novinarstvo s potpisom
(Opaska uredništva: objavljujemo kolumnu Ivice Grčara koja je bila postavljena u sustav, ali se nije pojavila prošlog utorka jer smo bili cilj hakerskog napada koji nam je od nedjelje do utorka popodne srušio server).
U Saboru su objavili ”otvaranje svih državnih arhiva nastalih do 22. prosinca 1990. godine, uključujući i arhiv SK Hrvatske i Službe državne sigurnosti bivše države”.
I odmah se pokazalo da u Saboru svatko tko imalo drži do sebe ima najmanje jedan (suprotni od drugih) zakonski prijedlog o otvaranju arhiva.
Iz saborskog muteža s otvaranjem državnih arhiva, međutim, izuzet je ”novinarski arhiv” (bivša Vjesnikova novinska dokumentacija), građa koja je odlukom Sabora već više od 10 godina zatočena u dvorcu Kerestinec pokraj Zagreba.
Jednostavno ni riječi o mogućem otvaranju novinarskog arhiva, odnosno bivše Vjesnikove novinske dokumentacije.
Novinska dokumentacija sadržavala je prije zatočenja novinske isječke iz svih dnevnih novina i periodike s područja cijele Jugoslavije – 898 dužnih metara građe, 3945 uveza novina, 6156 s izrezanim člancima podijeljenim u tematske cjeline i dosjea za oko 60.000 javnih osoba.
Ako se možda i otvore arhivi SK Hrvatske i Službe državne sigurnosti bivše države, da li će ”novinarski arhiv” i dalje ostati zatočen u dvorcu Kerestinec?
Do 2007. godine Vjesnikova novinska dokumentacija djelovala je kao jedina javna novinska dokumentacija u Hrvatskoj. Tom dokumentacijom, s obzirom na to da je dotad bila javna, koristili su se osim novinara i svi ostali kojima je trebala (primjerice obrazovne ustanove, u nastavne svrhe besplatno).
Očito je to jako smetalo.
Pa je 2007. godine Sabor odobrio 24 milijuna kuna za zbrinjavanje Vjesnikove novinske dokumentacije i odlučio oduzeti tu dokumentaciju novinarima i predate je Državnoj agenciji Hina (i zatočiti u dvorcu Kerestinec).
Predlažem javno Boži Petrovu i ostalim saborskim borcima za otvaranje državnih arhiva da donesu i zakon o otvaranju i ”novinarskog arhiva”, da ga Sabor vrati novinarima i da to opet bude jedina javna novinska dokumentacija u Republici Hrvatskoj.
Svjestan sam da će mi kao slobodnom novinaru osobe poput Smiljanke Škugor Hrnčević (bivše ravnateljice Hine) ili Vlatke Lemić i Zlatka Draganovića (bivše uprave Hrvatskog državnog arhiva) i nakon ”saborskog otvaranja državnih arhiva” ograničavati i onemogućavati pristup dokumentima, kao što su to radili i dosad, zbog čega sam povremeno morao umjesto u Zagrebu istraživati u Arhivu Jugoslavije u Beogradu.
Građa Vjesnikove novinske dokumentacije skupljana je sustavno od 1964. godine, da bi se praćenja, pohranjivanja i digitalizacija građe prekinuli 2005. godine, te nakon dvogodišnje besparice odlukom Sabora od 2007. zatočila u dvorcu Kerestinec.
Franjo Maletić, tadašnji predsjednik Uprave Vjesnika d.d., dopisom je početkom 2006. predložio Hrvatskom državnom arhivu da ”bez naknade” preuzme novinsku dokumentaciju arhiviranu u Vjesniku.
Preuzimanje je uvjetovano ”samo” s dva uvjeta. Prvi je da od Vjesnika zajedno s dokumentacijom Hrvatski državni arhiv preuzme i 14 zaposlenih dokumentarista, a drugi da se Vjesniku d.d. nadoknade 3 milijuna kuna za nedavno nabavljenu opremu i softver.
Predsjednik Uprave Vjesnika d.d. posebnim je dopisima o prijedlogu preuzimanja obavijestio i Vladu te tada nadležne ministre Dragana Primorca, ministra znanosti i obrazovanja, i Božu Biškupića, ministra kulture.
No ministri na taj Maletićev prijedlog o preuzimanju Vjesnikove novinske dokumentacije nisu odgovorili, a odgovora na ponudu Vjesnika u bankrotu nije bilo ni iz Hrvatskog državnog arhiva.
Novinska dokumentacija osnovana je 1964. za potrebe svih tadašnjih izdanja NIŠPRO-a Vjesnik, odnosno svih medija u Hrvatskoj. U dokumentaciju su pri osnutku uvršteni i arhivi ratnih i predratnih redakcija, uglavnom kao zbirke kompleta: Novosti, (tadašnjeg) Jutarnjeg lista, Hrvatskog naroda i drugih.
Na temelju propisa o zaštiti arhivske građe Historijski arhiv u Zagrebu u dva je navrata, 26. studenoga 1991. i 22. srpnja 1994., donio rješenja o mjerama zaštite novinske dokumentacije upozoravajući na probleme.
Oba puta upozoreno je da ne postoji popis kompletne građe, zbog čega ne treba isključiti ni mogućnost da je dio građe u pretvorbenim preraspodjelama otuđen.
Kako se postupalo nakon 2007. godine s velikim novinskim dokumentacijama bivšeg NIŠPRO Vjesnika pokazuje izjava Vlatke Lemić, ravnateljice Hrvatskog državnog arhiva, Tportalu 5. rujna 2013. godine:
”2012. preuzeto je gradivo fotodokumentacije redakcije lista Vjesnik. Čini je oko 350 tisuća fotografija koje su godinama snimali fotoreporteri Vjesnika. Kod preuzimanja građa je bila u kaotičnom stanju, smjestili smo je u naš Središnji fotolaboratorij i pokušali najosnovnije srediti po tematskim cjelinama, te je na raspolaganju korisnicima”, kazala je ravnateljica Lemić.
U nastavku je Lemić rekla i da zbirka elektroničke građe sadrži 760 tisuća elektroničkih datoteka koje se sređuju, radi se njihov popis, te će nakon završetka posla zbirka biti data na korištenje.
Četvrta je zbirka poslovne dokumentacija Vjesnika koja je tek u neznatnoj mjeri u posjedu HDA-a”, kazala je ravnateljica Lemić. ”Ta je građa nestala u agoniji najveće novinsko-izdavačke kuće u povijesti Hrvatske i za njom HDA i dalje traga”, istaknula je Lemić.
Zanimljivo je da je taj napis na Tportalu objavljen pod naslovom ”Vjesnikova arhiva napokon opet dostupna”.
Zanimljiv je to naslov iz dva razloga.
Prvi je da su iz Ministarstva kulture i Hine ustrajno demantirali javna upozoravanja na zatočenje Vjesnikove novinske dokumentacije u Kerestincu tvrdeći da je dokumentacija dostupna javnosti.
Drugi razlog zbog kojega je taj naslov zanimljiv leži u činjenici da je Vjesnikova novinska dokumentacija i danas zatočena u Kerestincu.
Stoga predlažem Petrovu i drugovima iz Sabora da donesu i zakon o otvaranju ”novinarskih arhiva”, pa da se i Vjesnikova novinska dokumentacija ponovo vrati na slobodno korištenje novinarima i hrvatskoj javnosti.
Prilikom preuzimanju bivše Vjesnikove novinske dokumentacije 2006. godine ta je građa proglašena kulturnim dobrom.
A prema važećem zakonu kulturno dobro mora biti dostupno javnosti.
Pa otvorite napokon i ”novinarski arhiv”!
***
Pozivamo čitatelje da se jave Ivici Grčaru i iznesu svoje probleme prouzročene time što im razni moćnici krše prava.
Pišite na [email protected], odnosno na [email protected] ili nazovite broj ++ 385 (0)98 484 355
***
Opaska uredništva: za podatke i ocjene iznesene u ovoj rubrici ”Autografova pučkobranitelja” odgovara autor.