći u ozračju Oluje i Sinjske […]

Nikad aktualniji Krleža i vječna misija žene

AUTOR: Jasminka Matić / 29.07.2023.

Prolazi srpanj i s njim još jedan Krležin rođendan (7. srpnja). U svojim tekstovima propituje tako Krleža sve što je i nama samima na umu: smisao, budućnost naša i naše djece, Europe, nekadašnje ”balkanske krčme”, provincije koja se s rubova seli u gradske centre.

Izražavam solidarnost žrtvama pedofilije u riječkoj crkvi

AUTOR: Drago Pilsel / 28.05.2023.

Prošli tjedan u tjedniku Nacional je objavljena ispovijest, kratko priznanje bivšeg svećenika i profesora na Teologiji u Rijeci (bio je i šef tog teološkog učilišta) u kojem priznaje da je počinio pedofilske radnje.

Da je zakon pisat’ lako, zakon bi pis’o sva’ko

AUTOR: Ivana Šojat / 30.03.2023.

Nije lako pisati zakone. Koliko god to bila suštinski i temeljno pravna rabota, porod nekog zakona ab ovo ili preinaka već postojećeg zakona iziskuje ne samo gotovo vidovnjačke sposobnosti predviđanja situacija u kojima bi se za tim nekim zakonom moglo posegnuti, pravničku spretnost, nego i stručnost izraslu iz iskustva na području koje se zakonom uređuje […]

Sveti Petar Brozu: ”Što imaš reći u svoju obranu?”

AUTOR: Željko Ivanković / 17.02.2023.

Prostori države zvane Jugoslavija u oba svoja varijeteta ili prostori južnih Slavena, danas bi se reklo regije, i dalje ne prestaju proizvoditi toliku količinu povijesti (čitaj: problema) koju sami nisu u stanju provariti nego ih svakodnevno prelijevaju preko ionako punih zapjenjenih usta nacionalne egomanije, neiživljenih frustracija, romantičarsko-megalomanskog samoljublja, pa jednom dijelu svijeta zadaju probleme, a […]

Politika – sveopći vašar

AUTOR: Željko Ivanković / 03.02.2023.

– Evo, dva dana nakon nas i naše kave, i Zorana Milanovića je ono AP iz poruka u hadezeovskim mobitelima, asociralo na Antu Pavelića – smijući se kaže Mido. – Njegovi su partizanska familija – kaže moj drug – pa mu je trebalo malo vremena da skonta.

Imamo li izlaz iz toksičnih odnosa? Priča o jednom karakteru

AUTOR: Drago Pilsel / 06.11.2022.

Ne znam jeste li primijetili, ja sam to vidio, u Argentini i ovdje: ako ne dopuštaš da se gazi po tebi, oni koji bi te gazili, oni koji bi se koristili tobom, ali tako da ne mrdnu dupetom (oni misle da sve zaslužuju i da su im svi drugi podređeni), oni koji bi se penjali […]

Krleža je neprikosnoveno najhrvatskiji od svih naših pisaca

AUTOR: Tatjana Gromača / 06.11.2022.

Miroslav Krleža, Izbor iz fragmenata dnevnika, neobjavljene dnevničke građe Miroslava Krleže, ”Hiljadudevetstošezdesete”, Priredio i uredio Vlaho Bogišić, Bodoni, 2022. Razmišljam o Krleži, čitajući Krležu, dakako. Njegova nas pregolemost sveudilj ubija u pojam. Nijemi smo i bespomoćni pod njegovom čizmom – Krleža kao liberal nipošto nije mogao biti totalitaran, ali njegovo pismo katkada boluje, što ne […]

Suočavanje sa samim sobom

AUTOR: Drago Bojić / 01.11.2022.

Ivan Lovrenović, ”U sjeni fantoma”, JP Službeni glasnik (biblioteka Književni glasnik, kolekcija Terazije), Beograd, 2022. Kad je 2020. godine u Sarajevu najavljena misa zadušnica za ubijene i nestale vojnike i civile na Bleiburgu i drugim mjestima diljem Jugoslavije, održavanju mise, između ostalih, usprotivili su se članovi bosansko-hercegovačkog P.E.N. centra. Potpisnici protestnog pisma upućenog javnosti označili […]

Nikola Šop, smrt jednoga zagrebačkog podstanara

AUTOR: Miljenko Jergović / 26.12.2021.

Prije više godina, ljudi iz sarajevskog Hrvatskog kulturnog društva Napredak poželjeli su staviti spomen ploču na kuću u kojoj je u Zagrebu živio pjesnik Nikola Šop. Njihov zemljak iz Jajca, Bosanac rodom i inspiracijom, bogobojazni, trpeljivi i skromni katolik, Šop je za tu sve manju, posve skrajnutu zajednicu sarajevskih i bosanskih Hrvata bio i ostao, […]

Igor Mandić i mediokriteti koji bi nebo premrežili

AUTOR: Miljenko Jergović / 15.08.2021.

Da sam znao da će čim odem uredništvo Jutarnjeg lista angažirati Igora Mandića, otišao bih mnogo ranije. Naravno, ne bih to učinio zbog javnog interesa, niti iz nekih drugih, jednako plemenitih, za bližnje skrbnih razloga, nego bih čim prije otišao iz novina u kojima sam dvadeset godina pisao zato da bih mogao čitati ono što […]

Od Šerbedžijinog povratka u Zagreb do ozbiljne fešte Vruja

AUTOR: Svjetlana Hribar / 10.07.2021.

Hrvatska je, definitivno zemlja ljetnih festivala! Svaki grad u vrućim noćima nastoji zabaviti svoje stanovnike i posjetitelje, a bogme ne zaostaju ni manja mjesta. Od kulturnih priredbi do gastro ponude, sve se festivalom zove, a budući da se u svakom slučaju radi o fešti – neka tako i bude.

Krleža nam je ostavio najvrjednije što u jeziku baštinimo

AUTOR: Tatjana Gromača / 07.07.2021.

Stotinu i osma godišnjica od Krležinog rođenja, nije neki jubilej, ali kada je Krleža u pitanju, svaki je sedmi srpnja jubilej, datum, proslava, sjećanje, povezivanje, ako već netko nije povezan u neki nerazmrsiv, trajni čvor s ovim piscem, od prvog susreta.

In memoriam Daniel Ivin Goldstein (1932.-2021.)

AUTOR: Drago Pilsel / 21.06.2021.

Daniela Ivina, hrvatskog povjesničara i publicista židovskoga porijekla koji je preminuo u Zagrebu u nedjelju navečer, nešto iza 21 sati, smatrao sam prijateljem.

Svakome smrdi ova barbarska vladavina

AUTOR: Damir Grubiša / 04.06.2021.

Lokalni izbori 2021. završili su čašom koja je pola puna, a pola prazna. Pola puna je za premijera Andreja Plenkovića koji je proglasio ”kolosalnu pobjedu” HDZ-a, a pola prazna je za svakoga onoga koji je priželjkivao radikalnije promjene u glasačkom tijelu.

Bijeda politike – globalne i lokalne

AUTOR: Damir Grubiša / 02.04.2021.

Kada je 1847. Karl Marx napisao knjigu ”Bijeda filozofije”, bio je to odgovor na knjigu Pierre-Josepha Proudhona s naslovom ”Filozofija bijede”. Gotovo dva stoljeća kasnije, i jedan i drugi naslov su itekako aktualni, ali s jednom korekcijom: nije više riječ o filozofiji bijede, nego o politici bijede u koju nas vodi raspojasani svjetski kapital.

Bijeda politike – globalne i lokalne

AUTOR: Damir Grubiša / 05.02.2021.

Kada je 1847. Karl Marx napisao knjigu ”Bijeda filozofije”, bio je to odgovor na knjigu Pierre-Josepha Proudhona s naslovom ”Filozofija bijede”. Gotovo dva stoljeća kasnije, i jedan i drugi naslov su itekako aktualni, ali s jednom korekcijom: nije više riječ o filozofiji bijede, nego o politici bijede u koju nas vodi raspojasani svjetski kapital.

Dodatni problem pandemije: Kompaktna većina minornih pojava

AUTOR: Boris Labar / 08.12.2020.

Pokušavajući proniknuti u zakonitosti civilizacijskih dosega trenutka u kojem živimo učini mi se kada sam prelistao jedan Krležin tekst iz 1920. godine, da velikih pomaka nema.

Dragi Rade, nije vrijeme za odlaganje svirale

AUTOR: Svjetlana Hribar / 17.05.2020.

Lijepo je zasvirit’, ali i za pas zadjeti! Ovom narodnom poslovicom koju je znao čuti od svog oca Danila, Rade Šerbedžija najavio je skoro opraštanje od svoje publike kojoj je – u vrijeme korone – neočekivano podario govor poezije.

Berlinski zid – nastavak željezne zavjese i pravo domoljublje

AUTOR: Peter Kuzmič / 10.11.2019.

U svom uredu na Sveučilištu u Bostonu na istaknutom mjestu držim autentičan komad Berlinskog zida. Poklonili su mi ga njemački kolege iz bivšeg DDR-a u prisutnosti velečasnog pastora Horsta Kasnera i njegove kćerke Angele Merkel, tada najmlađe ministrice u vladi kancelara Helmuta Kohla.

30 godina od smrti Kiša svijet je sve sličniji njegovoj prozi

AUTOR: Miljenko Jergović / 20.10.2019.

15.listopada 2019, Svjetski je dan seoskih žena i Međunarodni dan pranja ruku. Ne sjećam se gdje sam bio i što sam radio prošlog utorka, ali pamtim, skoro sat po sat, što mi se događalo, u čemu sam sudjelovao, kako su izgledale sitne okolnosti svakodnevice 15. listopada, prije trideset godina.

Bože, čuvaj heretike!

AUTOR: Drago Bojić / 02.06.2019.

Od trenutka kad je izabran, papa Franjo nailazi na otpore u Crkvi, i kod njezinog institucionalnog dijela (biskupa i svećenika), i kod teologa i vjernika. Tisuće konzervativnih teologa i svećenika diljem svijeta potpisuju peticiju u kojoj od biskupa traže da papu Franju proglase heretikom.

Vladimir Nazor: prvi hrvatski predsjednik

AUTOR: Miljenko Jergović / 12.05.2019.

Mlađi suradnik HAZU, predsjednik Sabora, slavan po recenzijama uprizorenja “Male Floramye” u konclogoru Jasenovac, priložio je ovih dana svoj prilog reviziji hrvatske povijesti: Vladimir Nazor nije otišao u partizane, nego su ga isti tvarno oteli i potvorili kao antifašista i neprijatelja Nezavisne Države Hrvatske.

Velika povijest kurčenja: Franjo Tuđman na +20C

AUTOR: Boris Rašeta / 25.03.2019.

(Opaska uredništva: Užasno nam nedostaje Franjo Tuđman. Strašno volimo njemu posvećene kipove. Zato još jednom donosimo antologijski osvrt Borisa Rašete o muci ovog neustrašivog junaka, hrvatskog George Washingtona, kako je sam sebi tepao). U priči Tesari, Varlam Šalamov opisuje “termometar” iskusnih robijaša s obala Kolime. Ta rijeka u Čukotskoj oblasti redovito biva zamrznuta kroz tri […]

Zašto je Dnevnik Anne Frank tiho odstranjen iz hrvatskih škola

AUTOR: Miljenko Jergović / 17.02.2019.

U obveznoj školskoj lektiri za više razrede osnovne škole, među šest knjiga koje će osnovci u te četiri godine morati pročitati, nalaze se i “Priče iz Vukovara” Siniše Glavaševića. Potresan testamentarni tekst, pisan i kontekstualiziran u vrijeme kada je padao grad, vjerojatno je i najvažniji književni dokument nastao u ratu u Hrvatskoj 1991.

Nije loše što Trump misli da se Jugoslavija raspala na Baltiku

AUTOR: Miljenko Jergović / 02.12.2018.

Vijest je tako bajkovito ljupka i lijepa da mi danima iz glave ne izlazi. Ulazio sam s njom u otužni aviončić Croatia Airlinesa, jedan od preostalih jedanaest, na čijem je nosu ispisan sav hrvatski ponos, Hvala Vatreni!, piše tamo, koji će me odnijeti do Züricha, bila mi je u glavi dok sam obavljao svoje književne […]

Jesu li Križanić i Golub približili Miroslava Krležu Bogu?

AUTOR: Drago Pilsel / 26.10.2018.

(Opaska uredništva: U povodu smrti profesora Ivana Goluba – 88 -, koji je nakon kratke i teške bolesti preminuo u četvrtak 25. listopada u Zagrebu, donosimo raniji članak o njegovom izuzetnom odnosu s Miroslavom Krležom. Članak pokazuje širinu i konzistentnost dragog našeg pokojnog profesora Goluba). S vremena na vrijeme se ovom novinaru događa da, ni […]

Hrvata uskoro neće biti. Ubit će ih domoljubi.

AUTOR: Tvrtko Jakovina / 29.09.2018.

Država ili elite koje nekom državom upravljaju imaju mehanizme odrediti što će biti vrijednosti i poželjno ponašanje u nekom društvu. Elite mogu nametnuti teme o kojima će se raspravljati, mogu forsirati ili zaustavljati reforme, mogu nametnuti ono što će se smatrati državnim interesom.

Žalost nad razvidnošću jedne očite provalije i nesrazmjera

AUTOR: Đorđe Matić / 11.06.2018.

Ne znam voze li još ”ubrzani” i ”putnički” vlakovi iz Zagreba u Karlovac, a mrsko mi je tražiti odavde. Nekad, dok se putovalo njima, jedna od prvih stanica od Zagreba bili su Horvati – selo gdje se (pre)spori vlak zaustavljao kratko i gdje popodne i uvečer gotovo nitko nije ni silazio ni ulazio. A možda […]

Vladimir Dvorniković, ime građanske i intelektualne slobode

AUTOR: Đorđe Matić / 15.05.2018.

Severin na Kupi, mjestašce u Gorskom kotaru, jedan je od manje bitnih, ali postojanih toposa moga djetinjstva i mladosti. Tu je autobus za Rijeku stajao i pravio dužu stanku dok se još vozilo ”starom cestom”. Planinsko mjesto, slično svim takvim mjestima, oneobičavalo je jedno: građevina sa suprotne strane autobusne postaje. Bijela baptistička crkva, tko zna […]

Mrak u balkanskoj krčmi

AUTOR: Damir Grubiša / 07.05.2018.

Na pomolu je, vidimo, diplomatski mrak u balkanskoj krčmi. Započelo je dramatičnom vijesti da je haški ratni zločinac Vojislav Šešelj demonstrativno izgazio hrvatski barjak u skupštini Srbije. Hrvatska delegacija na čelu s Gordanom Jandrokovićem to nije vidjela, ali je čula, pa je naprasno odlučila prekinuti posjet Srbiji i vratiti se, neispunjena posla, u domovinu.

Hrvatska Nazi wikipedia i Hitlerov napad na Poljsku

AUTOR: Miljenko Jergović / 01.04.2018.

Prvi proljetni vikend provodio sam u Gdanjsku, na velikom pjesničkom festivalu – tamo gdje je Dorta Jagić prije nekoliko godina osvojila najvažniju pjesničku nagradu kojim je od tko zna kojeg vremena čašćen neki hrvatski pjesnik – sudjelovao sam na tribini o slobodi i izbjeglištvu, koja se održavala u veličanstvenom Centru europske solidarnosti, sagrađenom prije nekoliko […]

Velika povijest kurčenja: Franjo Tuđman na +20C

AUTOR: Boris Rašeta / 26.03.2018.

U priči Tesari, Varlam Šalamov opisuje “termometar” iskusnih robijaša s obala Kolime. Ta rijeka u Čukotskoj oblasti redovito biva zamrznuta kroz tri godišnja doba. “Ako se mraz zgusne u maglu napolju je 40 stepeni ispod nule; ako je disanje šumno ali ne i otežano, znači da je minus 45; ako je šumno i vidno otežano, […]

Jesu li Križanić i Golub približili Miroslava Krležu Bogu?

AUTOR: Drago Pilsel / 05.03.2018.

S vremena na vrijeme se ovom novinaru događa da, ni sam svjestan kako se do toga dolazi, naleti na veliku temu. A moguća razmišljanja umirućeg Miroslava Krleže o Bogu i, prije toga, činjenica da je Krleža bio fasciniran, gotovo pa opsjednut likom i djelom Jurja Križanića (o kojem je počeo pisati još 1915.!), čovjeka čije […]

Ivan Golub i Miroslav Krleža

AUTOR: AUTOGRAF / 17.09.2017.

U okviru projekta ”Sjećanja Krležinih suvremenika” svoja je sjećanja u Memorijalnom prostoru Bele i Miroslava Krleže u Zagrebu u utorak 12. rujna sa slušateljima podijelio teolog, povjesničar, pjesnik, profesor emeritus akademik Ivan Golub. Razgovor je vodio autor projekta Goran Matović.

Na djelu je svojevrsno zapišavanje Hrvatske ustašlukom

AUTOR: Jelena Lovrić / 04.09.2017.

Za dugom kolonom svojih mrtvih divizija ode Tito preko – preko Romanije”, napisao je Miroslav Krleža, još jedna hrvatska povijesna gromada, povodom smrti Josipa Broza 1980.

Predrag Matvejević nam je bio prijatelj i nikada nas nije iznevjerio

AUTOR: Drago Pilsel / 03.02.2017.

U jednom od najvažnijih intervjua koje sam napravio u životu, onom s Predragom Matvejevićem (koji ponavljamo u rubrici Intervju tjedna), važnim jer mi je rekao fundamentalne stvari za naše samorazumijevanje, profesor je kazao: ”Ja sam vam prijatelj. Ja vas neću iznevjeriti”.

Naši talibani

AUTOR: Predrag Matvejević / 02.02.2017.

Krajem ljeta i početkom jeseni 2001. godine dva puta sam bio u Bosni i Hercegovini. Dugo su padale kiše u septembru. U oktobru je bilo vedro i toplo. S ekipom francusko-njemačke televizijske mreže Arte, koja je pripremala emisiju o Balkanu, bio sam najprije u Mostaru. Dva tjedna kasnije došao sam još jednom u Sarajevo, gdje […]

Predrag Matvejević: ”Nacionalnost postaje važnijom od humanosti”

AUTOR: Drago Pilsel / 02.02.2017.

(Opaska uredništva: U četvrtak 2. veljače 2017. oko 14 sati nas je napustio veliki humanist i pisac Predrag Matvejević. U spomen na izuzetnog književnika i borca za ljudska prava ponavljamo intervju koji nam je dao prije nešto više od tri godine. R.I.P. profesore!). Predrag Matvejević rođen je 7. listopada 1932. godine u Mostaru, gdje je […]

Mitsko čudovište Goran Babić

AUTOR: Miljenko Jergović / 25.09.2016.

Goran Babić rođen je 1944. na Visu, odakle nije bio nitko njegov. Otac iz doline Neretve, Hrvat, komunist; mati Beograđanka, iz jevrejske obitelji u kojoj je nakon rata ostalo malo živih. Oboje partizani, pa su sina donijeli na svijet tamo gdje je tih tjedana i dana boravila glava pokreta.

Hrvatstva po sebi uopće nema

AUTOR: Miroslav Krleža / 08.07.2016.

Hrvatstvo ne znači onih pet dosadnih, glupih kavana u našem gradu, ni ona tri spomenika: dvojice generala i jednoga fratra (citat iz jedne moje novele), kojima se sada pridružio još jedan brončani biskup, nego hrvatstvo znači onu masu bijednika koji tegle i argatuju mnogo više od osam sati dnevno, pod najtežim životnim uslovima, bez ičije […]

Akademik Željko Reiner u ulozi cenzora

AUTOR: Nela Vlašić / 15.04.2016.

Povijest civilizacija povijest je različitih oblika cenzura, od autocenzure izazvane strahom zbog grube represije vlastodržaca, pa do onih takozvanih preventivnih čija učinkovitost ovisi o nadzoru rada “sumnjivaca”, sve do uskrate svake financijske pomoći onima čiji se rad i učinci tog rada smatraju opasnima i nepoželjnima -nepoćudnima.

Kulturocid i vandalizam HDZ-a u Lijepoj Našoj

AUTOR: Boris Pavelić / 27.08.2015.

Financirat ću biblioteke da izbace iz knjižnih fondova knjige ”na srpskom i sličnim jezicima”. Ta izjava nekadašnjeg ministra financija Borislava Škegre objavljena je u Novom listu 27. studenoga 1997. Izbacivanje je i provedeno, financirao ga Škegro ili ne: institucije zadužene da čuvaju i stvaraju knjige izbacile su devedesetih više od dva i pol milijuna svezaka, […]

Pisac ne napiše najvažniji roman

AUTOR: Miljenko Jergović / 28.06.2015.

Godine 1920, u plaćenom novinskom oglasu Miroslav Krleža za sljedeće ljeto najavljuje svoj novi, još i prvi, roman pod naslovom ”Zeleni barjak”. Proći će godina, deset, i šezdeset, on takve knjige neće napisati.

Bela, dijete drago : Pisma

AUTOR: Autograf / 08.06.2015.

Draga Belo, Ti imaš snage da me dohvatiš od vremena na vrijeme na mojoj najslabijoj strani, a to je potpuno pomanjkanje svakog otpora spram Tebe… Dragi Fric, Jesi li se već vratio s puta? I je li ovo ćutanje zlurado zlonamjerno i ako jest, molim zašto? Pisma Bele i Miroslava Krleže, koja su jedno drugome […]

Prvi predsjednik – Nazor

AUTOR: Miljenko Jergović / 17.05.2015.

Mlađi suradnik HAZU, predsjednik Sabora, slavan po recenzijama uprizorenja “Male Floramye” u konclogoru Jasenovac, priložio je ovih dana svoj prilog reviziji hrvatske povijesti: Vladimir Nazor nije otišao u partizane, nego su ga isti tvarno oteli i potvorili kao antifašista i neprijatelja Nezavisne Države Hrvatske.

Neprijatelji su nam iza leđa

AUTOR: Branimir Pofuk / 30.12.2014.

Još koji dan, pa smo pregrmili i ovu stotu godinu od početka Prvog svjetskog rata. Kako se po podu velike dvorane svjetske povijesti razmotavao tepih 2014. godine, tako su na njemu ostajale mrlje, crne od baruta, gareži i nafte, crvene od krvi naše ljudske braće i sestara. Civilizacija je silno napredovala pa se ljude tamani […]

Nitkogovićkin diskontinuitet

AUTOR: Miljenko Jergović / 28.12.2014.

U jesen 1948, nakon što je pukla tikva između naših i Sovjeta, s adrese Trg Republike broj 7 iseljeno je Društvo jugoslavensko-sovjetskog prijateljstva. Više se ne pamti tko su bili članovi društva niti koji su ga ljudi vodili i što je poslije bilo s njima, ali se zna da je tada u zgradu na Trgu, […]

O književnosti Danila Kiša

AUTOR: Mark Thompson / 13.12.2014.

Dok evropsko dvadeseto stoljeće nestaje za horizontom bučne globalizacije našeg doba i sa sobom odnosi čitave biblioteke poezije i proze u dubine (koje će samo učenjaci posjećivati), mogli bismo se upitati da li je ta era stvorila ijednog pisca sa dovoljno tehničke vještine i moralnog suosjećanja da bi se zlodjela nedavne prošlosti sažela u književna […]

Svijet je knjiga

AUTOR: Miljenko Jergović / 09.11.2014.

Iz Krakova žurim u Zagreb, da bih mogao stići u Beograd. U Krakov sam došao u zadnji čas, jer sam trčao u Celovec (Klagenfurt). Drugi bi se, možda, ovakvim okolnostima hvastao, ali mene čine tjeskobnim. To iz mene, bit će, progovara onaj mitski predak Karivan, koji se u četiri stoljeća osmanske uprave za života ne […]

Mark Tompson: Najveći grijeh Danila Kiša

AUTOR: Ines Sabalić / 11.10.2014.

Piše: Ines Sabalić   Mark Thompson, jedan od najtalentiranijih brojnih mladih stranaca koji su za vrijeme rata došli kao novinari u bivšu Jugoslaviju, nedavno je objavio knjigu “Potvrda o rođenju – Priča o Danilu Kišu”, stilski i strukturno vrlo neobičnu, ali izvanredno zanimljivu, čak napetu. U okosnici knjige je kratka, ogoljena autobiografska nota Danila Kiša […]

Krleža i Makedonija

AUTOR: Božo Rudež / 01.05.2014.

Hrvatsko-makedonski odnosi, povijesni, književni, jezični i kulturni dodiri potječu još iz vremena solunske braće, od kojih baštinimo i nasljeđujemo zajedničku ćirilometodsku tradiciju. I, bez obzira na to što je “legenda o svetome Ćirilu i Metodu napisana post mortem apostolorum i što nosi u sebi sve elemente najtipičnije propagandističke improvizacije da bude Rim sit i glagoljaška […]

Krleža i hrvatsko iskustvo

AUTOR: Božo Rudež / 24.04.2014.

Kada je pak riječ o hrvatskim duhovnim horizontima, onda se može kazati da hrvatska kultura, od svojih davnih početaka, ne poznaje književnu riječ koja je tako moćno utjecala na njezin život, na njenu sudbinu, kao što utječe riječ Miroslava Krleže. Njezin plodonosni utjecaj odrazio se jednakim intenzitetom na hrvatsku književnost i onda kada je ta […]

Krležini europski horizonti

AUTOR: Božo Rudež / 17.04.2014.

Gotovo da nema ni jedne republike i pokrajine bivše jugoslavenske zajednice, ni jedne značajnije europske kulturne sredine koja nije kazališnim predstavama, simpozijima, literarnim večerima, festivalima, radio i TV emisijama, prijevodima, reprintima, zbornicima ili posebnim izdanjima obilježila 120. obljetnicu rođenja Miroslava Krleže, jednog od najplodnijih hrvatskih književnika, najutjecajnijih jugoslavenskih pisaca i najznačajnijih europskih umjetnika XX. vijeka. […]

Stogodišnjica WWI

AUTOR: Igor Despot / 01.03.2014.

Ove godine se diljem svijeta obilježava stogodišnjica početka Prvog svjetskog rata (WWI). Prošlogodišnje je zagrijavanje, uz organiziranje brojnih državnih odbora po svijetu, iznjedrilo i raspravu o tome je li propitivanje uzroka izbijanja rata revizionizam ili legitimno povjesničarsko pitanje.   Raspravljalo se o Sarajevskom atentatu i njegovim naručiteljima i ciljevima. Srbijanski su povjesničari bilo kakav pokušaj […]

Bančev oriđinal od tvida

AUTOR: Dragan Markovina / 10.02.2014.

Ako se itko slučajno zapitao kamo je nestao cijenjeni profesor Banac, učiniše li što čovjeku mrski jugokomunistički neprijatelji, gdje nestade omiljeno lice hrvatske desnice, bekovski dio tandema Čičak-Banac i nadasve cijenjeni zapadni intelektualac, nakon opetovanih ukazanja dotičnog posljednjih dana sve su sumnje ustupile mjesto općem divljenju i značajnom odobravanju. Onako, dubokim klimanjem glave i značajnim, […]

Moderna alegorija

AUTOR: Autograf / 01.02.2014.

Knjiga sadrži interpretacije sedam alegorijskih romana poznatih hrvatskih književnika: Miroslava Krleže “Na rubu pameti”, Vjekoslava Kaleba “Divota prašine”, Antuna Šoljana “Kratki izlet”, Zvonimira Majdaka “Bolest”, Slobodana Novaka “Mirisi, zlato i tamjan”, Ivana Kušana “Toranj” i Ivana Slamniga “Bolja polovica hrabrosti”.   Pa iako će ‘‘prosječan“ čitatelj (poznavatelj) hrvatske književne tradicije možda ustvrditi kako mu je […]

Predrag Matvejević: ”Nacionalnost postaje važnijom od humanosti”

AUTOR: Drago Pilsel / 11.01.2014.

Piše: Drago Pilsel   Predrag Matvejević rođen je 1932. godine u Mostaru, gdje je pohađao osnovnu i srednju školu. Studij romanistike započeo je u Sarajevu, a završio u Zagrebu. Doktorirao je 1967. na Sorbonni (iz komparativne književnosti i estetike), gdje je također obranio habilitaciju za redovnu profesuru (1994). Predavao je francusku književnost na Filozofskom fakultetu […]

Za Domaćinskog spremni!

AUTOR: Amila Kahrović-Posavljak / 19.12.2013.

Šta je zajedničko Hrvatskoj i BiH? Hrvatska ima Šimunića, BiH ima Miju Martinu. A njih su oboje spremni. Za dom spremni. Doduše, u BiH se i ostala dva konstitutivna naroda mogu pohvaliti da imaju svoje inačice ovog fašističkog dvojca. BiH je bolja od svojih susjeda. Njeni su fašizmi pluralni, kako se to moderno kaže. Ima […]

S. F. – S. N.

AUTOR: Igor Mandić / 27.11.2013.

„NE, NE VOLIM HRVATSKU!“, odjeknulo je ovih dana ”lijepomnašom” i već bi policajci duha bili naćulili svoja uha da čitaju išta osim reklamnih letaka koje im naguravaju u poštanske sandučiće. Kad već oni nisu budni i kad ih već svašta može iznenaditi, i to naknadno, evo da ih probudim i da ih pobudim na djelovanje […]

Pjesme pomirenja (prozopopeja)

AUTOR: Đorđe Matić / 21.11.2013.

APATRID A: (…) lice iz trećeg stoljeća (…) bi se zainteresovalo (…) svime što je u nama ”njihovo”. APATRID B: A što je u nama ”njihovo”? APATRID A: U nama je ”njihovo” sve što je u nama još uvijek antropoidno! ——————————— APATRID B: A kako bismo ga mogli čuti kad nismo spiritisti? APATRID A: Trebalo […]

Četiri sprovoda i vjenčanje

AUTOR: Igor Mandić / 06.11.2013.

Ove sam se jeseni napokon uspio oduprijeti magičnoj privlačnosti masovnoga rituala, tj. sudjelovanja u sveopćem podjarivanju plamene orgije koja se i kakva priređuje po grobljima uzduž i poprijeko Hrvatske, na dane i u noćima 1. i 2. studenoga svake godine. Obavezni crkveni i državni, neradni dan, na blagdan Svih svetih i potom, nepropisani, ali još […]

Ivo Josipović: ”Doslovno, ne znam nikoga tko bi želio obnoviti Jugoslaviju!”

AUTOR: Drago Pilsel / 12.10.2013.

Ivo Josipović, predsjednik Republike Hrvatske Razgovor vodili: Zdravko Zima i Drago Pilsel   Imali ste već priliku pozdraviti se s papom Franjom nakon njegove inauguralne mise, ali ste u četvrtak održali i prvi službeni susret. Kako je protekao i kakav je dojam na vas ostavio Papa? Papa je bio upravo onakav kakvog sam i očekivao […]

  • DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA

  • MOLIMO VAS DA PODRŽITE AUTOGRAF UPLATOM PREKO PAYPAL-A:
  • ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

    ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

    VRIJEME SUODGOVORNOSTI – ostale emisije

     

  • vrijeme i suodgovornosti

  • Facebook

  • Donacije

  • Cigle

  • ekumena

  • javni servis

  • prometej

  • povratak adolfa pilsela

  • u što vijerujemo

  • fraktura 1

  • fraktura 2

  • fraktura 3

  • superknjizara

  • vbz 1

  • vbz 2

  • vbz 3

  • vbz 4

  • ljevak 1

  • ljevak 2

  • ljevak 3

  • ljevak 4

  • ljevak 5

  • oceanmore 1

  • oceanmore 2

  • oceanmore 3

  • oceanmore 4

  • golden marketing 1

  • sandorf 1

  • sandorf 2

  • planetopija 1

  • planetopija 2

  • srednja europa 1

  • srednja europa 2

  • srednja europa 3

  • srednja europa 4

  • durieux 1

  • disput 1

  • ks 1

  • ks 2

  • ks 3

  • meandar 1

  • meandar 2

  • meandar 3

  • biblija