Sudska trakavica od 22 godine

Javio se Dean Mišić, čitatelj čiju obitelj hrvatsko sudstvo zlostavlja 22-godišnjom sudskom trakavicom. Pokušavajući ”pohvatati konce” trenutne faze tog sudskog zlostavljanja, postavio sam novinarska pitanja glasnogovornici Trgovačkog suda u Zagrebu u kojemu se vodi stečaj jedne od dviju tvrtki zbog kojih je i započela 22-godišnja sudska trakavica (prva od tih dviju tvrtki je ranije u stečaju likvidirana).

Ali, obaviješten sam od mr. sc. Ane Nagy, glasnogovornice Suda, da ne smije odgovoriti na novinarska pitanja o tom stečajnom postupku (St-4/2010) i radu stečajnog upravitelja Nebojše Antolića, da to prema Zakonu ne smije ni predsjednik Suda, a bogme ni stečajna sutkinja Lucija Butigan koja vodi taj stečajni postupak.

Pokušao sam upozoriti mr. sc. Anu Nagy, glasnogovornicu Trgovačkog suda u Zagrebu, da bi postupci stečaja trebali biti javnosti dostupniji. Na upozorenje je mr. sc. Ana Nagy reagirala nabrajanjem odredbi Zakona o sudovima i Sudskog poslovnika prema kojima javnost ne smije znati što rade ”suci, stečajni upravitelji i bivši direktori”. Trgovačkom sudu u Zagrebu kao stečajnom sudu i glasnogovornici tog suda mr. sc. Ani Nagy ne vjerujem, smatram da im i ne treba vjerovati, kao i da to da im ne treba vjerovati treba objaviti

Taj odgovor da se o stečajnim postupcima javnost ne smije obavještavati uslijedio je samo nekoliko dana nakon što je u Saboru o izmjenama stečajnih propisa u raspravi rečeno: ”U Hrvatskoj postoji stečajna mafija. To su suci, stečajni upravitelji i bivši direktori poduzeća. Samo kad bi se pogledalo stečajeve u kojima je bilo puno imovine, vidjelo bi se kako je ta imovina raskupusana, a kad bi se pogledale imovinske kartice stečajnih suca, stečajnih upravitelja i direktora i kada bi se pronjuškalo po njihovim tajnim računima, vidjelo bi se da su te tri kaste među najbogatijima u Hrvatskoj”, kako je ustvrdio saborski zastupnik Branko Vukšić.

A i u Europskome domu u Zagrebu je uoči rasprave o stečajnim propisima u Saboru predstavljena knjiga urednika Darka Petričića pod naslovom “Stečajna mafija”. U knjizi su objavljena svjedočenja o kriminalu koji se proteklih 15-ak godina provodi kroz stečajne postupke i pravno dvojbene predstečajne nagodbe.

Pokušao sam upozoriti mr. sc. Anu Nagy da bi postupci stečaja trebali biti javnosti dostupniji.

Na upozorenje je mr. sc. Ana Nagy reagirala nabrajanjem odredbi Zakona o sudovima i Sudskog poslovnika prema kojima javnost ne smije znati što rade ”suci, stečajni upravitelji i bivši direktori”, kao i da je o svemu tome i njoj kao glasnogovornici ”zabranjeno davati izjave”.

Pa ako to i jest tako prema propisima na koje se poziva mr. sc. Ana Nagy, onda se hitno moraju ukinuti ti propisi kako bi javnost imala uvid u to što rade ”stečajna mafija, suci, stečajni upravitelji i direktori poduzeća” o kojima se govori u Saboru i o čemu se objavljuju i knjige.

Trgovačkom sudu u Zagrebu kao stečajnom sudu i glasnogovornici tog suda mr. sc. Ani Nagy ne vjerujem, smatram da im i ne treba vjerovati, kao i da to da im ne treba vjerovati treba objaviti. Jednostavno, nekome tko izbjegava odgovoriti na novinarsko pitanje ne treba vjerovati, svejedno bili to suci, Sud ili Zakon na koji se poziva radi izbjegavanja odgovora.

Odgovor da se o stečajnim postupcima javnost ne smije obavještavati uslijedio je samo nekoliko dana nakon što je u Saboru o izmjenama stečajnih propisa u raspravi rečeno: ”U Hrvatskoj postoji stečajna mafija. To su suci, stečajni upravitelji i bivši direktori poduzeća. Samo kad bi se pogledalo stečajeve u kojima je bilo puno imovine, vidjelo bi se kako je ta imovina raskupusana, a kad bi se pogledale imovinske kartice stečajnih suca, stečajnih upravitelja i direktora i kada bi se pronjuškalo po njihovim tajnim računima, vidjelo bi se da su te tri kaste među najbogatijima u Hrvatskoj”

A o 22-godišnjoj sudskoj trakavici kojom hrvatsko sudstvo zlostavlja obitelj Mišić pišem treći puta (zapravo malo s obzirom na 22 godine trajanja).

Članovi obitelji Mišić kao vlasnici zemljišta na otoku Krku sklopili su 1991. ugovor o zajedničkoj gradnji s tvrtkom Matrin. Tvrtka Matrin je angažirala tvrtku Alfa-Adriu kao izvođača radova. Nakon početka gradnje došlo je do ukidanja građevinske dozvole, pa su tvrtka Matrin i građevinska inspekcija naložile tvrtki Alfa-Adria da obustavi gradnju i napusti gradilište.

Tvrtka Alfa-Adria se, međutim, na to oglušila!? I potom je tvrtka Alfa-Adria, premda je bila neovlašteni izvođač radova, prodala sve stanove u zgradi. Time je tvrtki Matrin onemogućeno da izvrši ugovorene obaveze prema obitelji Mišić (po ugovoru o zajedničkoj gradnji obitelji Mišić trebala su pripasti četiri stana, podrumski prostor i vrt od 179 četvornih metara).

Umjesto da se u parnicama o spornoj zgradi donesu presude u razumnom roku (ne prejudiciram kako) u Sudu na Krku namjerno godinama odugovlače i kompliciraju sudske postupke. To je dovelo do pokretanja brojnih paralelnih parnica.

Prvi postupak, koji je 1993. pokrenula pokojna Ana Mišić, okončan je 2004. bez presude zbog toga što se Ranko Tomašević, tadašnji odvjetnik obitelji Mišić, nije odazivao na više ročišta i time izazvao povlačenje tužbe te oštetio svoje klijente, obitelj Mišić. Nakon toga su pokretani novi postupci.

Tobožnji sudac Općinskog suda u Krku Marin Črnja otezao je s rješavanjem glavnog (ili osnovnog) sudskog postupka obitelji Mišić.

A tom tobožnjem sucu Marinu Črnji oduzet je sudački imunitet da bi mu se moglo suditi u kaznenom postupku nakon što se utvrdilo da je 2002., kad se kandidirao za suca, dostavio Državnomu sudbenom vijeću lažnu potvrdu Županijskog suda u Rijeci da se protiv njega ne vodi kazneni postupak unatoč tomu što se protiv njega tada vodio kazneni postupak od 2000. godine, dovršen pravomoćnom presudom 2006. godine.

Umjesto da se u parnicama o spornoj zgradi donesu presude u razumnom roku (ne prejudiciram kako), u Sudu na Krku namjerno godinama odugovlače i kompliciraju sudske postupke. To je dovelo do pokretanja brojnih paralelnih parnica. Prvi postupak, koji je 1993. pokrenula pokojna Ana Mišić, okončan je 2004. bez presude zbog toga što se Ranko Tomašević, tadašnji odvjetnik obitelji Mišić, nije odazivao na više ročišta i time izazvao povlačenje tužbe te oštetio svoje klijente, obitelj Mišić. Nakon toga su pokretani novi postupci. Tobožnji sudac Općinskog suda u Krku Marin Črnja otezao je sa rješavanjem glavnog (ili osnovnog) sudskog postupka obitelji Mišić. A tom tobožnjem sucu Marinu Črnji oduzet je sudački imunitet da bi mu se moglo suditi u kaznenom postupku

Marinu Črnji lažna potvrda nije bila jedini kazneni problem. Lažni sudac Črnja otprije je bio poznat javnosti kao glavni medijski strateg Miroslava Kutle. I zbog toga je lažnom sucu Črnji bio oduzet sudački imunitet da bi mu se moglo suditi s Miroslavom Kutlom zbog izvlačenja 23 milijuna kuna iz Tiska 1997. godine.

Pišući o svemu tome, javno sam tada pitao Branka Hrvatina, predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske, hoće li narediti reviziju svih postupaka tobožnjeg suca Općinskog suda u Krku Marina Črnje, koji je nezakonito imenovan i osam je godina obavljao dužnost suca na osnovi neistinite potvrde da se protiv njega ne vodi kazneni postupak.

Pitao sam tada javno Branka Hrvatina jesu li zakonite presude tog nezakonito izabranog lažnog suca.

Nikada Branko Hrvatin nije odgovorio na ta pitanja, pa ponavljam još jednom: Zašto dosad nisu ukinute presude Marina Črnje, nezakonito izabranog suca Općinskog suda u Krku?

Ili možda ni predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske prema Zakonu o sudovima i Sudskom poslovniku, kao što to tvrdi mr. sc. Ana Nagy, glasnogovornica Trgovačkog suda u Zagrebu, ne smije odgovoriti ni na to novinarsko pitanje?

A evo naposljetku i neposrednog povoda zbog kojega se ponovo javio čitatelj Dean Mišić. Umjesto nezakonito imenovanog suca Marina Črnje u Sudu u Krku postupke obitelji Mišić sada vodi sudac Anton Hlača (P-719/04; posl.br: P-522/2011; posl.br: P-1006/2012 te pod poslovnim brojem: P-2204/2015).

Protivno starom novinarskom pravilu provjere informacija nismo provjerili je li sudac Anton Hlača zakonito imenovan sucem u Krku.

Nakon otvaranja stečajnog postupka nad tvrtkom Alfa-Adriom 2010., Sud u Krku donio je rješenje o prekidu postupka. Bez donošenja rješenja o nastavku postupka i unatoč tome što stečajni upravitelj Alfa-Adrije nije preuzeo prekinutu parnicu, sudac Anton Hlača saziva ročišta, provodi vještačenja, donosi rješenja.

Lažnom sucu Črnji bio je oduzet sudački imunitet da bi mu se moglo suditi s Miroslavom Kutlom zbog izvlačenja 23 milijuna kuna iz Tiska 1997. godine. Pišući o svemu tome, javno sam tada pitao Branka Hrvatina, predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske, jesu li zakonite presude tog nezakonito izabranog lažnog suca. Nikada Branko Hrvatin, predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske, nije odgovorio na ta pitanja, pa ponavljam još jednom: Zašto dosad nisu ukinute presude Marina Črnje?

S obzirom na to da sudac Anton Hlača saziva ročišta unatoč tome što nisu ispunjeni procesni uvjeti za održavanje ročišta, jer nisu donesena rješenja o nastavku ranije prekinutog postupka zbog stečaja Alfa-Adrie d.o.o. niti je Nebojša Antolić kao stečajni upravitelj Alfa-Adrie d.o.o. do danas preuzeo parnicu, 17. lipnja 2015. godine Marijo Lovrić, odvjetnik obitelji Mišić, bio je prinuđen zatražiti izuzeće suca Antona Hlače.

I povodom zahtjeva za izuzeće spis predmeta će se dostaviti predsjedniku Općinskog suda u Rijeci radi donošenja odluke o zahtjevu za izuzeće, te se postupak odgađa do odluke predsjednika Općinskog suda u Rijeci o izuzeću.

I tako odgodom do odgode zasad 22 godine. A trajat će to sve dok stranke u postupku, ako su fizičke osobe, ne preminu ili ako su pravne osobe, ne budu u stečaju likvidirane.

Sudstvo je izdržljivije od stranki u postupcima.

***

Pozivamo čitatelje da se jave Ivici Grčaru i iznesu svoje probleme prouzročene time što im razni moćnici krše prava.

Pišite na [email protected] ili nazovite broj 098 484 355

***

Opaska uredništva: za podatke i ocjene iznesene u ovoj rubrici odgovara isključivo autor.

    •  O izgredima Ustavnog suda Sabor ''ni bu – ni mu''!
    •  Etički nazori oprečni većini kandidata za suce Ustavnog suda
    •  Posljednji slobodni novinar upisan u Sudski registar
    •  Signal novinarima da se okane iluzija o slobodi medija
    •  Banke nekontrolirano “dilaju” podacima o klijentima
    •  Treća novinareva tužba Sudu za ljudska prava
    •  Sudionici izbora su nasamareni – apstinenti imaju pravo
    •  Hoće li policija na birališta privoditi izborne apstinente?
    •  Prijavljujem Plenkovića zbog prijetnje DORH-u i USKOK-u
    •  Sudstvo i soc-skrbitelji žive od medijske šutnje

> Svi tekstovi ovog autora