novinarstvo s potpisom
Članovima Izvršnog odbora Hrvatskog novinarskog društva
Članovima Vijeća časti Hrvatskog novinarskog društva
(Moli se očitovanje / traži se mišljenje)
Poštovane kolegice i kolege,
obraćam vam se u ime redakcije portala Autograf.hr motiviran odlukom predsjednika HND-a Saše Lekovića i kolege Ivice Buljana da na portalu Hnd.hr ne prenesu kolumnu našega suradnika Ivice Grčara ”Što to konačno moraju shvatiti HND i Sindikat novinara?”, koja je objavljena na Autografu 8. prosinca.
Prema uvidu na mrežnim stanicama HND-a u 9:35 sati u četvrtak 17. prosinca ta kolumna nije prenesena, a mogla je i trebala je biti prenesena, baš onako kako je na portalu Hnd.hr prenesena prva kolumna kolege Grčara posvećena presudi Vrhovnog suda u predmetu Nataše Škaričić ”Obrat u sporu Škaričić protiv EPH i Slobodne Dalmacije”, objavljena na Autografu 30. studenog.
Napominjem i to da nije prenesena ni vrlo važna kolumna Ivice Grčara ”Cenzura u HND-u se itekako prihvaća”, koja je objavljena na Autografu 18. studenog iako je također bila od šireg interesa za naše članstvo i struku općenito.
U nekoliko navrata sam se javio gospodinu Buljanu molbom da tu kolumnu od 8. prosinca prenese (komunicirali smo e-mailom), ali on to ne želi učiniti, iako smatram da su ova pitanja od interesa za našu struku i naše kolegice i kolege. Molba je upućena i predsjedniku Lekoviću, ali on mi nije odgovorio, nije se udostojao, preteško mu je?
Iako bih možda trebao spomenute kolege prijaviti Vijeću časti (cenzura, zaista nije dozvoljena, a mi smatramo da se vrši cenzura kolege Grčara ili da se, u najmanju ruku, ugrožavaju interesi struke uskraćivanjem važnih informacija onim kolegicama i kolegama koji ne prate Autograf.hr – zašto, pobogu, uopće postoji rubrika Vijesti ili rubrika Iz medija na Hnd.hr??!!), to za sada neću učiniti već tražim očitovanje s obzirom na čudnu situaciju da portal Hnd.hr nema, što je mimo propisa, objavljen Impressum, što pak gospodin Buljan tumači činjenicom da čeka da ga IO HND-a i formalno proglasi urednikom toga portala, mada mi je priznao da ga on faktički već i uređuje.
Zašto smatram da su kolege Saša Leković i Ivica Buljan pogriješili i naštetili našoj struci? Mogao bih se ovdje ironično osvrnuti na tvrdnju gospodina Buljana da njega ne zanimaju pravna pitanja, već politika, kultura i sport, ali ću pokušati ostati maksimalno ozbiljan.
1.Jedna od osnovnih zadaća Vrhovnog suda je ujednačavanje sudske prakse. Nakon presuda Vrhovnog suda u općinskim, županijskim i ostalim nižim sudovima suci odlučuju svjesni presuda koje je ranije u sličnim predmetima donio Vrhovni sud.
Nedopustivo je da za Hrvatsko novinarsko društvo i novinarstvo u Hrvatskoj presudna revizijska odluka Vrhovnog suda Revt 342/13 bude skrivena u ladicama Tajništva Hrvatskog novinarskog društva od 2. rujna 2014. godine.
Postavlja se pitanje tko i zbog čega je odlučio da se sa tako važnom presudom ne upoznaju Izvršni odbor i Skupština Hrvatskog novinarskog društva, odnosno novinari.
Revizijskom presudom Revt 342/13 trajno je zabranjeno Hrvatskom novinarskom društvu da u Domu novinara na Okruglom stolu ”HRT CENZURIRANO“ prikaže dijelove TV emisije ”Latinica” urednika Denisa Latina, pod nazivom ”Zločini privatizacije ne zastarijevaju”.
Tom sudskom zabranom uskraćeno je pravo javnosti na informacije iz spomenute TV emisije o kriminalu u tzv. pretvorbi društvenih poduzeća kao i informacije o cenzuriranju novinara na državnoj televiziji.
Da bi se prikrila neustavnost, sudska zabrana je obrazložena tobožnjim ”sprečavanjem povrede prava korištenja autorskim djelima”. Člankom 38. stavkom 3. Ustava, naime, zabranjuje se cenzura i novinarima jamči pravo na slobodu izvještavanja i pristupa informaciji.
Pravo korištenja autorskim djelom je Hrvatska radiotelevizija stekla na osnovu ugovora o radu kojima su se svi, doslovno svi, zaposleni lišili autorskih prava i prenijeti ih na poslodavca.
Zakonom o autorskom pravu propisana je sloboda ugovaranja između autora i naručitelja. Suglasno tome Zakonom o radu poslodavac mora u ugovoru o radu izrijekom tražiti od zaposlenih da prenesu na poslodavca prava korištenja autorskim djelom stvorenim u radnom odnosu (nositelj autorskih prava može biti samo fizička osoba – autor, a prava korištenja autorskim djelom autor može prenijeti na naručitelja, odnosno poslodavac ne može biti nositelj ili vlasnik autorskih prava).
Ako se doslovno svi zaposleni lišavaju prava korištenja autorskim djelom prenoseći ih na poslodavca, očito je da nema slobode ugovaranja, a presudom Revt 342/13 je dosuđeno da nema ni novinarskih sloboda.
Interes Hrvatske radiotelevizije da ”zaštiti od povrede dvojbeno stečena prava korištenja autorskim djelima”, prema spomenutoj presudi Revt 342/13, iznad je prava javnosti na informacije o kriminalu u pretvorbi i iznad ustavne zabrane cenzuriranja novinara (i Hrvatskog novinarskog društva).
Još 6. prosinca 2010. Hrvatska radiotelevizija je ”bunkerirala” TV emisiju ”Latinica” pod nazivom ”Zločini privatizacije ne zastarijevaju” i od tada do danas nije pokazala namjeru da se koristi tim autorskim djelima.
Naprotiv, vodila je ustrajno, pune četiri godine, sudski spor do revizijskoga na Vrhovnom sudu, da bi zabranila i ”trećima” da prikažu tu emisiju (da se koriste autorskim djelima iz ”bunkerirane” TV emisije ”Latinica”), odnosno da upoznaju javnost s informacijama o kriminalu u pretvorbi iz snimljenih novinarskih priloga: ”Pravo(m) u NAMU” novinarke Ane Jelinić, ”Noćne more u tvornici snova” novinarke Nataše Ban Leskovar i ”’Tko je jamio, nije platio” novinara autora Petra Štefanića.
Dva su problema s kojima se nakon presude Vrhovnog suda Hrvatsko novinarsko društvo mora suočiti.
Prvi je da se Hrvatsko novinarsko društvo mora izboriti za uklanjanje presude Revt 342/13 iz sudske prakse u Hrvatskoj zbog povrede ustavne zabrane cenzure.
I drugi, da zaposlenici u medijima lišeni prava korištenja (svojim) autorskim djelima koja su ugovorima o radu prenijeli na poslodavce (nakladnike – vlasnike medija) nisu neovisni i slobodni novinari, te da se zaposlenici u medijima moraju izboriti za slobodu ugovaranja o autorskim pravima prema Zakonu o radu i Zakonu o autorskom pravu.
2.Revizijskom presudom Vrhovnog suda Revr 1536/13 odbačen je tužbeni zahtjev novinarke Nataše Škaričić protiv Slobodne Dalmacije i preinačena je i ukinuta pravomoćna presuda zagrebačkog Županijskog suda kojom je bilo dosuđeno da tzv. ”RPO ugovor Nataše Škaričić sa Slobodnom Dalmacijom ima obilježja ugovora o radu”.
Ubuduće će se sutkinje i suci u općinskim radnim i županijskim sudovima puno teže odlučivati dosuditi prisiljavanje na ugovore o radu protiv pravne volje jedne ili obje ugovorne stranke s obzirom na to da znaju da na Vrhovnom sudu mogu očekivati presudu kakva je revizijska presuda Revr 1536/13 u postupku Škaričić protiv EPH i Slobodne Dalmacije.
Nakon ove presude bi Hrvatsko novinarsko društvo i Sindikat novinara morali preispitati svoje stavove o tome da je jedino ispravni odnos nakladnika i novinara ugovor o radu, kao i stavove o ”RPO – ugovorima” (kako pogrešno nazivaju ugovorni odnos o suradnji nakladnika s novinarima registriranima za obavljanje samostalne djelatnosti u novinarstvu).
U Hrvatskom novinarskom društvu i Sindikatu novinara bi trebali, nakon ove presude, početi razlikovati nezaposlene novinare od registriranih slobodnih novinara i prestati diskriminirati freelancere.
***
Zaključno, poštovane kolegice i kolege, članovi Izvršnog odbora i Vijeća časti HND-a, mene i našu redakciju zanima podržavate li ili ne podržavate odluku Saše Lekovića (predstavnika izdavača) i Ivice Buljana, odnosno glavnog tajnika Hrvatskog novinarskog društva kolege Vladimira Lulića da se spomenute kolumne ne prenesu te da se o navedenim temama ne progovori vrlo otvoreno, što je naša intencija i naša želja, na odgovarajućim tijelima i forumima HND-a, počevši od mrežnih stranica našega Društva?
Molim vas, napokon, da se navedene kolumne ipak prenesu na portalu HND-a, da ih se pak objavi i u našem glasilu Novinar (neka urednik Buljan ili bilo tko drugi sine ira et studio odgovori ili komentira kolumne Ivice Grčara na portalu Autograf.hr) i da se organiziraju javne rasprave o temama na koje, čini mi se s pravom, upozorava naš kolumnist.
Ne zamjerite nam što ćemo ovo pismo objaviti na portalu Autograf.hr. Želimo biti sigurni da će ono stići do šire javnosti jer nam je zaista stalo do ovih tema i do dobrobiti naših kolegica i kolega.
Hvala na pažnji i srdačan pozdrav!
U Zagrebu, 17. prosinca 2015.
Drago Pilsel, glavni urednik portala Autograf.hr