Kolumne Gradimira Gojera, čulo nespokoja

Gradimir Gojer, ”Zora na Rondou”, Hayat, Sarajevo, 2024.

Treći put čitam tekstove Gradimira Gojera, objavljene u kolumni Periskop u Monitoru.  Prvi put čitao sam ih, urednički, prije objavljivanja. Drugi put – odmah nakon izlaska Monitora, štampane u novini, s onom uobičajenom tihom zebnjom je li nam se potkrala kakva greška. Dragovoljno priznajem: tek ovako, okupljeni u Zori na Rondou, u svoj punoći ti tekstovi svjedoče šta su oni i koja im je najdublja svrha.

Blizu trista ih je. To trista – nije samo brojka. Kratka štiva, profil priče. Licem okrenute čitaocu. Njegovoj glavi i njegovom srcu. Žanr nedefinisan, zanatske šeme tu slabo pomažu. To je pisanje na svoju odgovornost. Pouzdanje u vlastiti osjećaj mjere, dar zapažanja, prepoznavanje trenutka, puštanje emocijama na volju do krajnje one rizične granice, sve dotle dok ne zamagljuju realnost, nego je otkrivaju u svim njenim golom razumu nedokučivim dimenzijama, subjektivnost koja izoštrava sliku a nikako ne prelazi u proizvoljnost. Nije šala ta igra, rizična je. Ko nagazi crtu, ispada. Iza njega ostaje praznina ogrnuta riječima. Koja zveči.

Dakle, da bi se pisale ovakve priče, autor mora biti darovit, obrazovan, radoznao. Nije malo takvih. Mora imati i ono posebno ljudsko čulo. Čulo nespokoja. Nemira. Takvi su rjeđi.

Gradimir Gojer sve to ima a uz to još nešto što ga čini posebnim, među posebnima. Nema autora, ostvarenog kreativno u više umjetničkih disciplina, da se s ovakvom i ovolikom intelektualnom i ljudskom nesebičnošću, posvetio djelu drugih. Stvaralačkom djelu. Ljudskom gestu.

Opirem se da krenem s ukucavanjem imena ljudi kojima su posvećene sve te Gradimirove priče. Inserti, slike, događaji, trenuci koji su oblikovali njegov život, a mnogi od njih živote mnogih od nas.

Neću izdvojiti ni jedno ime. Nije pravo. Ni autor ih nije razvrstavao na važnije i manje važne. I kada piše o teatarskom koreografu i kada piše o nekom našem autoru svjetskog glasa, Gradimir Gojer njihovu izvrsnost tretira na isti način. S istim ushićenjem. Tako zaraznim.

Rekoh ono trista nije tek brojka. O ljudima je riječ. Još toliko ih je, božemioprosti, ostalo izvan ovih korica, za drugu priliku.

Priče okupljene u Zori na rondou su čitke, nema tu nategnute demonstracije učenosti. Čitaju se iz duška. Ponekad se učini da se neke  poruke u tekstu ponavljaju, neke misli variraju. Ali, velika je greška preredigovati, sasušiti Gojerov tekst. To što on radi nije nehotično.

Majstor drame zna, osjeća, da ovako blago razbarušena vještom rukom kao majstorskom mistrijom bačena u vrijeme, njegova priča stječe posebnu boju, privlačnost i autorski žig.

Sve napisano naravno važi i za profil priče objavljene u Hayat portalu.

U Zori na Rondou ima i tekstova posvećenih aktulenim političkim temama i akterima. Ti tekstovi o tekućoj politici nisu Gojerovi najbolji dometi. No važno je i to reći: polis a ne dnevna politika dominira Zorom na Rondou. Zato će ona trajati.  

Uglavnom, ispada logična pomisao da će se Gojerova Zora čitati lako i brzo. Nedavno je Svetlana Broz objavila svoju Galaksiju Gojer. Tim povodom podsjetio sam se na ono mi se desilo prilikom čitanja Gojerove trilogije Preko plota. 

Kako odmičete, shvatate da nikada nećete završiti s čitanjem knjige. Isti je slučaj i s ovom zbirkom tekstova. I Zora na Rondou je nastala da nikada ne bude dočitana. Ona uvlači u vrtlog ljudskih sudbina, ona podsjeća na ljudska djela i gestove. Ljudi oko nas. Stvaralaca. I onih koji su hodili prije nas, čiji su tragovi tu.

Poziva da zastanemo, da se okrenemo tom obilju koje bismo možda mimoišli. Čitajući, mi se vraćamo izvor vodi naših nada, strahova, tuge i radosti, poraza i pobjeda. Sebi. Onako kao što se Gojer vraća svom Mostaru, svojoj Neretvi i Radobolji, svom Šeheru i svojoj Bosni.

Onakvima kakve ih čuva u svojim njedrima.

Dobro čitati Gojera znači izaći iz korica njegove knjige. Poći na adrese prema kojima putokazi vode putnika na putu. Pristati na saučesništvo u paljenju vječne vatre, sred ove kozmičke studeni.

MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN HR8923600001102715720 (SWIFT/BIC: ZABAHR2X za uplate iz inozemstva) ILI PREKO PAYPAL-A. MOŽETE NAZVATI BROJ 060 866 660 / Tel.: 0,49€ (3,75 kn); Mob: 0,67€ (5,05 kn) po pozivu (PDV uključen) ILI POŠALJITE SMS PORUKU sadržaja PODRSKA na broj 667 667 / Cijena 0,82 € (6,20 kn). Operator usluge: Skynet Telekomunikacije d.o.o., info telefon: 01 55 77 555. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.