novinarstvo s potpisom
Odmakni se da te ne poštrapa, upozorila me je baba koljenom i lijevom rukom čvrsto držeći smeđu kokoš da ne lamata krilima, a desnom zamahujući sjekiricom. Povukao sam se korak ili dva, no opet nedovoljno. Kad je sječivo ravno zasjeklo kroz kokošji vrat i zabilo se u panj, jedna je kap guste tamnocrvene krvi pala na moje plave gumene sandalice.
Jedva se ičega sjećam iz vremena kad sam imao četiri, ali ovaj događaj mi je do zadnjeg detalja jasan u uspomeni. Kokoš koja posrće desetak koraka, s krvavim batrljkom umjesto glave, prije nego se konačno sruši u prašinu, naprosto ne mogu zaboraviti. Takav šokantni prizor mi je za čitav život ostao u glavi.
Ali, nije nešto što mi ne da spavati. Djetinjstvo na selu učinilo me je dosta ravnodušnim za ubijanje pilića, svinja, kunića i teladi. Nikad ni na sekundu nisam poželio postati vegetarijanac. Premda volim Smithse, ne dotiče me bijes Morrisseyeve “Meat Is Murder”.
Napokon, ne razumijem zašto se narod uznemiruje zbog paunova na splitskim Gripama. Ako je zbilja nesnosno da nekakve ptice kreštanjem ne daju spavati, da kenjaju po dvorištima, pustoše povrtnjake i kandžama oštećuju automobile, to se u kratko vremena može jednostavno okončati. Trebate znati samo nekoliko činjenica.
Pod jedan, otkako je Jugoslavenska narodna armija prije tridesetak godina napustila ove prostore, ostavljajući svoje ukrasne ptice na milost i nemilost krvožednim Tuđmanovim ustašama, one nisu ničije. Dakle, mogu biti bilo čije. Nađete li kojega repatog mužjaka kako se šepiri na balkonskoj ogradi jebežljivo dozivajući partnericu, pa ga zgrabite i zavrnete mu vratom, nijedan vas čovjek ne može optužiti da ste ga oštetili.
Pod dva, ni država vas neće goniti zbog ubojstva. Nema osnove za to. U Pravilniku o zaštićenim vrstama, koji je koncem 2013. potpisao tadašnji ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović, navodi se mnogo, na stotine sisavaca, gmazova, vodozemaca, riba i insekata, a ptica je još najviše. Za devedeset posto njih vjerojatno nikad niste čuli, nemate blage veze šta su škanjac gaćaš, zlatar pijukavac, prugasti pozviždač, patuljasti orao, patka kreketaljka, crvenovrata guska, žutokljuni labud, zlatokrila utva, rusogrla trepteljka, tetrijeb gluhan i čaplja danguba.
U ovoj gomili, međutim, nema plavih pauna, latinski: Pavo cristatus. Nakon savjetovanja s ornitolozima vlast je, čini se, zaključila da imamo sasvim dovoljno primjeraka ove vrste i nema straha da će ona izumrijeti. Republika Hrvatska neće vam stoga zamjeriti ako kojega pauna slučajno zgazite autom. Pa i ako ga hladnokrvno i proračunato, s nesumnjivom zločinačkom namjerom, usmrtite, sve je u redu. Dok ne pucate iz lovačke puške u naseljenom mjestu, niste ni u kakvom prekršaju.
Napokon, pod tri, paunovi su ptice iz reda kokoški, u porodici s jarebicama, prepelicama, fazanima i kokošima. Tisućama godina ta perad živi pored ljudi.
Očekivano, među našim se precima našlo znatiželjnika koji su tu i tamo ponekog pauna usmrtili strijelom, ošurili, očerupali, izvadili mu crijeva i ispekli ga na ražnju na otvorenom ognjištu i, guess what, dobri su za jelo.
Vjerojatno ne biste pogriješili da pauna spremite u pećnici s krumpirima, napravite tingul s njokima ili pohate filet od prsa, a za ambicioznije kuhare na internetu se može naći jedan stariji francuski recept od kojega vam pođe voda na usta već samo kad ga čujete: konfit od paunovih bataka s porilukom i lisičarkama.
Istraživao sam ovo prije nekoliko dana, razmišljajući koliko bi u nas na selu poživio takav nekakav pernati napasnik, velik kao krupniji pivac ili sitnija tuka? Da je kabadahija mojoj babi požderao rašćiku, kunem vam se, taj nam ne bi dugo kreštao. Baba bi ga lično, bez pardona, još isti dan usmrtila sjekiricom na panju, očistila od perja, isprala mu utrobu i zatrpala žeravom ispod peke, a mi mališali masnih brada veselo oglodali.
(Prenosimo s portala Slobodne Dalmacije gdje je kolumna naslovljena: Ne razumijem zašto se narod uznemiruje zbog paunova na splitskim Gripama. Kako što ćemo? Pa najbolji su ispod peke!).
UKOLIKO VAM SE TEKST DOPADA I VOLITE NEZAVISNO I KVALITETNO NOVINARSTVO, VI MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN, PREKO PAYPAL-A, POZIVOM NA BROJ 060 800 333 ILI SLANJEM SMS PORUKE NA 647647 UZ KLJUČNU RIJEČ DEMOS. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA I PRECIZNE UPUTE KLIKNITE OVDJE.