novinarstvo s potpisom
Andrej Božinovski
Pravda nije algoritam, nego proces razumijevanja i empatije, koji tehnologija može unaprijediti, ali nikad potpuno preuzeti.
***
Zamislite ovaj scenarij: Što bi se dogodilo kad bi vaš sudac bio – algoritam? Svi bi se nasmijali, a onda bi nas ozbiljnost teme zatekla – jer to više nije pitanje daleke budućnosti, već realan izazov za pravosuđe današnjice.
Digitalizacija sudova u Hrvatskoj već je značajno transformirala način na koji građani i odvjetnici pristupaju pravdi. Početkom digitalnih platformi poput e-Predmeta i uvođenjem elektroničkih zapisnika, pravosuđe je otvorilo vrata novim tehnologijama, ali i novim pitanjima.
Umjetna inteligencija (AI) danas nije samo tema znanstvene fantastike, već postaje konkretan alat koji asistira u analizi sudske prakse i pisanju pravnih podnesaka. Razlika između toga i trenutka kad AI zapravo sjeda u ”sudačku stolicu” – manja je nego što mnogi misle. U suvremenom modelu potencijalnog ”AI suda”, odvjetnici i stranke bi podnosili žalbe i revizije preko digitalnih platformi.
Kroz povijest, sudac je bio doživljavan kao simbol pravde, mudrosti i autoriteta – osoba kojoj društvo povjerava rješavanje najtežih moralnih i pravnih dilema. Njegova uloga je utjelovljenje nepristranosti, poštenja i integriteta, a presuda suca često se smatrala posljednjom riječju u sporu između građana i države.
Danas, uz suvremene izazove i pojavu novih tehnologija, percepcija suca sve više uključuje očekivanja profesionalnosti, transparentnosti i spremnosti na kontinuirano učenje, ali temeljno povjerenje u ljudsku procjenu i dalje ostaje u središtu slike o sucu kao ključnom jamcu pravde u svakom društvu.
Zašto drugostupanjski i trećestupanjski sudovi?
Prvostupanjski sudovi bave se utvrđivanjem činjenica, neposrednim izvođenjem dokaza i procjenom iskaza stranaka i svjedoka. Presuda prvostupanjskog suda često ovisi upravo o dojmu koji sudac stekne o iskrenosti, vjerodostojnosti i ponašanju sudionika u postupku.
AI, bez mogućnosti osjećaja i socijalne percepcije, još uvijek je daleko od toga da zamijeni taj segment odlučivanja. Drugostupanjski i trećestupanjski sudovi najčešće ne utvrđuju činjenice ”iznova”, nego ocjenjuju je li prvostupanjski sud pravilno primijenio pravo na utvrđene činjenice, je li postupak vođen zakonito, jesu li očuvana temeljna prava stranaka te postoji li jedinstvena i konzistentna sudska praksa. Njihova je funkcija u mnogočemu analitička, normativna i standardizacijska – uspoređuju konkretan slučaj s tisućama sličnih odluka, utvrđuju postoji li odstupanje od ustaljenog pravnog shvaćanja i donose odluku na temelju pravnih pravila, presedana i standarda.
Upravo u toj vrsti zadatka – masovna analiza, usporedba, traženje obrazaca, provjera ujednačenosti i dosljednosti – AI može dosegnuti ili čak nadmašiti ljudske kapacitete.
Algoritmi su izvrsni u brzoj obradi ogromnih količina podataka, identificiranju ponavljajućih pravnih pogrešaka i standardizaciji odlučivanja.
Drugim riječima, tamo gdje odluka više nije pitanje neposrednog dojma ili empatije, već pravne logike i standarda, AI može značajno unaprijediti efikasnost, ujednačenost i transparentnost. Uz to, drugostupanjski i trećestupanjski sudovi su ”čuvari” pravne sigurnosti i stabilnosti pravnog poretka. Njihove presude definiraju pravila igre za cijeli sustav – a upravo su takve odluke najpogodnije za informatičku obradu, praćenje trendova i evaluaciju kroz umjetnu inteligenciju.
Predvidljive pravde
Ovakav model nije nov i jako podsjeća na koncept predictive justice, koji je u posljednjem desetljeću testiran u nekoliko europskih država i SAD-u. Predictive justice koristi AI kako bi predvidjela ishod postupka temeljem prethodnih odluka – što odvjetnicima i strankama daje jasniju sliku mogućeg raspleta spora, ali ne donosi samu odluku. Razlika je suštinska: prediktivna pravda pomaže ljudima, dok ”AI sudac” donosi obvezujuću presudu.
Time pitanje odgovornosti, transparentnosti i povjerenja građana postaje ključno.
Brojne su prednosti koje bi ovakav pristup mogao donijeti hrvatskim višestupanjskim sudovima. Prije svega, brzina i učinkovitost. Broj zaostalih predmeta bi se smanjio, a standardizacija sudske prakse povećala bi pravnu sigurnost.
S druge strane, ključno je naglasiti rizike i ograničenja ovakvog modela. AI ne može razumjeti emocionalni kontekst, životnu priču i socijalne okolnosti svake stranke. Presuda je uvijek više od puko izračunate vjerojatnosti – ona je rezultat razumijevanja pravde, empatije i širine ljudskog iskustva. Jednako tako, algoritmi nisu imuni na pristranost.
Primjer iz prakse američkih sudova, slučaj Loomis v. Wisconsin, pokazao je kako prediktivni algoritmi mogu biti skloni sistemskoj diskriminaciji prema određenim društvenim skupinama, jer ponavljaju i pojačavaju pristranosti sadržane u podacima kojima su trenirani. Čak i ako nisu izravno programirani za pristranost, algoritmi mogu reflektirati povijesne nejednakosti i ukorijenjene obrasce iz same sudske baze podataka.
Temeljno povjerenje u ljudsku procjenu
Nadalje, potpuno algoritmizirano odlučivanje riskira zatvaranje pravosuđa u svojevrsni ”balon prosječnosti”, u kojem se samo potvrđuju već postojeće tendencije. Izgubljen je prostor za inovativnu, nekonvencionalnu i kreativnu sudsku argumentaciju, kao i za prilagodbu pravde novim društvenim okolnostima i izazovima.
Zato je budućnost, barem za sada, u pametnoj integraciji AI kao alata koji pomaže, a ne kao zamjene za ljude. AI može ubrzati i unaprijediti rad sudova, standardizirati praksu i osloboditi suce od dijela administracije, ali konačna odluka i dalje mora ostati u rukama čovjeka.
AI sustave treba graditi na najboljoj sudskoj praksi, odlukama koje su oblikovale pravnu državu, te ih stalno nadzirati i evaluirati kako bi se izbjeglo jačanje nevidljivih pristranosti.
Dakle, može li AI zamijeniti suca u drugom i trećem stupnju? Može biti izvrstan pomoćnik, ali pravu pravdu i povjerenje građana još uvijek može osigurati samo čovjek. Pravda nije algoritam, nego proces razumijevanja i empatije, koji tehnologija može unaprijediti, ali nikad potpuno preuzeti.
MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN HR8923600001102715720 (SWIFT/BIC: ZABAHR2X za uplate iz inozemstva) ILI PREKO PAYPAL-A. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.