novinarstvo s potpisom
Došlo neko takvo vrijeme (napisao bi Igor Mandić) da se veliki trgovački lanci reklamiraju tako što svoje mušterije obavještavaju da ne rade blagdanom.
Tu reklamnu nišu nanjušio je netko u Kauflandu i taj se trgovački lanac u posljednje vrijeme, uoči svakog blagdana, reklamira činjenicom da na praznik ne radi.
Dakle, da na taj dan nitko ne može ući u njihove trgovine, kupovati i trošiti novce. No, osim toga, oni se reklamiraju činjenicom da zaposlenici Kauflanda na praznik praznuju, za razliku od većine ostalih trgovačkih lanaca u kojima (barem u većim i velikim trgovinama) zaposleni na praznik rade.
Sama činjenica da se netko reklamira ovako kako to čini Kaufland, pokazuje dokle se dotjeralo s apsurdom zvanim rad nedjeljom i praznikom u Hrvatskoj.
Sama činjenica da gotovo nitko relevantan ne ukazuje na činjenicu da se u Hrvatskoj radi i svetkom i petkom, i nedjeljom i blagdanom, da ne rade samo zaposleni u službama koje nužno moraju funkcionirati, već da se zaposleni u djelatnostima (primjerice trgovini) koje ne moraju svoje usluge nužno pružati nedjeljom raubaju do iznemoglosti, omogućila je trgovačkom poduzeću takvu reklamu.
Njome zapravo žele stvoriti dojam da su humani, da svojim zaposlenicima omogućavaju da praznikom praznuju, o svojim konkurentima se ne izjašnjavaju, ali jasno je da je žaoka usmjerena prema konkurenciji koja nema takvu praksu radnog vremena na praznike.
O ljudima, posebno u trgovini, koji moraju raditi i nedjeljama i praznicima, ne brine nitko.
Ponetko iz Crkve je prije više do deset godina o njima nešto šaputao, sindikati o njima ne govore jer sindikati u privatnom sektoru su slabi i nerazvijeni, a stranke ljevice, bez obzira radi li se o velikoj stranci ljevice kakav je SDP ili o novonastaloj poput Nove ljevice, pitanje rada u neradne dane ne smatraju važnim.
Objašnjavati im da je u počecima organiziranog radničkog pokreta jedan od temeljnih zahtjeva bio uređenje i ograničenje radnog vremena vjerojatno je besmisleno, bez obzira radi li se o Davoru Bernardiću ili Draganu Markovini.
A radno vrijeme je nužno urediti i ograničiti zbog neotuđivog ljudskog prava na odmor.
I tako dok ljevica ne uočava (ili ne želi uočiti da se nekome, izvan svijeta politike, iz svijeta biznisa, ne zamjeri) socijalnu nepravdu koja se zbiva već godinama, dok ne uočava politički i birački potencijal u tome, a Crkva mudro šuti jer donacije pojedinog velikog poduzetnika vjerojatno nadmašuju milodare koje bi dali vjernici koji nedjeljom ne mogu u Crkvu jer moraju na radno mjesto, netko sasvim neočekivan odlučio je, barem za praznike, utrčati na taj teren.
Rad trgovina nedjeljom i praznicima nepotreban je i štetan. Zaposleni u trgovačkim lancima službeno imaju pravo na odmor, a to pravo uvelike im se uskraćuje.
Oni, eventualno, mogu biti sretni zato što trgovine nedjeljom i praznikom rade skraćeno pa se povremeno dogodi da oni nisu u dežurnoj smjeni.
Potpuno je nemoguće dokučiti zašto trgovine u velikom broju rade nedjeljom, što bi se dogodilo ako netko ne bi mogao kupiti prašak za rublje nedjeljom, a može ga, i to doista nije komplicirano, kupiti u ostale dane u tjednu.
Takav masovan nepotreban rad nedjeljom je i socijalno štetan. Tisućama ljudi koji rade umjesto da se odmaraju trpi socijalni i obiteljski život. Naprosto, mnogi od tih ljudi nemaju dovoljno vremena ni za sebe, a kamo li za svoje obitelji, prijatelje, interese, hobije.
Nema naznaka da će se išta promijeniti u sad već ustaljenoj praksi rada nedjeljom i praznikom, ali to ne znači da na problem ne treba ukazivati, možda jednog dana nešto dopre do važnih ušiju u ovoj zemlji.
Ako ni zbog čega drugoga, onda zbog teme koja je bila često spominjana u izbornoj kampanji, a za koju Vlada tvrdi da joj je iznimno važna, a to je demografija.
Anđelko Akrap, demograf s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, u nizu je radova ukazao na to da je radno vrijeme, posebno u sektoru trgovine, važan razlog odgode odluke o rađanju djece.
Zaposlenost žena u trgovini uz radno vrijeme koje je često i sedmodnevno ”ne pogoduje obiteljskom životu i obeshrabruje mlade žene da imaju željeni broj djece”, pisao je Akrap u članku ”Sektor zaposlenosti žena i fertilitet u Hrvatskoj” objavljenom u Društvenim istraživanjima prije pet godina.
U tih pet godina jedino što se promijenilo jest to da je netko nanjušio da se može reklamirati time da ne radi praznikom.
(Prenosimo s portala Novoga lista).