autograf.hr

novinarstvo s potpisom

UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!

Obnavljamo fasade, a kad će na krovove solarni paneli?

AUTOR: Marijana Matković / 02.11.2013.

Ministrica graditeljstva i prostornog uređenja Anka Mrak Taritaš prošli je četvrtak na sjednici Vlade predstavila program energetske obnove zgrada javnoga sektora od 2014. do 2015. godine, što je zapravo projekt koji su bivši potpredsjednik Vlade Radimir Čačić i ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak najavili na samom početku mandata ove vlade, ali on do danas nije ostvaren. Riječ je zapravo o projektu obnove fasada na javnim zgradama, što bi trebalo povećati njihovu energetsku učinkovitost i osigurati uštede u proračunu.

Prema onome što se čulo na toj sjednici, u sljedeće dvije godine obnavljale bi se zgrade kojima se koristi javni sektor, a svrha programa jest na godinu obnoviti tri posto ukupne površine grijanih ili hlađenih zgrada kojima se koristi javna vlast te potaknuti razvoj domaćeg ESCO (European Energy Service Company) tržišta. Izraženo u brojkama, u sljedeće bi dvije godine trebalo biti obnovljeno oko 200 zgrada, što je ukupno oko 420.000 četvornih metara, a vrijednost investicije procjenjuje se na približno 400 milijuna kuna. Zgrade se dijelom obnavljaju novcem iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (iz tog izvora osigurat će se oko 165 milijuna kuna), tvrtka koja ulazi u program daje 10 posto sredstava, dok će za financiranje ostatka biti osigurani povoljni krediti.

Projekt je bio najavljivan već nekoliko puta i debelo kasni u odnosu prema svim najavama, što ministrica Mrak Taritaš objašnjava time da građevinari, inženjeri i projektanti nisu znali projektirati energetski učinkovitu zgradu. Projekti koji su prvotno izrađeni nisu bili dovoljno kvalitetni pa su vraćani na doradu, što je, čini se, u međuvremenu ipak otklonjeno.

Riječ je o zanimljivu projektu, jer bi obnova zgrada mogla biti vjetar u leđa poprilično iscrpljenim građevinarima, odnosno malim obrtima koji bi se u poslu mogli pojaviti kao kooperanti. No teško je shvatiti zašto država u istom paketu nije podržala i ugradnju solarnih elektrana na krovovima te zašto javni sektor ne bismo počeli opskrbljivati električnom energijom u ”vlastitoj proizvodnji”. Prema neslužbenim najavama, nakon otprilike dvije godine testiranja solarnih panela i Grad Zagreb mogao bi krenuti u takav projekt, moguće i novcem iz fondova EU-a. Budući da su solarni kolektori za PTV već ugrađeni na desetak dječjih vrtića te na nekoliko zgrada gradske uprave, a razmatra se njihovo testiranje i na nekoliko domova umirovljenika i gradskih bolnica, na temelju rezultata vezanih za uštedu energije u tim zgradama razgovaralo bi se i o nastavku projekta. Procijenjeno je da Zagreb za to ima povoljnije uvjete nego mnoge zemlje koje su ugradile mnogo veći broj solarnih panela. U metropoli, naime, na jedan četvorni metar tla pada oko 3,5 kWh sati Sunčeve energije na dan, što je oko 20 posto više nego u sjevernoj ili srednjoj Europi, gdje je postavljeno 70 posto svih kolektora u svijetu. Treba li spominjati da su uvjeti u Istri ili Dalmaciji te na našim otocima zasigurno još mnogo bolji?

Trenutačno smo još jako daleko od preuzete obveze iz europske direktive vezane za upotrebu obnovljivih izvora energije, po kojoj bismo iz tih izvora trebali osigurati oko 20 posto ukupne energije. Usto, Hrvatska uvozi skupu električnu energiju, no unatoč tome država je postavila prepreke za širenje mreže solarnih panela jer određivanjem godišnjih kvota za integrirane solarne elektrane na krovovima od 15 MW nije pratila interes tržišta. Naime, nakon što je pravilnikom o stjecanju statusa povlaštenoga proizvođača električne energije za fotonaponske elektrane ubrzana procedura dobivanja dozvola za takav projekt i definirana prihvatljiva poticajna cijena, na temelju koje je povrat investicije bio moguć za 6 do 7 godina, osjetno se povećalo zanimanje privatnih osoba i poduzetnika, do te mjere da su kvote za 2013. godinu potrošene već – početkom godine. Točnije, za manje od 30 dana potrošena je godišnja kvota za ugradnju malih solarnih panela na krovove.

Ne povećaju li se te kvote, solarni paneli postavljat će se na zgradama mnogo sporije nego što bi nam moglo biti zanimljivo budući da je također riječ o projektima koji zasigurno mogu zajamčiti veliku uštedu u proračunu. Nažalost, županijska i gradska tijela u Hrvatskoj još nisu dovoljno dorasla tomu da pripreme projekt ugradnje solarnih panela na javne zgrade, ali i privatne objekte ili zgrade u vlasništvu poduzetnika koji to žele te da ih kandidiraju za sredstva fondova EU-a i jači državni poticaj privatnicima koji se sami hvataju ukoštac s takvim projektima svakako bi dobro došao.

Još tekstova ovog autora: