Laži Fine i druge ”sitnice”

Među sedam pisama čitatelja dobio sam i kratki upit: ”Zanima me, s obzirom na to da već imam zaštićeni račun, a trebao bih dobiti uplatu za honorar za članak, da li mogu zaštititi i iznos tog honorara“?

Iskreno govoreći, ne volim takva pitanja, jer bi na takve upite umjesto novinara trebali odgovarati odvjetnici ili stručni konzultanti. Osim toga, svaki put kad odstupim od svojih načela i unatoč svemu ipak odgovorim na takvo pitanje, izlažem se mogućoj prijavi zbog nadripisarstva.

Da bi (neuki) građani bili što manje upoznati sa svojim pravima, propisano je da uz najčešće nemalu naknadu pitanja mogu postavljati isključivo (zakonski ovlaštenim) odvjetnicima ili konzultantima. Besplatni savjeti, primjerice, specijaliziranih novinara su tobože nadripisarstvo.

A evo zašto nekima ipak odgovaram i na takve upite. Nedavno mi se obratila pitanjem samohrana majka kojoj su bezobzirne službenice Fine zbog ovrhe nezakonito uskratile isplatu dječjeg doplatka.

Bezobzirna službenica Fine odgovorila je na moj upit da samohrana majka koja mi se obratila pitanjem o uskraćivanju isplate dječjeg doplatka nije na vrijeme otvorila zaštićeni račun, pa se tobože u Fini nije znalo da uskraćuju dječji doplatak, ali će joj vratiti uskraćenu uplatu čim otvori zaštićeni račun.

Dječji doplatak se ne isplaćuje s puno računa, pa svi u Fini znaju koji su to računi, kao i da je Ovršnim zakonom uskrata dječjeg doplatka zbog ovrhe zabranjena. Ispravljanje tobožnje ”zabune“ i povrat nezakonito uskraćenog dječjeg doplatka može potrajati i do tri mjeseca, a za to vrijeme neka se samohrane majke snađu za dječju hranu

Lagala je bezočno ta službenica Fine. Dječji doplatak se ne isplaćuje s puno računa u Hrvatskoj, pa svi u sustavu platnog prometa (čitaj: Fini) točno znaju koji su to računi, kao i da je Ovršnim zakonom propisano da se isplate dječjih doplatka zbog ovrhe ne smiju uskraćivati, neovisno o tome na koji račun su uplaćene.

I još nešto, ispravljanje tobožnje ”zabune“ u Fini i povrat nezakonito uskraćenog dječjeg doplatka može potrajati i do tri mjeseca. A za to vrijeme neka se samohrana majka snađe za dječju hranu.

I tako sam sve do neki dan izbjegavao odgovoriti na čitateljevo pitanje hoće li mu kao nezaposlenome dvije trećine od oko 2400 kuna honorara isplatiti preko zaštićenog računa ili će mu sve tri trećine tog mizernog honorara oduzeti zbog ovrhe.

Brzo sam odlučio čitatelju ipak odgovoriti nakon što sam sreo kolegu novinara (podaci poznati redakciji) koji je po Preradovićevu trgu u Zagrebu skupljao plastične flaše. Poznajemo se iz vremena u kojemu je kolega novinar bio zagrebački dopisnik jednog dnevnog lista iz Osijeka.

Pitao sam kolegu novinara zar ne može napisati neko smeće za sponzore kao i većina plaćenih kolega, pa da dobije barem nekakav honorar.

I onda se kolega novinar naljutio, ali ne na mene. Ispričao je da je već ”nešto napisao“, ali sada moli isplatitelje da mu odgode isplatu zasluženog honorara, jer bi mu u Fini sve oduzeli zbog ovrhe.

Pitam ga zašto ne otvori zaštićeni račun i vidim da sam izazvao pravu provalu gnjeva. Odgovorio mi je povišenim tonom:

”Pa imam zaštićeni račun, ali honorar za objavljeni članak mi Fina neće usmjeriti na zaštićeni račun, jer nisam dostavio potvrdu Porezne uprave da mi je to jedini prihod. A u Poreznoj upravi mi kažu da mi tu potvrdu mogu izdati tek nakon isteka porezne godine u kojoj sam ostvario pravo na honorar. I sada skupljam flaše da nešto pojedem.“

I opet ista bezočna laž iz Fine. U Fini vode tzv. mali platni promet za komercijalne banke (sustav velikih plaćanja vodi se u HNB-u). I u Fini svakodnevno mogu provjeriti koliki je godišnji (mali) prihod ovog kolege i bez potvrde Porezne uprave Ministarstva financija.

Provjerio sam: usvojene su u međuvremenu i neke izmjene Ovršnog zakona prema kojima bi se uz neka ograničenja ipak nezaposlenima mogli isplaćivati i honorari preko zaštićenih računa. Ali i te izmjene imaju ”kvaku“ – da bi se mogli preko zaštićenog računa primati i honorari, treba donijeti podzakonske akte koji još uvijek nisu doneseni.

Pitao sam kolegu novinara zar ne može napisati neko smeće za sponzore kao i većina plaćenih kolega, pa da dobije barem nekakav honorar. I onda se kolega novinar naljutio, ali ne na mene. Ispričao je da je već ”nešto napisao“, ali sada moli isplatitelje da mu odgode isplatu zasluženog honorara, jer bi mu u Fini sve oduzeli zbog ovrhe

Nije me iznenadilo da se odugovlači s donošenjem podzakonskih akata; pratim državnu administraciju već dugo i naviknut sam na njihova ”švindlanja”.

Ali počeo sam razmišljati kakvi su to ljudi, najčešće debeloguzi namještenici i namještenice, primjerice Fine, Porezne uprave Ministarstva financija i ostalih ovršnih izvršitelja? Što misle i da li nešto osjećaju, primjerice, policajci koji za mizernu plaću osiguravaju deložacije?

Jesu li ti ljudi vjernici i idu li u crkvu, umiruju li svoju savjest uvjeravajući sami sebe da su svi ti ovršenici i njihove obitelji sami krivi za svoje nesretne dužničke sudbine?

Razmišljaju li ponekad o tome da u perspektivi i sami mogu vrlo lako postati ovršenici?

Neke sam u Poreznoj upravi to i pitao. Uvrijeđeno su odgovorili da rade svoj posao po nalogu nadređenih i po zakonu.

Neodoljivo me to podsjetilo na isto opravdanje i čuvara iz nacističkih logora.

Znam, srest ću brzo i kolegu i morat ću mu nešto reći. Nakon razmišljanja odlučio sam da ću mu reći da svi ti ovrhovoditelji sami neće ”sjašitii”.

Pisao je i čitatelj T. M. (podaci u redakciji) o nedaćama korisnika bofl kredita s tzv. valutnom klauzulom u švicarskim francima. Taj čitatelj obišao je osam banaka (ZABU, PBZ, Erste, Raiffeisen, Hypo, OTP, Splitsku i Sber banku) i svugdje postavio isto pitanje: ”Ukoliko korisnik stambenog kredita nakon određenog vremena poželi ranije otplatiti svoj kredit, plaća li u tom slučaju naknadu”?

U sedam banaka odgovorili su da se naknada ne zaračunava. Jedino je šalterski službenik Splitske banke odgovorio da postoji naknada koju Splitska banka u tom slučaju obračunava.

Nakon toga je čitatelj pitanje tko (ne) postupa sukladno zakonskim propisima, Splitska banka ili ostalih sedam banaka, postavio Hrvatskoj narodnoj banci.

Čitatelj je morao pojasniti upit. Na ponovni upit dobio je dvosmisleni odgovor u kojemu se navodi: ”Da se na načelna pitanja, a bez nekih konkretnijih informacija, ne mogu ni dati detaljnija pojašnjenja vezana uz važeću regulativu”.

U osam banaka (ZABA, PBZ, Erste, Raiffeisen, Hypo, OTP, Splitska i Sber banka) postavljeno je isto pitanje: ”Ukoliko korisnik stambenog kredita nakon određenog vremena poželi ranije otplatiti svoj kredit, mora li platiti naknadu“? U sedam banaka odgovorili su da ne mora, jedino je u Splitskoj banci odgovoreno da se naknada mora platiti. Pa tko postupa (ne)zakonito?

U istom odgovoru redak ili dva niže omaknuo se službenicima HNB-a i navod: ”pokazalo se i da zakonske odredbe nisu u potpunosti jasne”.

I da ne duljim – zakonito postupa sedam banaka koje ne zaračunavaju naknadu na prijevremene otplate stambenih kredita, kao i Splitska banka koja tu istu naknadu zaračunava.

A da bi i čitatelji razumjeli o čemu se tu točno radi, treba reći da su te zakonske odredbe pisali ”zakonopisci” kod kojih su banke ”izlobirale” nejasne odredbe da bi mogle raditi što hoće, ne mareći za klijente.

Među pismima imam i molbu čitatelja Z. P. (podaci u redakciji) koji traži savjet zbog problema s nezakonitim proglašavanjem tužbe Europskom sudu za ljudska prava nedopuštenom (suprotno Europskoj konvenciji bez pisane i obrazložene odluke suca pojedinca).

Ponavljam, samo sam novinar i moj je posao završio kad sam objavio informaciju i dokumente o uskraćivanju prava pristupa Sudu za ljudska prava građanima Hrvatske. Ostalo bi morali obaviti obespravljeni građani, primjerice, da se udruže i izbore za svoja prava. Neće to nitko učiniti umjesto njih.

Javio se i čitatelj J. A. (podaci u redakciji) koji kaže da mu se poreznici osvećuju, te da je našao na internetu moj raniji novinarski prilog o odmazdi poreznika odvjetnicima koji su protiv Porezne uprave dobili sudski spor. Čitatelj je molio da mu kažem o kojim je to odvjetnicima riječ, da pokuša uz njihovu pomoć zaštiti svoja prava od poreznog nasilja.

Odgovaram: radi se o Odvjetničkom društvu Stančić – Rokotov i Šumanović iz Zagreba, a presudu Ustavnoga suda U-III-6002/2011. može pročitati u Narodnim novinama broj: 121/12.

Javile su se i dvije čitateljice. Jedna je imala zajednički obrt s nevjenčanim suprugom koji je pokušala voditi i nakon što je suprug preminuo. Ali pritisak poreznika je bio takav da ga je morala odjaviti.

I nakon što je već mislila da je odjavom obrta sve završila, stigla joj je globa od 3000 kuna zbog nekog tobože kasnije plaćenog PDV-a. Ništa nije gotovo dok to poreznici ne kažu.

Zanimljivo je i pismo druge čitateljice. Zaposlena je u Poreznoj upravi, a kako mi piše, njezini kolege poreznici nekolegijalno su je izložili poreznoj presiji zbog koje je prisiljena voditi upravni spor sa svojim ”poslodavcem”.

Javio se i čitatelj koji kaže da mu se poreznici osvećuju i pita mogu li mu reći koji su to odvjetnici dobili spor protiv Porezne uprave zbog odmazde poreznika. Odgovorio sam da se radi o Odvjetničkom društvu Stančić – Rokotov i Šumanović iz Zagreba, a da presudu Ustavnoga suda U-III-6002/2011. može pročitati u Narodnim novinama broj: 121/12

A što odgovoriti tim čitateljicama? Isto kao i čitateljima prije njih: sami od sebe ni poreznici neće ”sjašiti”.

I napokon, javila se i čitateljica koja se natjecala za radno mjesto sanitarne inspektorice. Molbu te čitateljice su prvo prihvatili, da bi potom na to radno mjesto zaposliti drugu osobu.

Čitateljica se javila jer je zbog toga podnijela prijavu Upravnoj inspekciji, a ja sam u prethodnim kolumnama pisao o iskustvu s tom javnosti manje poznatom Upravnom inspekcijom.

***

Pozivamo čitatelje da se jave Ivici Grčaru i iznesu svoje probleme prouzročene time što im razni moćnici krše prava.

Pišite na [email protected] ili nazovite broj 098 484 355.

***

Opaska uredništva: za podatke i ocjene iznesene u ovoj rubrici odgovara isključivo autor.

    •  O izgredima Ustavnog suda Sabor ''ni bu – ni mu''!
    •  Etički nazori oprečni većini kandidata za suce Ustavnog suda
    •  Posljednji slobodni novinar upisan u Sudski registar
    •  Signal novinarima da se okane iluzija o slobodi medija
    •  Banke nekontrolirano “dilaju” podacima o klijentima
    •  Treća novinareva tužba Sudu za ljudska prava
    •  Sudionici izbora su nasamareni – apstinenti imaju pravo
    •  Hoće li policija na birališta privoditi izborne apstinente?
    •  Prijavljujem Plenkovića zbog prijetnje DORH-u i USKOK-u
    •  Sudstvo i soc-skrbitelji žive od medijske šutnje

> Svi tekstovi ovog autora