Smokvin list na stidnici Plenkovićeve tzv. porezne reforme

Svakih nekoliko godina tzv. poreznim reformama traže se, tobože, novi izvori poreznih prihoda. Uvijek dosad bez rezultata, osobito u smislu pronalaženja značajnijih i stabilnijih izvora poreznih prihoda.

Rezultata nema jer se tim suviše učestalim poreznim reformama izvori poreznih prihoda traže tamo gdje ih se sigurno ne može naći, a zbog porezne nesigurnosti učestalih promjena poreznog sustava nema ni proširenja oporezive baze.

Umjesto tamo gdje još ima koliko-toliko novca čijim oporezivanjem bi se možda moglo značajnije povećati prihodi državnog proračuna, stalno se sustav reformira tamo gdje novca nema ili ga ima zanemarivo malo.

Da se javnost ne bi bavila pitanjima zbog čega se nameti ne povećavaju tamo gdje novca ima još koliko-toliko (istina, sve manje), nabacuju se prijedlozi da se uvedu novi (u biti) besmisleni porezi tamo gdje novca nema ili ga sigurno nema u značajnijoj mjeri.

Nedostatni porezni novac marionetske vlade su dosad nadomještale nepovoljnim međunarodnim kreditima ”za ubrzavanje potrošnje” (uglavnom uvoznih dobara).

Zbog toga imamo poreze nakon čijeg ubiranja često nije moguće pokriti ni troškove njihove naplate (24. studenoga 2015. sam objavio kako mi je Porezna uprava pod prijetnjom ovrhe utjerala 0,40 kuna (39 lipa glavnice i 1 lipu kamata) poreznog duga.

I sada ”politfiskalni” voluntaristi predlažu poreze na mirovine i autorske honorare.

Umjesto tamo gdje još ima koliko-toliko novca čijim oporezivanjem bi se možda moglo značajnije povećati prihodi državnog proračuna, stalno se sustav reformira tamo gdje novca nema ili ga ima zanemarivo malo

U fiskalnom smislu od poreza na mirovine i autorske honorare ne mogu se prikupiti značajniji prihodi kojima bi se na razini državnog proračuna bilo što moglo riješiti.

U prethodnoj kolumni je, uzalud, upozoreno na besmisao oporezivanja mirovina.

Podsjećam, u sustavu financiranja mirovinskih prava iz poreza (doprinosi su porezi s unaprijed određenom namjenom) porez na mirovine znači da se na prihod ostvaren iz poreza (mirovinskih doprinosa) ubire porez (na dohodak) da bi se tako ubrani porezni prihodi opet vratili praktično u istu “blagajnu” iz koje su isplaćivane (oporezovane) mirovine.

Ipak, besmisleni porezi na mirovine i kontraproduktivni porezi na ionako mizerne autorske honorare jako su izgleda potrebni hrvatskim poreznim lobistima.

Umirovljenici, znanstvenici, sveučilišni profesori, kulturnjaci, umjetnici i novinari iscrpljuju se u raspravama o porezima na mirovine i doprinosima na autorske honorare, a gotovo da nema nikakvih rasprava o ”poreznoj reformi” tamo gdje novca (koliko-toliko) još ima.

Pa gdje to u Hrvatskoj novca ima da bi se moglo prikupiti poreznih prihoda značajnijih od prihoda od poreza na mirovine i doprinosa na autorske naknade?

Primjerice, novca bi se (možda) moglo naći nešto više provođenjem ”poreznih reformi” u oporezivanjima prihoda globalnih korporacija od gospodarskog iskorištavanja plina iz hrvatskog dijela Jadranskog podmorja, eksploatacije domaće nafte, vodenih potencijala u Hrvatskoj, kao i od koncesijskih i rudarskih naknada u gospodarenju ostalim prirodnim resursima, te poslovanja stranih banaka u Hrvatskoj, itd.

Znam kako će se, prema izračunima HDS ZAMP-a, ”neto honorari autorima kojima je to ‘drugi dohodak’ smanjiti za značajnih 7 posto”.

A i umirovljenici su me obasuli pismima o svojim nedaćama ukoliko se usvoji predložena ”porezna reforma” (čitaj: nivelacija poreznih stopa, a ne reforma).

Umirovljenici, znanstvenici, sveučilišni profesori, kulturnjaci, umjetnici i novinari iscrpljuju se u raspravama o porezima na mirovine i doprinosima na autorske honorare, a gotovo da nema nikakvih rasprava o ”poreznoj reformi” tamo gdje novca (koliko-toliko) još ima

Ali ništa još nisam doznao o tome što će se točno mijenjati tom tzv. poreznom reformom u oporezivanju prihoda globalnih korporacija od gospodarskog iskorištavanja plina iz hrvatskog dijela Jadranskog podmorja, eksploatacije domaće nafte, vodenih potencijala, kao i od ostalih koncesijskih i rudarskih naknada, poslovanja stranih banaka u Hrvatskoj, itd.

No, vratimo se nakratko nekritički prihvaćenom pojmu ”drugi dohodak”, o kojemu se kao o samopodrazumijevajućem govori u izračunu HDS ZAMP-a.

Taj su pojam izmislili nekompetentni i nesposobni činovnici iz Porezne uprave da bi zbunili obveznike poreza.

Čim se neki pojam određuje zbunjujućom definicijom, kao primjerice ”drugi dohodak” (to je ”razlika između svakog pojedinačnog primitka što se ne ostvaruje po osnovi primitaka od nesamostalnog rada, plaće i mirovine, od samostalne djelatnosti, od imovine i imovinskih prava, od kapitala te od osiguranja i propisanih izdataka”).

U definiciji se to izbjegava jasno reći. Pa od čega se taj famozni ”drugi dohodak” onda ostvaruje?

Jednostavno, od honorarnog rada, radi se o honorarima, a ne ni o kakvom ”drugom dohotku”.

Izbjegava se to jasno izreći jer taj famozni ”drugi dohodak” najčešće ostvaruju i oni koji nemaju nikakav ”prvi dohodak” (plaću i mirovinu, prihod od registrirane slobodne profesije ili ne daj, Bože, od imovine i imovinskih prava, od kapitala, te od osiguranja i propisanih izdataka).

I tu dolazimo do biti problema, prikrivanja sramote da se uvode porezi trajno nezaposlenima nerijetko i bez nade da će se do kraja života moći zaposliti. Uvode im poreze na ono nešto mizernih honorara koje uspiju eventualno naplatit iz pretežno prekarnog rada.

Pojam ”drugi dohodak” je smokvin list na stidnim mjestima nemoralnih tzv. poreznih reformi.

Već niz godina ustrajno se pokušava ukinuti znanstvenicima i sveučilišnim profesorima pravo na autorske honorare od objavljenih znanstvenih članaka u stručnim i znanstvenim časopisima i literaturi.

Prema mišljenju nekompetentnih državnih službenika iz Ministarstva financija, suprotno slobodi ugovaranja propisanoj Zakonom o autorskom pravu i srodnim pravima, znanstvenici i profesori bi morali objavljivati svoje priloge u sklopu svojih redovnih radnih obaveza, a ne da kraj redovne plaće ubiru još i dodatne autorske honorare.

U javnosti su nezapažene informacije o tome što će se točno mijenjati tom tzv. poreznom reformom u oporezivanju prihoda globalnih korporacija od gospodarskog iskorištavanja plina iz hrvatskog dijela Jadranskog podmorja, eksploatacije domaće nafte, vodenih potencijala kao i od ostalih koncesijskih i rudarskih naknada, poslovanja stranih banaka u Hrvatskoj, itd

Ako dobro razumijem, ispada da se znanstvenici i sveučilišni profesori”u fušu” bave objavljivanjem svojih priloga u znanstvenim i stručnim časopisima, pa im to treba zabraniti, odnosno porezno ih destimulirati.

Na meti poreznika su, osim znanstvenika i sveučilišnih profesora, i glazbenici, filmaši, slikari, kipari i dizajneri, kazališni umjetnici, novinari i ostali autori.

Podsjećam, (tadašnja) marionetska vlada je na telefonskoj sjednici održanoj 2. prosinca 2013. pod pritiskom koalicijskog partnera morala odustati od tada predloženih poreza na honorare i povući predložene četiri zakonske odredbe o većim porezima na honorare.

Koliko se sjećam, kampanja protiv autorskih honorara i intelektualnog rada u cjelini započela je u Hrvatskoj 1. siječnja 2003. godine, kasnije oktroiranim (voljom stranačkih poslušnika u Saboru) Zakonom o doprinosima za obvezna osiguranja i uvođenjem retroaktivnog obračunavanja doprinosa na autorske i sve ostale honorare.

Ne pratim više što se ”kuha” na izvorištima tzv. poreznih reformi u Hrvata. Ne da mi se, naslušao sam se već dosta gluposti iz Ministarstva financija. Primjerice, bio sam nazočan 10. siječnja 2014. jednom osobito bedastom sastanku hitno sazvanom u Ministarstvu financija.

Na tom je sastanku Branko Šegon, tadašnji pomoćnik ministra financija ,istaknuo da je za ažuriranje registra parafiskalnih nameta koji izravno ili neizravno opterećuju poduzetnike. Registar parafiskalnih nameta, kako je Šegon rekao, ustrojen je temeljem podataka koje su Ministarstvu financija dostavila nadležna ministarstva.

Ponosno je Šegon istaknuo da taj famozni registar parafiskalnih nameta ima 239 stavaka u vrijednosti od 5,92 mlrd kuna, a dotad da su ostvareni ”efekti smanjenja/ukidanja parafiskalnih nameta u iznosu od 375,90 milijuna kuna”.

Šegon je još rekao da treba analizirati prihode Hrvatskog društva skladatelja, kao i drugih udruga koje obavljaju kolektivno ostvarivanje autorskog i srodnog prava na području Republike Hrvatske radi utvrđivanja kriterija po kojima se naplaćuju naknade, a sve sa ciljem smanjivanja tih naknada radi rasterećenja poduzetnika.

Nikako da se jave čitatelji koji bi komentirali zabrinuto kako će se predložene porezne reforme odraziti na prihode većinskog vlasnika koncerna Agrokor Ivice Todorića, Luke Rajića koji je bez poreza prodao Francuzima bivšu Zagrebačku mljekaru za 350 milijuna eura ili na poslovanje Marijana Hanžekovića, itd

Sve te gluposti koje je Šegon izgovorio nisu se dojmile nazočnih predstavnika autorskih udruženja i Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo, koji su upozorili na činjenicu da autorski honorari nisu ni fiskalni ni parafiskalni, nego su privatno pravo i da ni vlada, a ni Ministarstvo financija ni Šegon jednostavno nisu nadležni za odlučivanje o tim naknadama.

Uvjeren sam da zaprepašteni Šegon i dalje ne razumije što mu se to točno dogodilo na tom sastanku. Ne vjerujem ni da mu je to stigao rastumačiti njegov šef Slavko Linić, jer ga je nakon vikenda odmah morao razriješiti dužnosti pomoćnika ministra financija (zbog afere namještanja HBOR-ovih kredita).

Očito autorski honorari jako smetaju Ministarstvu financija; bilo bi dobro analizirati i istražiti zašto.

A i umirovljenici mi se javljaju redovito svojim pismima. Više puta mi se javio i čitatelj pogođen što će mu se mirovina od 7800 kuna smanjiti za čak 289 kuna ako se prihvati predložena ”porezna reforma” oporezivanja mirovina!

Nikako da se jave čitatelji koji bi komentirali zabrinuto kako će se predložene porezne reforme odraziti na prihode većinskog vlasnika koncerna Agrokor Ivice Todorića, Luke Rajića koji je bez poreza prodao Francuzima bivšu Zagrebačku mljekaru za 350 milijuna eura, ili na poslovanje Marijana Hanžekovića, itd.

Šute o tome čitatelji. Možda zbog toga što su i ta mjesta u poreznoj reformi pokrivena smokvinim listom?

***

Pozivamo čitatelje da se jave Ivici Grčaru i iznesu svoje probleme prouzročene time što im razni moćnici krše prava.

Pišite na [email protected], odnosno na [email protected] ili nazovite broj ++ 385 (0)98 484 355

***

Opaska uredništva: za podatke i ocjene iznesene u ovoj rubrici odgovara isključivo autor.

    •  O izgredima Ustavnog suda Sabor ''ni bu – ni mu''!
    •  Etički nazori oprečni većini kandidata za suce Ustavnog suda
    •  Posljednji slobodni novinar upisan u Sudski registar
    •  Signal novinarima da se okane iluzija o slobodi medija
    •  Banke nekontrolirano “dilaju” podacima o klijentima
    •  Treća novinareva tužba Sudu za ljudska prava
    •  Sudionici izbora su nasamareni – apstinenti imaju pravo
    •  Hoće li policija na birališta privoditi izborne apstinente?
    •  Prijavljujem Plenkovića zbog prijetnje DORH-u i USKOK-u
    •  Sudstvo i soc-skrbitelji žive od medijske šutnje

> Svi tekstovi ovog autora