autograf.hr

novinarstvo s potpisom

 
Ukrajina zastava

UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!

EU zastava

Sraz građanske i podaničke Hrvatske

AUTOR: Damir Grubiša / 27.12.2019.

damir-grubisaPredsjednički izbori u Hrvatskoj su već u prvom krugu izbora, 22. prosinca, pokazali frapantne rezultate o kojima se govori, uostalom, već dosta dugo: Hrvatska je podijeljena zemlja velikim rascjepima.

Američki sociolog Seymour Lipset i norveški politolog Stein Rokkan uveli su 1967. godine u znanost o politici pojam ”cleavage” za rascjep u društvu, koji može biti etnički, ekonomski, teritorijalni, vjerski, imovinski, svjetonazorski, obrazovni, kulturni – a manifestira se, naravno, kao poliedrični politički konflikt koji se očituje u rezultatima izborima, bilo onim parlamentanrim, lokalnim ili pak predsjedničkim, kao što je to slučaj u Hrvatskoj.

Prema toj teoriji četiri su osnovna rascjepa koji su obilježili društva zapadne civilizacije nakon industrijske revolucije: prvi je rascjep između elita u urbanim područjima i onima na periferiji, u provinciji i na rubnim područjima, dakle sukob između centra i periferije.

Američki sociolog Seymour Lipset i norveški politolog Stein Rokkan uveli su 1967. godine u znanost o politici pojam ”cleavage” za rascjep u društvu, koji može biti etnički, ekonomski, teritorijalni, vjerski, imovinski, svjetonazorski, obrazovni, kulturni – a manifestira se, naravno, kao poliedrični politički konflikt koji se očituje u rezultatima izborima, bilo onim parlamentanrim, lokalnim ili pak predsjedničkim, kao što je to slučaj u Hrvatskoj

Drugi je oblik rascjepa između države i crkve, između religioznih i sekularnih glasača, koji se manifestira i kroz rascjep u kojemu su na jednoj strani konzervativni članovi društva, a na drugoj strani oni koji teže progresu i emancipaciji kroz odbacivanje dogmi i rigidnih vjerskih precepata.

Treći je rascjep ekonomsko-socijalni, odnosno imovinski – rascjep između vlasnika imovine i onih koje smo nekada zvali bezemljaši i proleteri – osobe bez imovine, osim vlastite radne snage na tržištu.

Četvrti je Lipset-Rokkanov rascjep onaj između urbanog i ruralnog stanovništva, onoga koji brzo usvaja nove modele socijalnog ponašanja i kulturne paradigme, i onoga koji ostaje vezan za primordijalni odnos prema tradicionalnim vrijednostima, u što spada i odnos prema patrijarhalnoj obitelji, autoritetu i vlasti, te etničke pripadnosti.

Na ova četiri osnovna modela nadovezuju se, u tijeku informatičke revolucije, i novi oblici rascjepa nastali tijekom pedesetak godina nakon pojave originalne Lipset-Rokkanove analize.

To su rascjepi između etničkih zajednica u multikulturalnim društvima, rascjepi između obrazovanih, poluobrazovanih i neobrazovanih, rascjep između političkih građana i podanika – onih koji pružaju otpor građanskom društvu i koji se svjetonazorski opredjeljuju za autoritarni model društvene organizacije, starih i mladih, spolno osvještenih i onih koji su vezani za tradicionalno poimanje seksualnih razlika, rascjep između informatički pismenih i nepismenih, rascjep između ekološki svjesnih i onih koji se opiru modernim spoznajama o ugroženosti planeta, rascjep između pristaša nadnacionalne integracije i suverenista, rascjep između korumpiranih i klijentelističkih skupina i onih izopćenih, bespomoćnih, rascjep između manipulativnih skupina  na vlasti i izmanipuliranih, a na kraju i rascjep između bogatih i siromašnih, uspješnih i neuspješnih, razvijenih i nerazvijenih.

Ova teorija rascjepa važna je za analizu izbornih rezultata, koja je predmet posebne grane političke znanosti, nazvane ”psefologija”, od grčkog psephos – kuglica, koje su antički Grci koristili prilikom izbora.

Psefologija se tako bavi analizom rezultata izbora, pri čemu važnu ulogu u toj analizi ima teorija rascjepa, koja pomaže utvrđivanju izbornih preferencija kroz preplitanje pokazatelja raznih rascjepa.

Predsjednički izbori pokazali su da tri glavna kandidata – oni koji su dobili najviše glasova, a to su Zoran Milanović, Kolinda Grabar-Kitarović i Miroslav Škoro, s prilično velikom vjerojatnošću odražavaju baš te rascjepe – ne jednog, veći više njih isprepletenih i preklapajućih, svjedočeći tako o velikom rascjepu u hrvatskom društvu i politici.

Glede teritorijalnog rascjepa, pokazalo se da je Milanović pobijedio u sedam županija i u Gradu Zagrebu, dakle u teritorijalnim jedinicama u kojima živi više od polovice ukupnog stanovništva Hrvatske i u kojima se svara dvije trećine nacionalnog BDP-a

U prvom redu, glede teritorijalnog rascjepa, pokazalo se da je Milanović pobijedio u sedam županija i u Gradu Zagrebu, dakle u teritorijalnim jedinicama u kojima živi više od polovice ukupnog stanovništva Hrvatske i u kojima se svara dvije trećine nacionalnog BDP-a, kako je to utvrdio u svojoj analizi na portalu Telegram Goranko Fižulić.

Dosadašnja predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović dobila je najviše glasova  također u osam županija, ali u njima živi gotovo upola manje stanovnika i nastaje čak manje od četvrtine nacionalnog BDP-a!

Treći kandidat, Miroslav Škoro dobio je najviše glasova u četiri slavonske županije i Bjelovarsko-bilogorskoj, u kojima ukupno živi 18 posto stanovnika Hrvatske čiji je udio u nacionalnom BDP-u svega 12,94 posto.

To jasno pokazuje da su kandidatkinja HDZ-a i neovisni Škoro pridobili preferencije glasača u onim jedinicama teritorijalnog ustroja koje ekonomski i socijalno zaostaju iza prosjeka Hrvatske, i u kojima je HDZ na vlasti koji, da bi pobijedio na izborima mora mobilizirati birače demagogijom i populističkom retorikom obojenom nacionalnom isključivošću, rigidnim konzervativnim i dogmatsko-religioznim vrijednostima i napuhanim domoljubljem koje poprima formu otvorenog nacionalizma.

A sve to uz rašireni klijentelistički mehanizam ”podjele plijena”, to jest zaposlenja, privilegija, povlaštenih mirovina, javnih natječaja i koncesija koji se dijele po principu stranačke lojalnosti.

Tek će se iza provedenog drugog kruga glasanja moći napraviti cjelovito istraživanje o podjelama glasača prema rascjepima, ispitivanjem relevantnog uzorka glasača.

Zasada je moguće samo anticipirati neke pokazatelje, kao što su oni koje je naznačio Fižulić u svom tekstu.

Očito je ovdje riječ o tome da Milanović mobilizira, osim što to pokazuje rascjep na razvijene i nerazvijene županije, i onaj većinski dio stanovništva urbanih konglomerata u kojima se stvara moderna civilizacija – a to su urbane sredine u kojima je on dobio najviše glasova – u gradovima kao što su Zagreb, Split i Rijeka.

Milanović mobilizira, osim što to pokazuje rascjep na razvijene i nerazvijene županije, i onaj većinski dio stanovništva urbanih konglomerata u kojima se stvara moderna civlizacija – a to su urbane sredine u kojima je on dobio najviše glasova – u gradovima kao što su Zagreb, Split i Rijeka

Već prve ankete pokazuju da su za Milanovića glasali oni građani Hrvatske s višim obrazovanjem, a da su za Kolindu Grabar-Kitarović i za Škoru glasali neobrazovani.

Riječ je, dakle, o srazu više rascjepa, koji će na kraju pokazati da propulzivniji dio Hrvatske glasuje za opciju lijevog centra, dok zaostaliji dio Hrvatske glasuje za opciju desnog centra i ekstremne desnice, koju je ovoga puta personificirao Škoro.

Na kraju, to će opredijeliti i ukupni kurs hrvatske politike u 2020. godini, koja bi trebala biti značajna po hrvatskom predsjedanju Europskom unijom koje je rutinsko, ali značajno jer se mogu napraviti važni iskoraci i Hrvatska može ispasti prema vani bolja nego što jest.

A to će ovisiti o tome i za koga se hrvatski birači opredijele u ovom  prvom testu zrelosti – za dinamičnu i propulzivnu Hrvatsku ili za konzervativnu, nacionalističku Hrvatsku koja bi kao takva mogla ostati, kao što i danas jeste, na periferiji Europe tješeći se samo da ima i gorih od nas, što je slaba utjeha ako to ikomu može biti.

 

UKOLIKO VAM SE TEKST DOPADA I VOLITE NEZAVISNO I KVALITETNO NOVINARSTVO, VI MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN, POZIVOM NA BROJ 060 800 333 ILI SLANJEM SMS PORUKE NA 647647 UZ KLJUČNU RIJEČ DEMOS. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.

Još tekstova ovog autora:

     Karnevalski kič ocvale monarhije
     Je li doista Zapad obećao da se NATO neće širiti na Istok?
     Nemoć Europske unije pred stradanjem Ukrajine
     Korak pred nuklearnu katastrofu
     Ukrajina, godinu dana kasnije
     Hrvatska, kao i EU, boluje od endemskog virusa korupcije
     Pogrešni način uvođenja eura. Vlada mora smanjiti PDV!
     Kako da se odužimo Sloveniji?
     Politika (ni)je korupcija: slučaj Europskog parlamenta
     U Schengenu: Hrvatska sada mora iskazati svoj europeizam

> Svi tekstovi ovog autora
  • DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA

  • MOLIMO VAS DA PODRŽITE AUTOGRAF UPLATOM PREKO PAYPAL-A:
  • ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

    ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

    VRIJEME SUODGOVORNOSTI – ostale emisije

     

  • vrijeme i suodgovornosti

  • Facebook

  • Donacije

  • Cigle

  • ekumena

  • javni servis

  • prometej

  • povratak adolfa pilsela

  • u što vijerujemo

  • fraktura 1

  • fraktura 2

  • fraktura 3

  • superknjizara

  • vbz drago

  • vbz 1

  • vbz 2

  • vbz 3

  • vbz 4

  • ljevak 1

  • ljevak 2

  • ljevak 3

  • ljevak 4

  • ljevak 5

  • ljevak 6

  • oceanmore 1

  • oceanmore 2

  • petrineknjige 1

  • petrineknjige 2

  • petrineknjige 3

  • srednja europa 1

  • srednja europa 2

  • planetopija 1

  • planetopija 2

  • ks 1

  • ks 2

  • ks 3

  • ks 4

  • meandar 1

  • meandar 2

  • meandar 3

  • biblija