Pogrešnom presudom do ”prava” na cenzuriranje novinara

Još od 2. rujna 2014. godine u ladicama Hrvatskog novinarskog društva leži revizijska presuda Vrhovnog suda (Revt-342/13).

Cenzuriranje novinara moguće je na osnovi te sudske odluke prikazivati kao zaštitu isključivih prava komercijalnog iskorištavanja novinarskih autorskih prava stečenih na temelju ugovora o radu kojima su se zaposlenici lišili svojih autorskih prava prenijevši ih na poslodavca.

Cenzura je u Hrvatskoj formalno zabranjena člankom 38. Ustava (prema stavku 3. zabranjuje se cenzura i novinari imaju pravo na slobodu izvještavanja i pristupa informaciji).

Zbog toga se u spomenutim presudama zabrane objavljivanja novinarskih priloga ne prikazuju kao cenzura, nego kao zaštita prava poslodavca da štiti isključivo pravo komercijalnog iskorištavanja autorskih djela stvorenih u radnom odnosu.

Spomenutom revizijskom presudom potvrđeno je pravo cenzuriranja ”ispod stola” novinara Denisa Latina, Ane Jelinić, Nataše Ban Leskovar, Petra Štefanića, Borisa Oreča, a na osnovi sudske prakse proizašle iz te revizijske presude cenzuriranje, primjerice, Elizabete Gojan, Davora Krile, Borisa Dežulovića, Borisa Pavelića i ostalih.

Revizijskom presudom Vrhovnog suda potvrđeno je pravo cenzuriranja ”ispod stola” novinara Denisa Latina, Ane Jelinić, Nataše Ban Leskovar, Petra Štefanića, Borisa Oreča, a na osnovi sudske prakse proizašle iz te revizijske presude cenzuriranje, primjerice, Elizabete Gojan, Davora Krile, Borisa Dežulovića, Borisa Pavelića i ostalih

Konkretno, revizijskom presudom Vrhovnog suda potvrđena je pravomoćna presuda Visokog trgovačkog suda (Pž-7598/11) o zabrani prikazivanja TV emisije ”Latinica” pod nazivom: ”Zločini privatizacije ne zastarijevaju” te snimljenih novinarskih TV priloga: ”Pravo(m) u NAMU” novinarke Ane Jelinić, ”Noćne more u tvornici snova” novinarke Nataše Ban Leskovar i ”Tko je jamio nije platio” novinara Petra Štefanića.

Istom presudom Visokog trgovačkog suda, naknadno potvrđenom još i revizijskom presudom Vrhovnog suda Hrvatske, trajno se zabranjuje Hrvatskom novinarskom društvu da na Okruglom stolu u Domu novinara prikaže spornu emisiju ”Latinica” radi rasprave o cenzuriranju novinara na Hrvatskoj radioteleviziji.

Svi zaposleni na Hrvatskoj radioteleviziji, naime, ugovorima o radu lišili su se autorskih prava i prenijeli ih na poslodavca.

A poslodavac kao isključivi nositelj prava iskorištavanja, smatraju u Vrhovnom i Visokom trgovačkom sudu, može radi zaštite komercijalnog prava prvog prikazivanja uskratiti javnosti pravo na informacije iz ”bunkeriranih” novinarskih autorskih TV priloga.

Suci su pogriješili. Stečeno pravo iskorištavanja autorskih djela stvorenih u radnom odnosu je Hrvatska radiotelevizija zloupotrijebila da zabranjenu ”Latinicu” i sporne snimljene novinarske TV priloge ”bunkerira” i ne objavi, te da na sve načine onemogući bilo koga (pa tako i same autore i HND) da i nekomercijalno prikažu snimljene novinarske materijale.

Hrvatska radiotelevizija u proteklih pet godina nije pokazala namjeru da prikaže u svojim programima bunkeriranu ”Latinicu” niti sporne novinarske priloge, nego je, naprotiv, sudskim tužbama ustrajala u sprečavanju novinara (autora) da (nekomercijalno) prikažu svoje priloge u Domu novinara na Okruglom stolu ”HRT cenzurirano”.

Odustajanje od prikazivanja snimljene TV emisije ”Latinica” u programima Hrvatske radiotelevizije možda se može tumačiti kao pravo naručitelja da odustane od naručenih autorskih priloga.

No sudsko zabranjivanje trećima (samim autorima i Hrvatskom novinarskom društvu) da prikažu snimljenu ”Latinicu” i sporne priloge na Okruglom stolu radi stručne rasprave (dakle ne komercijalno) nedvojbeno je sudsko cenzuriranje, a nikako ne zaštita prava iskorištavanja.

Presudom Visokog trgovačkog suda, naknadno potvrđenom još i revizijskom presudom Vrhovnog suda Hrvatske, trajno se zabranjuje Hrvatskom novinarskom društvu da na Okruglom stolu u Domu novinara prikaže spornu emisiju ”Latinica” radi rasprave o cenzuriranju novinara na Hrvatskoj radioteleviziji

Da podsjetimo, Hrvatska radiotelevizija je od emitiranja zabranjene emisije ”Latinica” odustala nakon zaprimanja upozorenja od odvjetničkog društva Miljević i partneri da bi objavljivanjem te emisije pod naslovom ”Zločini privatizacije ne zastarijevaju” navodno za Jadran film i osobno za Vinka Grubišića nastupile štete velikih razmjera.

Činjenica je, međutim, da se ništa štetno nije moglo dogoditi Hrvatskoj radioteleviziji da je Hrvatsko novinarsko društvo 16. prosinca 2010. godine na Okruglom stolu ”HRT cenzurirano” spornu TV emisiju ”Latinica” i priloge (nekomercijalno) prikazalo nakon što je već Hrvatska radiotelevizija odustala od objavljivanja te emisije.

Da je eventualno odvjetničko društvo Miljević i partneri dobilo nalog od klijenta da pokrene sudski postupak radi naknade ”štete velikih razmjera” zbog prikazivanja TV emisije ”Latinica” i priloga na Okruglom stolu HRT cenzurirano”, tužena strana bi moglo bi biti samo Hrvatsko novinarsko društvo, a nikako ne Hrvatska radiotelevizija.

Vladimir Lulić, tajnik Hrvatskog novinarskog društva, pokušao je zatajiti revizijsku presudu Vrhovnog suda o potvrđivanju zabrane prikazivanja snimljene TV emisije ”Latinica”.

Potpisanom novinaru, međutim, dostavili su 4. studenoga 2015. iz Odvjetničkog ureda Mihočević i Bajs revizijsku presudu Vrhovnog suda o zabrani prikazivanja snimljene TV emisije ”Latinica” s dokazima da je ta presuda Hrvatskom novinarskom društvu dostavljena prije više od godinu dana, još 2. rujna 2014. godine.

Postavlja se pitanje zbog čega cjelokupno članstvo Hrvatskog novinarskog društva i javnost općenito nisu upoznati niti su imali prilike raspravljati o presudama kojima se profesionalnom novinarskom udruženju sudski trajno zabranjuje stručna rasprava o ”cenzuri na Hrvatskoj radioteleviziji” na temelju prikazivanja zabranjene TV emisije ”Latinica”?

Mogući razlog neprofesionalnog prešućivanja i pristajanja na cenzuru dijela članstva Hrvatskog novinarskog društva je strah ”uhljebljenih poslušnika” za radna mjesta u medijima.

U ugovorima o radu u svim medijima u Hrvatskoj, a ne samo na HRT-u, zaposlenici su se lišili novinarskih autorskih prava i prenijeti sva prava iskorištavanja na poslodavce.

Sudsko zabranjivanje trećima (samim autorima i Hrvatskom novinarskom društvu) da prikažu snimljenu ”Latinicu” i sporne priloge na Okruglom stolu radi stručne rasprave (dakle, ne komercijalno) nedvojbeno je sudsko cenzuriranje, a nikako ne zaštita prava iskorištavanja

Izuzetak su dvije ili tri redakcije s ukupno manje od petnaestak zaposlenika. Oko 1200 zaposlenika u medijima u Hrvatskoj lišilo se potpisivanjem ugovora o radu novinarskih autorskih prava i prenijelo prava iskorištavanja na poslodavce.

Suprotno presudama hrvatskog sudstva u Europi sve više jača zaštita (novinarskih) autorskih prava i usporedno nastojanja da se ograniče prava investitora u autorska djela (nositelja prava iskorištavanja, primjerice nakladnika na koje novinari prenose prava).

Iz Europske federacije novinara dostavljeni su još 2013. zaključci prema kojima se predlaže zakonska zabrana ”tjeranja” autora da zbog potpisivanja ugovora (o radu) odustaju od autorskih prava, tj. prenose sva prava na naručitelje (primjerice, na poslodavca – nakladnika).

U tim prijedlozima jasno se razgraničuje tzv. primarno iskorištavanje koje uvijek ide poslodavcu – nakladniku od tzv. sekundarnog iskorištavanja koje se dogovorno mora dijeliti u omjeru između autora i naručitelja (novinara i poslodavca – nakladnika).

U Europskoj federaciji novinara ugovore između poslodavca – nakladnika i novinara (kojima se novinari zapravo ”odriču” svih prava na sekundarno iskorištavanje novinarskih autorskih djela) smatraju nezakonitima i otegotnima.

Većina zaposlenih u hrvatskim medijima bez novinarskih autorskih prava članovi su Hrvatskog novinarskog društva, te i tu prevladava njihov strah za svoja radna mjesta te nastoje zataškati dvojbe oko toga mogu li se novinarima smatrati osobe bez autorskih prava, obvezne prema ugovorima o radu i radnom zakonodavstvu raditi suprotno načelima novinarstva po nalogu poslodavca, u vrijeme koje odredi poslodavac, u poslovnom prostoru i na sredstvima u vlasništvu poslodavca, i sl.

Zaposlenici u medijima umjesto autorskih novinarskih priloga moraju sukladno ugovorima o radu raditi po nalogu poslodavca priloge u kojima se nešto prodaje, a sve manje je autorskoga, neovisnog istraživačkoga i analitičkog kritičkog novinarstva.

Zaposleni u medijima su gotovo u potpunosti prestali izvještavati s mjesta događaja i umjesto toga sjede u redakcijama i s računala prerađuju (nerijetko i prepisuju) pretežno marketinške sadržaje i objavljena PR-priopćenja, uglavnom svjesni da se više ne bave novinarstvom.

U Hrvatskom novinarskom društvu treba osnovati novinarsku sekciju u kojoj bi bili novinari nositelji novinarskih autorskih prava i njihove kolegice i kolege koji se nisu ugovorima o radu lišili svojih novinarskih autorskih prava i prenijeli ih na poslodavce

Nespojivo je to s temeljnim načelima novinarske profesije.

Zbog svega toga u Hrvatskom novinarskom društvu treba osnovati novinarsku sekciju u kojoj bi bili novinari nositelji novinarskih autorskih prava i njihove kolegice i kolege koji se nisu ugovorima o radu lišili svojih novinarskih autorskih prava (parafraziram Veselka Tenžeru koji je svojedobno predložio da se u Društvu književnika osnuje literarna sekcija).

Novinari nositelji autorskih prava članovi novinarske sekcije u Hrvatskom novinarskom društvu bi umjesto neprofesionalnog prešućivanja i pristajanja na cenzuru bez straha za ”svoja radna mjesta” kritički propitivati presude hrvatskog sudišta i razobličavati cenzure i cenzore.

***

Pozivamo čitatelje da se jave Ivici Grčaru i iznesu svoje probleme prouzročene time što im razni moćnici krše prava.

Pišite na [email protected] ili nazovite broj 098 484 355

***

Opaska uredništva: za podatke i ocjene iznesene u ovoj rubrici odgovara isključivo autor.

    •  O izgredima Ustavnog suda Sabor ''ni bu – ni mu''!
    •  Etički nazori oprečni većini kandidata za suce Ustavnog suda
    •  Posljednji slobodni novinar upisan u Sudski registar
    •  Signal novinarima da se okane iluzija o slobodi medija
    •  Banke nekontrolirano “dilaju” podacima o klijentima
    •  Treća novinareva tužba Sudu za ljudska prava
    •  Sudionici izbora su nasamareni – apstinenti imaju pravo
    •  Hoće li policija na birališta privoditi izborne apstinente?
    •  Prijavljujem Plenkovića zbog prijetnje DORH-u i USKOK-u
    •  Sudstvo i soc-skrbitelji žive od medijske šutnje

> Svi tekstovi ovog autora