Radikalno nježno u ”kvrgava” vremena

Nakon američkih izbora koji kažu nikada nisu bili ovako važni, a koji su, barem sudeći prema isječcima iz govora Trumpa besramno agresivni, postavlja se pitanje, kuda ćemo sa svojim vrijednostima kao što je npr. poštenje ili ljubaznost, da ne kažemo miroljubivost i nenasilje. Kako u inflaciji uvreda i neistina ostati i dalje kod sebe i svojih etičkih načela. Može li se biti i radikalan i nježan/obziran? Radikalan ali ne i agresivan? Moguće je, smatra Jagoda Marinić.

Moguće je ne zabiti glavu u pijesak, a ipak ne biti napasan već djelovati s ciljem da tražimo rješenja, a ne samo kritiziramo.

U svom djelu ”Nježna radikalnost” (Sanfte Radikalität) Marinić piše: ”Nježna radikalnost za mene znači odlučiti se ostvariti/’poroditi’ ideju ili projekt, a ne samo koristiti radikalnost kako bismo kritizirali one koji od nas drugačije misle.” 

Jagoda Marinić, spisateljica i novinarka je naše gore list. Kao dijete ”gastarbajtera” odrasla je u Njemačkoj i danas djeluje u Interkulturnom centru u Heidelbergu. Marinić je jedna od onih koje promišljaju stvari i utječu na javni diskurs jer žele promjene, rješenja  za društvo. I to danas, kada je, smatra Marinić, ton javne diskusije sve radikalniji, pri tom posebno misli na javne istupe političara: ”Jedan od problema u ovoj zemlji jest da se problemi potiču, a da se time ne osnažuje za ono što uspijeva, kako bi bilo više uspjeha.”

U Interkulturnom centru se ostvaruju ideje kako uspostavljati nove strukture, kako oslobađati prostore za društvo u kojem se različitosti prepoznaju kao potencijal za rast.

Ovakve inicijative, priznaje Marinić, nailaze na razne otpore. No konkretno djelovanje samih ljudi u demokraciji uspijeva kada se zajednica temelji na članovima koji su povezani u odgovornosti.

Kao dijete ”gastarbajtera” upoznala je što znači živjeti u paralelnom društvu i nositi epitet stranca. Radikalni iskazi bijesa, bilo oni desni, koji sve više prostora zauzimaju i u parlamentima Europske unije kao i onih koji se protiv njih bune, samo povećavaju polarizacije u društvu.

Radikalno nježno, prema Marinić, traži nešto drugo: konstruktivno djelovanja iz gušta/uživanja u traženju rješenja.

Ona piše: ”Danas nam je potrebna spremnost, da sebe unesemo u promjene, da prijeđemo od razgovaranja na djelovanje. U funkcionalnoj demokraciji nikada neće imati uspjeha ona/onaj koji je najradikalniji.”

Njeno djelo ”Nježna radikalnost” oslanja se na misao Stephanea Hessela: ”ljudi, razljutite se više”. Ljutnja bi trebala biti seizmograf za djelovanje. Ali djelovanje samo treba biti istovremeno nježno i radikalno.

Danas su svi ljuti, a kada su tako mnogi uzrujani, ne može se ljutnjom ništa postići. Kako bi se izašlo iz ljutnje, treba nam ostati radikalnima u vrijednostima, kao što je Hessel mislio s onim ”razljutite se”, ali to treba umjeti nježnim djelovanjem. Za to treba imati ”dug dah”, ali prije svega gušt tražiti rješenja/zadovoljstvo i želju naći rješenje.

Jer ljudi su sposobni za djelovanje, i volja za rješenjem, a ne samo analiza krize, će jačati djelotvornost. Za djelovanje nam treba dijalog, jer nitko nema jedino i najbolje rješenje. Valja nam se pokrenuti na djelovanje umjesto da zbog ljutnje postajemo kruti.

Pitanje nježne radikalnosti je pitanje kako da se ljudi sami ne isključuju, ne pacificiraju, nego zajedno u javnom prostoru traže rješenja društvenih problema. No isto tako nježna radikalnost budi nadu jer važno je imati nadu u promjenu, u ostvarenje demokracije.

Nježnu radikalnost izrazile su žene, Izraelke i Palestinke, koje su okupili centar Anna Frank iz Argentine i Mujeres Activas por la Paz iz Argentine 21. listopada o.g. Ovaj sastanak za dijalog i nadu jedan je od mnogih koraka na putu koji traži dug dah, istrajnost.

Pod geslom ”Promijeniti stvarnost” okupljene sudionice u Anna Frank Theateru traže kako nadići patnju koja je obilježila povijest njihovih naroda. Traže kojim zajedničkim aktivnostima svoju čežnju za mirom korak po korak ostvarivati, učiniti stvarnom.

Jedna od govornica, Shelia Latouf, osnivačica Arab Humanitarian Centra ističe: ”Aktualni sukob u Izraelu/Palestini ne odražava samo borbe za teritorije. On je izraz zajedničke ljudske patnje. A ta patnja nas poziva da prevladamo poteškoće i nađemo put prema pomirenju. Usprkos gruboj stvarnosti s kojom smo suočeni. Ali čvrsto vjerujemo da je moguće dubokim razumijevanjem i ljudskom povezanošću tu stvarnost promijeniti (…) iza svakog identiteta stoje ljudi sa zajedničkim nadama i snovima. (…) Nasilje i patnju možemo prevladati solidarnošću”.

Ovi apeli, aktivnosti, pokušaji s različitih strana iz jednom polariziranog europskog društva, ili iz jednog ratom osakaćenog društva, usred rata traže nenasilje. Možemo li te primjere slijediti i iz njih se inspirirati za čvrsto stajanje uz mir i nenasilje, radikalno i nježno istodobno, upravo u ova ”kvrgava” vremena?

 

 

 

MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN HR8923600001102715720 (SWIFT/BIC: ZABAHR2X za uplate iz inozemstva) ILI PREKO PAYPAL-A. MOŽETE NAZVATI BROJ 060 866 660 / Tel.: 0,49€ (3,75 kn); Mob: 0,67€ (5,05 kn) po pozivu (PDV uključen) ILI POŠALJITE SMS PORUKU sadržaja PODRSKA na broj 667 667 / Cijena 0,82 € (6,20 kn). Operator usluge: Skynet Telekomunikacije d.o.o., info telefon: 01 55 77 555. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.

    •  Prigovor savjesti u miru i ratu
    •  Mir radi Vivian Silva
    •  Biskupi pozivaju na otpor radikalnoj desnici
    •  Mir je održiv i samo u miru možemo razgranati svoje živote
    •  Gospodo na trgovima, korizma je: odrecite se nasilja
    •  Da ljudi budu ljudskiji
    •  Rodoljublje nije batinanje petnaestogodišnjih Vukovaraca
    •  Mirovnjačke minijature ili koga biramo za svoje vođe
    •  Baš sada, unatoč svemu, poticaj Vjernika ZA MIR
    •  Nasilje nad ženom u Ljubuškom: ne bi se šteli mešat

> Svi tekstovi ovog autora