autograf.hr

novinarstvo s potpisom

UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!

Strip spašava Hollywood: može li hrvatsku kulturu?

AUTOR: Milan Pavlinović / 24.10.2013.

Hrvatskom stripu dobro ide ovih dana. Najprije se nakon desetljeća potpunog izostanka komercijalnih i visokotiražnih stripova kao prilog uz novine u jednome dnevniku pojavio prvi broj strip-magazina “Strip revija”. U tom izdanju na 64 stranice mjesečno će se objavljivati klasici hrvatskog stripa Andrije Maurovića, Julesa Radilovića, Otta Reisingera, Ivice Bednjanca, Žarka Bekera, Waltera Neugebauera i druge, tekstovi o stripu i stripovi stranih autora. “Strip revija” uz novine prodaje se za samo 2,90 kune, a samostalno na kioscima po cijeni 9,90 kuna.

Pojava takva izdanja u trenutku kad se strip objavljuje najčešće u obliku luksuznog albuma visoke cijene samo za fanove, kad su naši autori poznatiji u svijetu i rade za najveće izdavačke kuće, jednostavno znači da će široka, a pogotovo nova publika dobiti priliku pročitati stripove autora koji su godinama bili skriveni, a ne moramo ih se stidjeti. Zaista nema ništa prirodnije za strip da se objavljuje u novinama ili uz novine, a ako se neki klinac iz 21. stoljeća zalijepi za ove vintage stripove, to je nabolje što se može dogoditi za budućnost domaćeg “crtanog romana”.

Druga važna stvar za strip dogodit će se ovog vikenda: šesnaesti festival stripa Crtani romani šou održava se od 25. do 27. listopada u Tvornici kulture i Talijanskom institutu za kulturu, gdje je postavljena izložba originalnih radova legende svjetskog stripa Vittorija Giardina, koji je i glavni gost festivala.

Vittorio Giardino slavu je stekao noir avanturama Maxa Friedmana, erotskim zgodama Little Ego i grafičkom dramom “Židov u komunističkom Pragu”. Taj autor, rođen u Bologni 1946., zbog svojih scenarističkih i crtačkih tehnika i stila opsesivno usmjerenih na detalje i sitnice poznat je i izvan stripovske scene. To je i razlog zašto radi vrlo sporo i malo objavljuje pa njegovi sluđeni fanovi godinama čekaju na nastavke njegovih stripova i nove radove.

Na ovogodišnjem festivalu predstavit će se i Roberto Diso (Mister No, Tex; talijanski crtač rođen 1932., koji je 1974. počeo crtati za Bonellija postavši glavnim autorom naslovnica i serijala stripa Mister No od 116. broja), R. M. Guerra (Scalped, Django Unchained; srpski autor Rajko Milošević koji od 1991. radi u Španjolskoj), Stefano Biglia (Magični vjetar, Nick Raider; Bonellijev autor rođen 1969.), Didier Pasamonik (teoretičar stripa, urednik francuskog izdanja časopisa Heavy Metal), Frano Petruša (Mostar, Papak), Boris Talijančić i Milko Peko (Neretljanski ratnik). Poseban gost bit će legenda hrvatskog stripa Jules Radilović koji će se družiti i potpisivati radove za publiku.

Autori će tijekom festivala crtati i potpisivati svoje radove, a publika će moći prisustvovati raznim predavanjima, promocijama i okruglim stolovima.

Za najmlađe su organizirane svakodnevne besplatne radionice crtanja stripa i dodijelit će se nagrada Mladi Lav za najbolji dječji strip. U nedjelju će se dodijeliti i nagrada za najbolje Cosplay (maske likova iz stripova, filmova, igara), kostime viđene na festivalu.

Tijekom svih dana festivala u Velikom pogonu Tvornice održavat će se sajam stripova gdje će izdavači predstaviti najnovija izdanja, što je i godišnji pregled produkcije stripa u Hrvatskoj.

Strip je najdinamičnijih medij u svijetu ovoga trenutka, spašava Hollywood, kulturno je blago Francuske, najbrže rastuća kulturna industrija u Njemačkoj i najvažniji izvozni proizvod japanske kulturne politike. Organizatori najdugovječnijeg festivala stripa u regiji pokušavaju osvijestiti potrebu za ulaganjem u hrvatski strip, čiji su autori uvijek bili svjetski priznati umjetnici, a kod nas su relativno nepoznati.

Još tekstova ovog autora: