novinarstvo s potpisom
Uoči obilježavanja 60. obljetnice Rimskih sporazuma papa Franjo primio je 24. ožujka u Apostolskoj palači u Vatikanu 27 predsjednika država i vlada Europske Unije, među kojima je bio i hrvatski premijer Andrej Plenković te im istaknuo potrebu duha solidarnosti.
Prema njegovim riječima, nada Europske Unije je solidarnost, djelotvorni moderni antipod populizama. Pred centrifugalnim silama kao i pred napastima da se smanje ideali utemeljitelja Unije na produktivne, gospodarske i financijske potrebe ta je solidarnost danas potrebna više nego ikada, upozorio je Papa i istaknuo kako se solidarnost ne smije svesti samo dobre namjere.
Ona mora biti popraćena konkretnim djelima i gestama, koja približuju bližnjega bez obzira u kakvim se situacijama nalazi.
Nasuprot tome, u populizmima prevladava sebičnost, zatvara se u zagušujući uski krug koji ne dopušta prevladavanje ograničenja vlastitog mišljenja i gledanja izvan tog ograničenog kruga.
Papa je preporučio predsjednicima država i vlada članica Europske Unije da počnu misliti na europski način, ako žele izbjeći suprotnu sivu jednoličnost odnosno trijumf partikularizma.
Politici pripada stvaranje idealnog vodstva, koje će biti u stanju izraditi u duhu solidarnosti i supsidijarnosti, politike koje će omogućiti rast cjelokupne Unije u skladnom razvoju tako da će oni koji su u stanju brže trčati pružiti ruku onima koji idu teže naprijed.
Europa je, prema Papinim riječima, zaboravila kako je teško rušiti zidove. Svijet koji je dobro poznavao dramu zidova i podjela prošlosti i sadašnjosti, shvatio je važnost napora oko stvaranje otvorene ujedinjene Europe i zajedničke volje da se ukinu one neprirodne prepreke koje su dijelile kontinent od Baltičkoga do Jadranskog mora.
”Toliko je truda uloženo u rušenje toga zida. Nažalost, danas se to zaboravlja, kao što se zaboravlja svijest drame podijeljenih obitelji, siromaštva i bijede zbog kojih došlo do te podjele”, rekao je papa Franjo i primijetio kako se tamo gdje su pokoljenja željno očekivala propast znakova prisilnog neprijateljstva, sada raspravlja kako se riješiti opasnosti našeg vremena, počevši od dugih kolona žena, muškaraca i djece, koji bježe od rata i bijede, koji samo traže budućnost za sebe i za svoje drage.
Papa Franjo potom je upozorio da je nemoguće upravljati teškom selilačkom krizom kao da se radi samo o problemima brojeva, gospodarstva i sigurnosti. Selilačko pitanje postavlja dublje zahtjeve, u prvom redu kulturne naravi.
Strah koji Europa često osjeća proizlazi u prvom redu iz radikalnog gubitka svojih ideala. Društvo bez te perspektive zahvaća strah da će nam drugi oduzeti ukorijenjene običaje, lišiti nas postignutog komfora i na neki način dovesti u pitanje stil života koji se često temelji samo na materijalnom blagostanju.
Bogatstvo Europe je, međutim, uvijek bilo njezino duhovno otvorenje i sposobnost postavljanja temeljnih pitanja o smislu postojanja. Postignuto blagostanje joj je na neki način odrezalo krila i smanjilo pogled, rekao je Papa i primijetio kako Europa raspolaže idealnom i duhovnom baštinom, jedinstvenom u svijetu te zaslužuje da ju se ponovno predstavi obnovljenom svježinom.
To je, zaključio je Papa, najbolji lijek protiv suvremenog pomanjkanja vrednota, plodnog tla svih oblika ekstremizama.
U izjavi nakon susreta s Papom predsjednik Vlade RH Andrej Plenković istaknuo je da je Papa poslao važne poruke kršćanske solidarnosti, nade, mira, otvorenosti i zadaće svih šefova država ili vlada Europske unije da u složenim globalnim okolnostima upravo oni budu ključni akteri koji će biti prvi u rješavanju problema, okrenuti se obrazovanju, mladima i pružiti ruku onima koji su u nevolji.
(IKA)