novinarstvo s potpisom
Ovih dana javnost je mogla pratiti kako režimski mediji i režimsko novinarstvo uslužno ”servisiraju” suce i sudačke dužnosnike kompromitiranog hrvatskoga sudišta da bi se u javnosti umanjile ”štete” od pravosudnih afera.
Branka Žigante Živković, sutkinja Visokog prekršajnog suda, potužila se Slavici Lukić u Jutarnjem listu da ju je Đuro Sessa, predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvarske, ”izložio pritisku”, pojednostavljeno rečeno, zbog toga što usporava izbor Sesse mlađeg za suca Trgovačkog suda u Zagrebu. Sutkinja Žigante Živković je Slavici Lukić dala da objavi u Jutarnjem listu čak i SMS poruke kojima ju je Sessa požurivao (Sessa među sucima otprije slovi kao ”HDZ-ov komesar za sudstvo”).
Čim je to objavljeno, Ivan Turudić, predsjednik Županijskog suda u Zagrebu, dao (!?) je novinarki Ivanki Toma, također iz Jutarnjeg lista, izjavu kako je on nazvao Đuru Sessu i zamolio ga da intervenira da sutkinja Žigante Živković obavi ”svoj posao” i prestane usporavati postupak izbora/imenovanja sudaca.
Osim što se tom nevještom Turudićevom izjavom pokušalo umanjiti štetne učinke u javnosti nakon afere Sessinih SMS poruka sutkinji Žigante Živković, nepošteno je od suca Ivana Turudića to što je i on (kada mu je to u interesu) usporavao postupke (prigovora sudaca na namještene i na razne načine osporavane izbore/imenovanja, primjerice kninske sutkinje Ane Jelač Pecirep, Ines Kovačević, Renate Đaković Vranković i Tihane Marije Miladin u Županijski sud u Zagrebu).
O nepoštenim postupcima imenovanja/izbora sudaca koje pravosudni moćnici, kao u ovom slučaju Sessa i Turudić, dogovaraju ”ispod stola” objavio sam više tekstova, primjerice, nedavno u članku ”Neuspjele podvale Ustavnog suda i DSV-a kolegama sucima”, 2. listopada.
Pritom nisu upitni samo izbori/imenovanja sudaca nižih i eventualno ponekih županijskih sudova nego i svih onih sudaca izabranih/imenovanih u najviše sudske instancije – Vrhovni i Ustavni sud.
Protiv Odluke o izboru 10 sudaca Ustavnog suda, objavljene u Narodnim novinama br. 52/2016, od 6. lipnja 2016. godine, podnesene su dvije ustavne tužbe.
To znači da se s dvije ustavne tužbe osporava izbor/imenovanje ovih sudaca Ustavnoga suda Republike Hrvatske: Andreja Abramovića, Snježane Bagić, Ingrid Antičević Marinović, Branka Brkića, Lovorke Kušan, Maria Jelušića, Josipa Leke, Davorina Mlakara, Rajka Mlinarića i Miroslava Šumanovića.
Okolnost koja zaista čini upitnim legitimitet Ustavnog suda je usporavanje i izbjegavanje odlučivanja o ustavnim tužbama kojima se osporava odluka o imenovanju/izboru deset nabrojenih sudaca.
Na 2. sjednici prvoga Vijeća za odlučivanje o ustavnim tužbama na Ustavnom sudu, održanoj 25. siječnja 2017. godine, prema objavljenom izvodu iz zapisnika, stoji:
”7. Nacrt odluke s referatom o ustavnoj tužbi koju je podnijela M. M. M., odvjetnica iz Z., u povodu odluke H. s., Klasa: 021-13/16-08/06 od 3. lipnja 2016., istaknute povrede članaka: 14., 26., 29. stavak 1., 44. i 54. stavak 1. Ustava. (U-III-3136/2016)
ZAKLJUČAK:
Predmet povučen s dnevnog reda.
8.Nacrt odluke s referatom o ustavnoj tužbi koju je podnijela B. G.-H. iz Z., u povodu odluke H. s., Klasa: 021-13/16-08/06 od 3. lipnja 2016., istaknute povrede članaka 14., 26., 29., 44., 55. i 126. Ustava. (U-III-3250/2016). ”
Pravnici, da bi izbjegli kritičke prosudbe svojih suviše često upitnih odluka, pribjegavaju javnosti nerazumljivom govoru, pa stoga evo i “prijevoda” ovog doslovno navedenog i većini normalnih ljudi nerazumljivog i odbojnog govora kakvim je napisan “Izvod iz zapisnika”.
Dvije kandidatkinje za suce Ustavnog suda koje nisu izabrane/imenovane podnijele su svaka svoju ustavnu tužbu radi osporavanja odluke o imenovanju deset nabrojenih sudaca Ustavnog suda (sporna odluka o imenovanju/izboru objavljena je u Narodnim novinama broj 52/2016 od 6. lipnja 2016. godine).
Inicijali ”M. M. M., odvjetnica iz Z.” su inicijali imena Mile Mikecin Mišetić, odvjetnice iz Zagreba (broj zaprimljene ustavne tužbe: U-III-3136/2016).
A inicijali ”B. G.-H. iz Z.” su inicijali imena Branke Genzić Horvat iz Zagreba, pravnice poznatije kao predsjednica udruge UZOR iz Resnika (broj zaprimljene ustavne tužbe: U-III-3250/2016).
Obje ove pravnice sam zvao i pitao mogu li na čitateljima razumljiv način u jednoj rečenici reći razlog podnošenja tih ustavnih tužbi?
I ništa, normalnim ljudima teško razumljivo: ”Kao podnositeljica ustavne tužbe ne mogu istupati javno, jer bi se moji istupi mogli protumačiti kao utjecaj na ishod”.
Kaj se gotovo dvije godine ”usporavanja i izbjegavanja odlučivanja” ne bi isto tako moglo protumačiti kao ”utjecaj na ishod”?
Te dvije ustavne tužiteljice, robujući formalnosti prema kojoj se ”neistupanje u javnosti” tumači kao čuvanje od ”utjecanja na ishod”, praktično su se dovele u položaj ”suučesnica” u zataškavanju ”usporavanja odlučivanja”.
I nije vrijedilo moje uvjeravanje da nepošteno ”skidanje s dnevnog reda rješavanja” njima daje za pravo da jednostavnim riječima javnosti objasne što očekuju od rješavanja svojih ustavnih tužbi.
Onda sam, pretražujući i razgovore s kandidatima u Saboru, vidio da odvjetnica Mikecin Mišetić smatra da bi uvjet za izbor sudaca u Ustavni sud trebao biti barem položeni pravosudni ispit, ali i određeno radno iskustvo u rješavanju sudskih postupaka.
Prema mojoj slobodnoj novinarskoj interpretaciji to bi značilo da odvjetnica Mikecin Mišetić u svojoj ustavnoj tužbi osporava izbor/imenovanje za suce Ustavnog suda političara ”općeg usmjerenja” bez položenog pravosudnog ispita i bez radnog iskustva u rješavanju sudskih sporova, te da su im u postupku izbora ”povrijeđena Ustavom RH zajamčena prava”.
Na prvu loptu čine se smiješnima afere zbog namještenih izbora/imenovanja sudaca na nižim sudovima, primjerice, na Županijskom sudu u Zagrebu i za Sessinog sina na Trgovačkom sudu u Zagrebu u odnosu na čak dvogodišnje izbjegavanje odlučivanja o ustavnim tužbama kojima se osporava izbor/imenovanje deset sudaca Ustavnog suda.
Ne treba nasjesti.
Sve te namještaljke na nižim, srednjim i najvišim sudovima ukazuju na to da je hrvatsko sudstvo i pravosuđe premreženo moralno i etički problematičnim likovima. Poput, primjerice, Miroslava Šeparovića iz Ustavnog suda (u ”glibu” zbog nekorektnog navođenja i sažimanja tuđih tekstova u svojim objavljenim radovima). Ili Đure Sesse, koji SMS-ovima namješta izbor svojeg sina u Trgovački sud u Zagrebu. I Ivana Turudića koji ignorira ustavne tužbe sudaca i sutkinja nezadovoljnih namještenim izborima/imenovanjima u Županijski sud u Zagrebu.
Smatram da se odluke tako kompromitiranoga sudstva u Hrvatskoj moraju javno preispitivati. Isto tako smatram da se odredbe o obveznom poštivanju odluka nezakonito izabranih/imenovanih sudaca ili sudaca u nedovršenim postupcima osporavanja njihovog izbora/imenovanja – ne trebaju poštivati.
***
Pozivamo čitatelje da se jave Ivici Grčaru i iznesu svoje probleme prouzročene time što im razni moćnici krše prava.
Ukoliko vam je to potrebno, portal Autograf jamči potpunu anonimnost ugroženim građanima.
Pišite na [email protected], odnosno na [email protected] ili nazovite broj ++ 385 (0)98 484 355
***
Opaska uredništva: za podatke i ocjene iznesene u ovoj rubrici ”Autografova pučkobranitelja” odgovara autor.
UKOLIKO VAM SE TEKST DOPADA I VOLITE NEZAVISNO I KVALITETNO NOVINARSTVO, VI MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN, POZIVOM NA BROJ 060 800 333 ILI SLANJEM SMS PORUKE NA 647647 UZ KLJUČNU RIJEČ DEMOS. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.