Kuda ide naš svijet? Ovisi o nama

Postoje mnogi pokušaji odgovaranja na pitanje ”Kuda ide naš svijet?”. Statistike poručuju da je održivost našeg planeta upitna. Političari naglo mijenjaju svoje stavove i stoga ni ne očekujemo da nam sa sigurnošću kažu kakva nam je sutrašnjica. Imućni pojedinci nezadrživo gomilaju svoje bogatstvo te tako čine siromašne siromašnijima. Možda bismo očekivali od vjerskih vođa da nam složno progovore o budućnosti našeg planeta, ali oni se toliko razlikuju u svojim stajalištima da nas još više zbunjuju, jer olako pristaju uz političke i financijske opcije – lako ih je kupiti i prodati.

Pokušajmo ponuditi odgovor na rečeno pitanje s kršćanskog gledišta na osnovi zajedničkog kršćanskog udžbenika – Svetog pisma.

Na osnovi Svetoga pisma našem se planetu loše piše, jer je ovakav svijet neodrživ, samorazarajući i samokonzumirajući. Na stotine mjesta u Svetom pismu, u njegovim dvama dijelovima Starom i Novom zavjetu, iščitavamo da ovaj svijet u ovakvom stanju nema budućnost, ide svome kraju.

Biblijska građa je literarno raznovrsna te tako istu poruku ističe u proročkim spisima koji obiluju simbolima, narativnim opisima neželjenih ponašanja koja su svojstvena čovjeku, poredbama i drugim stilskim figurama te i biblijskom poezijom. U ovom bogatom rudniku istinitih informacija i opomena opredjeljujemo se za poznatu misao iz molitve ”Oče naš” u Evanđelju po Mateju 6. poglavlju 10. redak:

Neka dođe Kraljevstvo tvoje.

Neka bude volja tvoja,

kako na Nebu tako i na Zemlji. (Svi citati iz Svetog pisma uzeti su iz ”Suvremenog hrvatskog prijevoda”).

Ova tako poznata misao čini se da sadrži najcjelovitiji pristup odgovoru na pitanje: Kuda ide naš svijet? Prizivanje nebeskih stvarnosti na Zemlju sugerira potrebu za tim nebeskim vrijednostima ili želju za Božjim kraljevstvom. Drugim riječima, molitva žudi za ostvarivanjem Božje vladavine na Zemlji.

Kako izgleda svijet kada Bog vlada? Cijelo Sveto pismo upravo o tome progovara u raznim vremenima i povijesno-kulturološkim prilikama. Iako će se naše razmišljanje najviše baviti Novim zavjetom, naročito s Evanđeljem po Mateju, spomenimo samo jedan motiv u Starom zavjetu koji se svojim značenjem prostire i u Novi zavjet.

Nakon višestoljetnog robovanja u Egiptu Bog je izbavio Izraelski narod iz ropstva i blagoslovio ga na različite načine. (Vidi pjesmu zahvalnosti Mojsija i njegove sestre Mirjam u Knjizi Izlaska 15. poglavlju). Ovo oslobođenje povijesni je i teološki simbol za slobodu Božje vladavine na Zemlji. Kad Bog vlada ili kad se ispunjava priziv molitve ”Oče naš”, onda na Zemlji nema robovanja, tlake, sebičnosti i izrabljivanja.

U takvom se društvenom uređenju ne gleda tko je tko, a potrebiti imaju prednost u ispunjavanju svojih potreba.

Isusova poznata prispodoba sadrži pastoralnu sliku brižnog pastira koji nakon što je na sigurnom ostavio svojih 99 ovaca odlazi potražiti svoju zalutalu ovcu dok je ne nađe (Luka 15, 3-7).

Toliko ima raznih opisa Božje vladavine u Svetom pismu da su napisane pozamašne knjige o Kraljevstvu Božjem što ga je Isus uspostavljao naučavanjem, životnim primjerom i brigom za tjelesno i duševno zdravlje slabih i prezrenih svojeg vremena.

Navedimo neke sadržaje iz Isusovog govora na Gori blagoslova koji nalazimo u Svetom pismu od petog do sedmog poglavlja u Evanđelju po Mateju, u kojem molitva ”Oče naš” ima središnje mjesto.

”Blago mirotvorcima jer će se zvati Božjom djecom” (Matej 5, 9). Jedno od starozavjetnih imena Mesije, Krista, jest Knez mironosni (Izaija 9,5), pa se stoga očekuje da Njegovi sljedbenici zagovaraju i potiču mir na Zemlji. Prilikom Isusova rođenja nebeski je zbor zaželio mir ljudima na Zemlji: ”Neka je slava Bogu na Nebu, a na Zemlji mir ljudima koji su mu po volji” (Luka, 2,14).

Sablažnjivo je i nevjerojatno prisjećati se koliko su nemira, patnje i ratova izazvale vjerske podjele samo unutar kršćanstva, a trebali smo biti primjer jedinstva (Ivan 17, 20-23), okupljeni oko Isusa kojem su prilazili svi od male djece do rimskih, okupatorskih vojnika.

Kad se Božja vladavina primjenjuje na Zemlji, onda smo svjedoci nesvakidašnjeg pristupa narušenim međuljudskim odnosima. Ovako Isus naučava: ”Čuli ste da je rečeno: ‘Voli svoga bližnjega i mrzi svoga neprijatelja.’ A ja vam kažem: volite svoje neprijatelje i molite za one koji vas progone… Ako volite samo one koji vole vas, kakvu nagradu možete očekivati? Čak i poreznici čine isto” (Matej 5, 43-46).

U Božjem kraljevstvu koje prizivamo na Zemlju nadvladavanje zla dobrim božanska je metoda kojom se uspostavljaju narušeni međuljudski odnosi. Uspjeh je nemoguće zamisliti bez oprosta.

Kad molimo za utjecaj nebeskih vrijednosti na naše prilike, onda zamijetimo da se u Isusovom govoru ističe opasnost sebičnosti i gramzivosti: ”Ne skupljajte sebi bogatstvo na zemlji! Tu će ga moljci i hrđa uništiti, a lopovi mogu provaliti i ukrasti ga. Radije skupljajte sebi bogatstvo na nebu! Ondje ga moljci i hrđa ne mogu uništiti niti lopovi mogu provaliti i ukrasti ga. Jer, srce će ti biti ondje gdje ti je bogatstvo… Nitko ne može istodobno služiti dvojici gospodara. Jer, ili će jednoga mrziti, a drugoga voljeti, ili će jednomu biti privržen, a drugoga prezirati. Ne možete služiti Bogu i bogatstvu” (Matej, 6, 19-21. 24).

Je li kršćanska Crkva primjer i uzor u pravednom odnosu prema materijalnim dobrima kojima je Stvoritelj blagoslovio sva svoja stvorenja? Osim na samom početku kad se skrivala po katakombama, Crkva se nažalost gotovo uvijek priklanjala bogatima i imala razumijevanja za imućne u društvu, dok su za siromašne brinuli pojedinci i neki crkveni redovi. Dok pokušavamo prognozirati kuda ide naš svijet, onda valja držati na umu taj neočekivani paradoks.

Za opisa Božje vladavine na Zemlji karakteristične su kratke i jezgrovite izjave, lako pamtljivi slogani i još nazvani zlatnim pravilom: ”Sve što želite da drugi čine vama, činite i vi njima” (Matej 7, 12). ”’Voli Gospodina Boga svoga, svim srcem svojim, svom dušom svojom i svim umom svojim!’ To je prva i najvažnija zapovijed. Zatim je tu druga zapovijed, jednaka prvoj: ‘Voli svoga bližnjega kao sebe samoga!’ Cijeli Zakon i spisi proroka temelje se na ovim dvjema zapovijedima” (Matej 22,37-40).

Kako je moguće previdjeti ovo jednostavno i najznačajnije nebesko načelo koje je i izrečeno da oplemeni naš svijet? Bez nekih povijesnih analiza društvenih prilika u kojima dominira samoživost i sebičnost u oči nas bodu stavovi i ponašanje vodećih političara u Sjedinjenim Američkim Državama.

Predsjednik smatra da je on mesija i spasitelj koji jamči prosperitet Amerikancima financijskim monopolom i oružjem i to sve s Biblijom u ruci i sloganom na dolarskim novčanicama ”U Boga se uzdamo!” Spomenuto zlatno pravilo miroljubive koegzistencije i suživota što je bit kršćanstva, uopće se ne spominje. Pitajmo se opet: Kuda ide naš svijet?

Isusov govor na Gori blagoslova sadrži izravno upozorenje u odnosu na slatkorječive vođe naroda koji nastupaju kao veliki dobrotvori: ”Čuvajte se lažnih proroka! Prići će vam prerušeni u ovčice, a iznutra su grabežljivi vukovi. Prepoznat ćete ih po onome što čine, jer ne bere se grožđe s trnja niti smokve s bodljikavoga korova. Isto tako, svako dobro stablo daje dobre plodove, a loše stablo loše…. Dakle, prepoznat ćete ih po njihovim djelima” (Matej, 7,15-20).

Na što upućuje neosjetljivost prema strancima i isticanje nacionalnih interesa koji se uglavnom prikazuju financijskom dobiti, a štite oružjem? I sve to prevladava u mahom kršćanskom svijetu koji smatramo civiliziranom, naprednom i kulturnom sredinom.

U Svetom pismu nalazimo još mnoge opise razuzdanih ponašanja koja obilježavaju kraj svijeta, eshaton. Spomenimo samo tekst u Evanđelju po Luki u kojemu se spominju dvije starozavjetne kataklizme, Noin potop i uništenje Sodome i Gomore u vrijeme Lota.

”Bit će kao što je bilo i u Lotovo vrijeme: ljudi su jeli, pili, kupovali, prodavali, sadili i gradili. No onoga dana kad je Lot izašao iz Sodome, s neba je udarila vatra i sumpor i svi su bili pobijeni. Tako će biti i na dan kad se pojavi Sin Čovječji” (Luka 17, 26-30).

Nigdje u Svetom pismu kao u Galaćanima poslanici nisu tako izravno opisana negativna i pozitivna ponašanja za koja se opredjeljujemo. Neutralnost nije predviđena. Negativna djelovanja su nazvana ”tjelesna narav”, dok su pozitivna prikazana kao ”plod Duha”:

”Djela, koja pripadaju našoj tjelesnoj naravi, potpuno su jasna: spolni nemoral, nečistoća, nepristojnost, štovanje lažnih bogova, vračanje i čarobnjaštvo, neprijateljstvo, izazivanje sukoba, zavist, razdražljivost, sebičnost, nesloga, razdori, strančarenje, ljubomora, pijančevanje, orgijanje i tome slično. Što se toga tiče, upozoravam vas, kao što sam vas već prije upozoravao: oni koji takvo što čine, neće biti dio Božjega kraljevstva.

Plod koji daje Duh je: ljubav, radost, mir, strpljivost, uslužnost, dobrota, vjernost, blagost i samokontrola. Protiv toga nema nikakvog zakona… Nemojmo biti umišljeni! Ne izazivajmo jedni druge i nemojmo jedni drugima zavidjeti!” (Galaćanima, 5, 19-26).

Isti pisac, apostol Pavao, opominje vjernike u Galacijskim crkvama kao i sve kršćane: ”Nemojte se zavaravati: Bog se ne da izrugivati! Ono što čovjek sije, to će i žeti. Tko sije da udovolji svojoj tjelesnoj naravi, žet će iz nje propast. No onaj tko sije da udovolji Duhu, žet će od Duha vječni život. Nemojmo se umoriti čineći dobro, jer ćemo, ako ne posustanemo, u pravo vrijeme žeti žetvu. Kad imate priliku, ne propuštajte činiti dobro svim ljudima, posebno onima koji su naša obitelj po vjeri” (Galaćanima 6,7-10).

Kuda ide naš svijet? Zavisi od naših opredjeljenja i djelovanja.

”Najveća potreba svijeta je potreba za ljudima: • koji se ne daju ni kupiti ni prodati, • koji su u dubini svoje duše pošteni i časni, • koji se ne boje nazvati grijeh njegovim pravim imenom, • čija je savjest vjerna dužnosti kao magnetska igla polu, • koji će ostati na strani pravednosti pa makar se nebo srušilo.” (Ellen G. White)

Kakvi su nam izgledi da sami sebe ne upropastimo svojom sebičnošću i bešćutnošću? Prosudimo sami.

MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN HR8923600001102715720 (SWIFT/BIC: ZABAHR2X za uplate iz inozemstva) ILI PREKO PAYPAL-A. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.

    •  Bonhoefferova poruka kršćanima u SAD-u
    •  Lažni mesija Donald Trump
    •  Ima li nade za nedužne žrtve i počinitelje zločina
    •  Iznenađeni nadom
    •  Prolazak kroz crveno svjetlo i vjerska sloboda
    •  Ima li smisla moliti se Bogu u krizama?

> Svi tekstovi ovog autora