Naši izbori i Božji betlehemski izbor

Danas je dan izbora. Neki od vas ste, dok ovo čitate, još uvijek u dvojbi da li izaći i glasati ili se opustiti i ostati kod kuće. Pitanje kome svojim glasom dati povjerenje često prati (lažna?) dilema zašto uopće glasovati.

Nikako ne bismo trebali podlegnuti napasti malodušja i ravnodušnosti ili popustiti pred naletom nedjeljne lijenosti. Dovoljno je podsjetiti se da ne glasovati znači neodgovorno prepustiti drugima da odlučuju u naše ime.

Nadam se da smo dobro informirani o kandidatima i njihovim programima te da ćemo izlaskom na izbore dati svoj glas i povjerenje onoj osobi za koju držimo da je najkompetentnija i najpoštenija. A svako je glasovanje tajno jer na kraju krajeva građani biraju po savjesti.

Mi izlaskom na izbore i donošenjem razborite odluke svjedočimo da svjesno i savjesno preuzimamo odgovornost za opće dobro te da želimo doprinijeti napretku još uvijek nedozrele demokracije u našem društvu

A u donošenju izborne odluke nam može pomoći Komisija Iustitia et pax koja je smjerodavno i sveobuhvatno definirala očekivanja građana od osobe koju biraju da sljedećih pet godina obavlja časnu dužnost predsjednika Lijepe naše – “da bude moralni korektiv i savjest društva, da dosljedno promiče pravnu državu, vladavinu prava i jednakost svih građana u pravima i dužnostima, da poziva na socijalnu osjetljivost i primjerom prednjači u zauzimanju za siromašne i marginalizirane, da se neumorno zauzima za zaštitu dostojanstva radnika i rada te za pravednu raspodjelu javnih i društvenih dobara… da u skladu s Ustavom bude jamac funkcioniranja institucija države, navlastito pravde i javne uprave, te da se zauzima za obranu i zaštitu konkretnog čovjeka i obitelji, kao temeljne stanice svakoga društva.”

Mi izlaskom na izbore i donošenjem razborite odluke svjedočimo da svjesno i savjesno preuzimamo odgovornost za opće dobro te da želimo doprinijeti napretku još uvijek nedozrele demokracije u našem društvu.

Sama ideja demokracije podrazumijeva vladavinu naroda, politički poredak obilježen slobodom u kojem vlast pripada narodu te stoga demokracija označava državu u kojoj je narod na vlasti preko svojih neposredno izabranih predstavnika.

To je politička ideja o vladavini u kojoj sudjeluju svi članovi zajednice koji izravnim odlučivanjem ili posredno putem izabranih predstavnika (kod parlamentarnih izbora) te tako po vlastitoj volji i savjesti odlučuju o svojoj budućnosti.

Bez participacije naroda nema demokracije a ona je ”superiorni oblik vladavine jer se temelji na poštivanju čovjeka kao razumnog bića” (John F. Kennedy). Demokracija je najbolji oblik vladavine ali ona ostaje nedjelotvorna ako se građani ne služe svojim političkim pravom izbora. Zar treba podsjećati da je i ne birati izbor?!

Važno je pametno birati ali i odgovorno nadzirati kako bi se izbjegle devijacije i zloporabe moći jer nije teško zaključiti da se nenadzirana demokracija vrlo lako transformira u kleptokraciju.

Jedan od najvećih problema u našem društvu je stvaranje mafijaškog sloja političara koji u ime slobode na kriminalan način zlorabe domoljublje i demokraciju.

Tu bi sada trebalo progovoriti o etici u politici (koja nije na glasu kao najčasniji poziv) te o nužnosti kritičkog stajališta prema postojećoj (ne)moralnoj praksi. No o tom po tom.

S obzirom na to da se ovi izbori događaju u Božićno vrijeme, ovo je kairosna prilika da ukažemo na Božji betlehemski izbor utjelovljenja i Božji spasonosni naum za naše izabranje.

Nikako ne bismo trebali podlegnuti napasti malodušja i ravnodušnosti ili popustiti pred naletom nedjeljne lijenosti. Dovoljno je podsjetiti se da ne glasovati znači neodgovorno prepustiti drugima da odlučuju u naše ime

Božja dobrohotnost i nezaslužena ljubav (značenje riječi milost) u odnosu prema ljudima se ponajviše očituje u izabranju. Bez razumijevanja izabranja nam Božji naum i njegova volja u vezi s čovjekom ostaju neshvatljivi.

Veliki protestantski teolog Karl Barth je tvrdio da izabranje kao središnja povijesno-spasenjska poruka Božjeg opredjeljenja za čovjeka predstavlja ”sažetak Evanđelja”.

Tu otpočinje i završava smisao Božićne priče o utjelovljenju Sina Božjega, to jest uprisutnjenja Božjeg u našoj opipljivoj ljudskoj stvarnosti i povijesti.

Ivan Bogoslov u prologu svog Evanđelja govori o vječnom stvaralačkom Logosu kao Božanstvu ”koje je tijelom postalo” kao izraz spasenjskog motiva i nauma ”jer je Bog tako ljubio svijet da je poslao svog Sina… da tko u njega vjeruje, ima život vječni. ”

Bog je po Božiću (u svom Sinu) izabrao čovjeka za novi život. Božićno vrijeme je prava prigoda da provjerimo svoj izbor za njega, da damo neopozivi glas osobne odluke za Krista i njegovu vladavinu. To je druga vrsta izbora, daleko važnija, dublja i sudbonosnija od onih koji se događaju na političkom planu.

Svi smo pozvani da izađemo na duhovne izbore na kojima se odlučuje ne samo o kvaliteti našeg ovozemaljskog života nego i o našoj vječnosti. Dajmo svoj glas Bogu jer nas je On u svojoj velikoj ljubavi već izabrao.

Nemojmo biti lijeni, neodlučni i površni. U evanđeoskim prikazima Božićnih događaja možemo primijetiti da su već kod Isusova rođenja ljudi na različite načine birali i reagirali. Neki otvorenim odbacivanjem, drugi neodlučno i ravnodušno ali se posebno ističu primjeri onih koji su odgovorili ljubavlju, prihvaćanjem i osobnim predanjem.

Nije teško zaključiti da se ljudi slično odnose prema Isusu Kristu i danas.

Božji odabir nas poziva da promijenimo svoju perspektivu, svoj način gledanja, jer Isusovo poistovjećenje s čovjekom i angažman za njegovu duhovnu obnovu nas ne mogu ostaviti ravnodušnima. U njemu je sadržano sve. Pavlovim riječima: Isus je tajnom utjelovljenja ”postao mudrost od Boga, i pravednost, i posvećenje, i otkupljenje.”

Danas je dan izbora. Neki od vas ste, dok ovo čitate, još uvijek u dvojbi da li izaći i glasati ili se opustiti i ostati kod kuće. Pitanje kome svojim glasom dati povjerenje često prati (lažna?) dilema zašto uopće glasovati

Stoga dopustimo da Božji izbor promijeni naša gledišta i način kako se odnosimo prema drugima, posebno prema siromašnima i slabijima, starijima i djeci te prema kojim kriterijima mi biramo svoje životne prioritete.

Danas se na svim razinama života naglašava sloboda izbora – biti slobodnim znači sam odlučiti što želim vjerovati, biti ili činiti.

Stvarajući čovjeka na svoju sliku, Bog mu je dao mogućnost izbora, što predstavlja samu bit slobode.

Slobodu ne smijemo zlorabiti nego pametnim odlukama i mudrim izborima poduzimati korake koji vode prema punini života u radosti i ljubavi samodarivanja. Bog koji nam je po Božiću dao svoj glas afirmacije nas poziva da kontinuirano stvaramo i širimo prostore za puni procvat ljudskog života u nama i oko nas.

 

UKOLIKO VAM SE TEKST DOPADA I VOLITE NEZAVISNO I KVALITETNO NOVINARSTVO, VI MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN, POZIVOM NA BROJ 060 800 333 ILI SLANJEM SMS PORUKE NA 647647 UZ KLJUČNU RIJEČ DEMOS. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.

    •  Stogodišnji Jimmy Carter – najuspješniji bivši predsjednik
    •  Pola stoljeća Lausanskog pokreta za evangelizaciju svijeta
    •  Pismenost je preduvjet napretka na svim područjima života
    •  Gospa na nebo uznesena ''dušom i tijelom''? Plod mašte
    •  Privlačnost ersatzreligije koja se zove nogomet
    •  Trump je 34 puta kriv, a mnogi Amerikanci još uvijek naivni
    •  Medalja slobode isusovcu i evanđeoskoj političarki
    •  Cvjetnica – spomen na Isusov mesijanski ulazak u Jeruzalem
    •  Religijska slika svijeta se mijenja
    •  Diana Budisavljević: najbolji ljudi u najgorim vremenima

> Svi tekstovi ovog autora