novinarstvo s potpisom
U krugovima profesionalnih i amaterskih bodibildera već je odavno poznato kako se u gotovo svakoj malo ”boljoj” teretani s lakoćom mogu nabaviti steroidi – umjetno proizvedeni hormoni koji ubrzavaju izgradnju mišićne mase. Posebno je zabrinjavajuća, međutim, raširenost zloupotrebe dopinga među mladima. Prema podacima zadnjeg istraživanja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo pod okriljem ESPAD-a (The European School Survey Project on Alcohol and Other Drugs), od 3000 mladih u dobi od 16 godina čak je 3,2 % dječaka i 0,5 % djevojčica bar jednom uzelo steroide.
Hrvatska, kao jedna od zemalja u kojima je provedeno spomenuto istraživanje, nije pri vrhu gledajući ukupni europski prosjek. Primjerice, Ciprani prednjače s više od 6 %. No ipak statistike su bile dovoljno alarmantne da potaknu čak i vlastodršce na uvođenje rigoroznijih zakonskih odredaba kojima je primarni cilj stati na kraj zloupotrebi dopinga među mladim sportašima.
Stoga je početkom ove godine kao jedna od novina u Kazneni zakon između ostaloga uvedena i kriminalizacija tvari zabranjenih u sportu, primjerice anaboličkih steroida, odnosno dopinških sredstava. S obzirom na to da se uzimanje nedopuštenih dopinških sredstava ili trgovanje njima prema Zakonu o sportu ne odnosi na trgovanje tim sredstvima izvan sporta, tom odredbom u novome Kaznenom zakonu propisana je kaznena odgovornost za manipulaciju navedenim sredstvima jednaka kaznenoj odgovornosti kao za manipulaciju drogama.
Doktorica HZJZ-a Ivana Pavić Šimetin, koja je bila i dio istraživačkog tima u ESPAD-ovu projektu, ističe kako je doping sve veća opasnost za mlade generacije sportaša, posebno zbog brojnih neželjenih učinaka i nuspojava.
”Anabolički steroidi imaju, kao što samo ime kaže, anabolički učinak, odnosno potiču rast stanica i androgeni učinak, potiču razvoj maskulinih obilježja. Posljedica je povećanje tjelesne snage i definicije tijela, posebno u gornjem dijelu tijela. No isto tako steroidi mijenjaju razinu krvnog tlaka, srčanu akciju i metabolizam lipida te se pojavljuju promjene u krvožilnom i imunosnom sustavu i oštećuje jetra. Dalje, potiču dlakavost svih dijelova tijela osim tjemena, gdje uzrokuju ćelavljenje. Utječu na reproduktivne organe i dovode do hormonalnog disbalansa, a u najgorem scenariju i do neplodnosti. Glas postaje dublji, pojavljuju se akne i ginekomastija, odnosno rast dojki u muškaraca. Trudnice mogu ozbiljno narušiti zdravlje čeda ako za trudnoće uzimaju steroide. Tu su i brojne psihičke promjene, ponajprije agresivnost i promjene raspoloženja koje variraju od manije pa sve do pojave depresije”, istaknula je dr. Pavić Šimetin.
Osim nedopuštene uporabe anaboličkih steroida u sportu kao oblika dopinga raširena je uporaba tih sredstava i trgovanje njima među sportašima amaterima, rekreativcima i drugim osobama koje tako žele utjecati na svoje tijelo i izgled. Sredstva se nabavljaju preko osoba koje nelegalno preprodaju takve preparate, a osim direktne prodaje u zadnje vrijeme najčešći je način internetska prodaja. Do dobavljača se lako dolazi iako je trgovina steroidima kvalificirana kao kazneno djelo.
Postavlja se stoga pitanje kojim se preventivnim mjerama može utjecati na negativnu statistiku. Jedini odgovor koji smo dobili jest edukacija. Ponajprije informiranje mladih u sklopu Nacionalnog programa prevencije ovisnosti, koji je dio odgojno-obrazovnog sustava i sustava socijalne skrbi. Također Ured za suzbijanje zlouporabe droga Vlade Republike Hrvatske organizira niz aktivnosti u suradnji sa školama, roditeljima i ostalim institucijama kojima je zajednički cilj poticanje mladih sportaša na zdrav život. Ipak, kao i svaka druga prevencija, i prevencija zlouporabe steroida treba uključivati sve one koji na bilo koji način utječu na odgoj djece i mladih sportaša, smatra dr. Pavić Šimetin.
”Važnu ulogu imaju obitelj, škola, vršnjačke skupine, šira zajednica i mediji, ali u ovom slučaju i treneri te sportski djelatnici općenito. Sama edukacija o štetnosti djelovanja steroida nije dovoljna. Mlade sportaše potrebno je svakodnevno usmjeravati na usvajanje i razvijanje zdravog načina bavljenja sportom, a to znači osnaživanje pozitivne slike o sebi, razvoj samopoštovanja, samopouzdanja i navike donošenja odluka koje ne ugrožavaju vlastito zdravlje”, ustvrdila je dr. Pavić Šimetin.