autograf.hr

novinarstvo s potpisom

 
Ukrajina zastava

UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!

EU zastava

Mir Božji – Hristos se rodi!

AUTOR: Peter Kuzmič / 06.01.2024.

Peter Kuzmič

Još jednom o Božiću – danas ga slave pravoslavni kršćani.

Moji prijatelji vjernici koji pripadaju Srpskoj Pravoslavnoj Crkvi danas slave Božić, kao što to čine i Makedonci i Rusi i – što je izuzetno zanimljivo – neka katolička sela istočnog obreda na Žumberku.

Svi oni, naime, još uvijek koriste zastarjeli julijanski kalendar, koji osim njih upotrebljavaju Antiohijska i Gruzijska Pravoslavna Crkva, Jeruzalemski patrijarhat i neki samostani na Svetoj gori u Grčkoj.

Julijanski kalendar je ime dobio po Gaju Juliju Cezaru koji ga je službeno uveo 45. godine prije Krista, a koristio se u cijeloj Europi sve do 16. stoljeća, kada se počeo upotrebljavati gregorijanski kalendar.

Ovih blagdanskih dana mi se opet pojavljuje stara dilema. Koliko god se trudio, nikako ne uspijevam oteti se dojmu da je Božić najviše slavljen, ali najmanje shvaćen blagdan takozvane kršćanske civilizacije.

Proteklih su nas dana naši teološko-ekumenski nepismeni elektronički i neki drugi mediji opet bombardirali nekim, grubo rečeno, lažnim ili u blažoj varijanti izraženo sektaškim poluistinama. Recimo: ”Božić je najveći katolički blagdan” ili ”Katolici slave svoj najveći blagdan” i slično. Tu blagdansku krivotvorenu tvrdnju slušamo bezbroj puta svake godine u ovo vrijeme. Svi pokušaji da se to ispravi su bezuspješni. Svaka čast iznimkama.

Takve su tvrdnje, koliko god one u etno-religijskom zanosu propagandistički izvrsno zvučale, dvostruko krive jer niti je Božić samo katolički niti je najveći blagdan. Radi se o opće-kršćanskom blagdanu koji slave svi kršćani/hrišćani rimokatolici, pravoslavni i protestanti. Eventualna je razlika samo u datumu, jer ga istočno-pravoslavni kršćani po julijanskom kalendaru slave 7. siječnja.

Danas ga slave svi, ali se Božić ni imenom ni kao blagdan ne spominje u Svetome pismu Novoga zavjeta. Ne slave ga progonjeni kršćani prva tri stoljeća u Rimskom Carstvu. Oni od samog početka i konzistentno slave samo Uskrs(loga), dan kojim se proslavlja Isusova pobjeda nad smrću.

Božić se kao proslava Isusova rođendana uvodi dekretom tek nekoliko stoljeća kasnije u tada već službeno priznatom kršćanstvu, koje je poslije, od mnogih suspektnog obraćenja cara Konstantina, postalo privilegirana državna religija. Da budemo precizniji, prvi put se spominje kao proslava Isusova rođendana tek 354. godine. Stoga ne čudi što ga od samog početka prate žestoka osporavanja i ozbiljni nesporazumi.

Isus iz Nazareta sasvim sigurno nije rođen 25. prosinca. Mi zapravo ne znamo točan datum, pa čak ni godinu. To što Siksto Julije Afrikanski u svojoj ”Kronografiji” početkom trećeg stoljeća jednom zanimljivom teološko-povijesno-soteriološkom konstrukcijom zaključuje da je Isus začet 25. ožujka, a rođen 25. prosinca ipak je samo spekulacija bez mogućnosti provjere i bez pouzdanog povijesnog utemeljenja.

Vjerojatnije je da se Božić slavi na dan kada su Rimljani slavili rođendan Nepobjedivog Sunca (Dies invicti solis). Kako kršćani nisu uspjeli istrijebiti taj poganski festival, oni su ga vještom inkulturacijom (uz pomoć kristijaniziranih državnih autoriteta) preimenovali, recimo ”prekrstili”, u natalis Jesu Christi, rođendan ”Sunca pravde” prema zaključnim riječima posljednjeg kanonskog proroka (Malahija 4, 2), a povezano s evanđeoskim opisom utjelovljenog ”svjetla svijeta” (Ivan 1, 3).

Božić je dakle, usprkos nedostatku svetopisamskog datumskog utemeljenja, blagdan koji pripada zajedničkoj kršćanskoj baštini od stoljeća ranih kada kršćanstvo još nije bilo podijeljeno. On može biti ”katolički blagdan” samo ako se katholikos shvaća izvorno kao pripadajući općoj, univerzalnoj, po cijelom svijetu proširenoj kršćanskoj vjeri. Ali to onda ne mora imati posebne veze s Rimom, iako svakako ima veze s Kristom.

Ako pažljivo čitamo Evanđelja Isusova rođenja i djetinjstva (Matej i naročito detaljniji Luka) te razmišljamo o teološko-filozofsko-antropološkom poimanju inkarnacije (Ivan), otkrit ćemo višedimenzionalnost Božjeg dolaska među ljude.

Istovremeno možemo zaključiti kako je Božić prvenstveno poziv na susret jer označava silazak velikog Boga koji očovječenjem (utjelovljenjem ili ovaploćenjem, kako bi rekli braća pravoslavci) postaje ”mali Bog” jer želi susret s čovjekom. Ta bet-lehem-ska (hebrejski: ”kuća kruha”) božanska afirmacija ljudskosti predstavlja unikatni susret vječnosti i vremena (vidi nadnaslov – naziv ove kolumne) koji se kreativno nastavlja svugdje i uvijek gdje i kada se božansko i ljudsko prožimaju.

Ivan bogoslov u svom teološki promišljenom i grčkoj filozofskoj misli prilagođenom uvodu govori o vječnom i stvaralačkom Logosu kao pretpostavki i preduvjetu (božićne) inkarnacije. ”U početku/arhe bijaše Riječ/logos i Riječ bijaše kod Boga – i Riječ bijaše Bog. Sve je po njoj postalo i ništa što postoji nije bez nje postalo. U njoj bijaše Život i Život bijaše svjetlo ljudima. I Riječ (Krist) je tijelom (čovjekom) postala.” (Ivan 1, 1-14).

Prema Lukinu izvješću, Bog među ljude šalje anđele da navijeste rođenje bebe koja, iako se rađa u Betlehemu, nije od ovoga svijeta. Njegovo rođenje i bezgrešan život kulminirat će spasonosnom smrću i pobjedonosnim uskrsnućem. U navještenju njegova rođenja susreću se glasnici nebeski i pastiri zemaljski. Značenje Božića možemo dakle sažeti tvrdnjom da je sagrađen most između vječnosti i prolaznosti.

 

MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN HR8923600001102715720 (SWIFT/BIC: ZABAHR2X za uplate iz inozemstva) ILI PREKO PAYPAL-A. MOŽETE NAZVATI BROJ 060 866 660 / Tel.: 0,49€ (3,75 kn); Mob: 0,67€ (5,05 kn) po pozivu (PDV uključen) ILI POŠALJITE SMS PORUKU sadržaja PODRSKA na broj 667 667 / Cijena 0,82 € (6,20 kn). Operator usluge: Skynet Telekomunikacije d.o.o., info telefon: 01 55 77 555. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.

Još tekstova ovog autora:

     Privlačnost ersatzreligije koja se zove nogomet
     Trump je 34 puta kriv, a mnogi Amerikanci još uvijek naivni
     Medalja slobode isusovcu i evanđeoskoj političarki
     Cvjetnica – spomen na Isusov mesijanski ulazak u Jeruzalem
     Religijska slika svijeta se mijenja
     Diana Budisavljević: najbolji ljudi u najgorim vremenima
     Molitva: Neka nas kroz 2024. prate pax et bonum
     O Božiću treba razmišljati kao o središtu ljudske povijesti
     Volonteri su dragovoljni dobrohotnici
     Još jednom o duhovnim (pro)buđenjima

> Svi tekstovi ovog autora
  • DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA

  • MOLIMO VAS DA PODRŽITE AUTOGRAF UPLATOM PREKO PAYPAL-A:
  • ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

    ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

    VRIJEME SUODGOVORNOSTI – ostale emisije

     

  • vrijeme i suodgovornosti

  • Facebook

  • Donacije

  • Cigle

  • ekumena

  • javni servis

  • prometej

  • povratak adolfa pilsela

  • u što vijerujemo

  • fraktura 1

  • fraktura 2

  • fraktura 3

  • superknjizara

  • vbz drago

  • vbz 1

  • vbz 2

  • vbz 3

  • vbz 4

  • ljevak 1

  • ljevak 2

  • ljevak 3

  • ljevak 4

  • ljevak 5

  • oceanmore 1

  • oceanmore 2

  • oceanmore 3

  • oceanmore 4

  • golden marketing 1

  • sandorf 1

  • sandorf 2

  • planetopija 1

  • planetopija 2

  • srednja europa 1

  • srednja europa 2

  • srednja europa 3

  • srednja europa 4

  • durieux 1

  • disput 1

  • ks 1

  • ks 2

  • ks 3

  • meandar 1

  • meandar 2

  • meandar 3

  • biblija