novinarstvo s potpisom
Dobro je. Hrvatski nacionalni identitet i samobitnost su spašeni. Hrvatski grb ostaje na hrvatskoj registarskoj pločici.
Prije nešto više od mjesec dana javnosti su predstavljena tri rješenja novih registarskih pločica, a jedna od njih trebala je biti odabrana i postati novom oznakom priznavanja legalnog statusa motornih vozila u Republici Hrvatskoj.
Sve do srijede rasprava se primarno vodila o tome zašto baš svaki grad mora imati svoju registarsku oznaku, o tome da su mjestimično pojedinci nezadovoljni time što bi oznaka njihova grada trebala biti OH ili DO, a onda je predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko zaključio, na temelju tri prijedloga koja su bila u finalu, da se ”rastače sve što je nacionalno, sve što su naša bitna obilježja”.
Sve to za njega je ”logičan slijed intencija koje je nametnula ova Vlada”.
Ni tu nije kraj jer ”toliko smo se veselili našoj državi i svemu što je simbolizira. U konačnici i ta mala stvar, ta registarska oznaka na kojoj je hrvatski grb, bili smo sretni kad smo je dobili i, pazite, oni to sada mijenjaju, unatoč želji cijelog naroda da se to ne radi”.
Na koncu je Karamarko razotkrio i što je u pozadini jer ”stavljaju nekakve kockice, dobro da joj nisu stavili i zeleno pa da to bude simbol SDP-a”, kazao je, aludirajući na jedno od tri rješenja u finalu i nekadašnji logotip vladajuće stranke.
Dakle, hrvatska se nacionalna samobitnost raščinjava registarskim pločicama i micanjem hrvatskoga grba s njih, a to posljedično znači da je hrvatski grb na hrvatskim pločicama konstitutivni dio hrvatske nacionalne samobitnosti i identiteta.
Za Karamarka je registarska pločica s hrvatskim grbom bitno obilježje koje je posljedica uspostave države kojoj smo se veselili.
Budući da su Hrvati o državi sanjali devet stoljeća, tko zna, možda su svih tih dugih stoljeća sanjali o hrvatskom grbu na hrvatskoj registarskoj pločici na njemačkom automobilu.
Predsjednik HDZ-a može biti zadovoljan rezultatom što ga je njegova izjava, o inače prilično efemernoj stvari – ulozi registarske pločice u nacionalnom identitetu – polučila.
Izjavom je Karamarko, čak ne niti Vladi nego ponajprije SDP-u, poručio da predloženim vizualnim rješenjem registarskih pločica ne samo da rashrvaćuje Lijepu Našu, nego provodi esdepeizaciju Hrvatske.
Istina, s obzirom na to da je riječ o motornim vozilima nije riječ o puzajućoj, nego o vozećoj esdepeizaciji. Sebe je prometnuo na primjeru nečega tako malenoga kao zaštitnika hrvatskog nacionalnog i heraldičkog ponosa i identiteta, a SDP-u je na jednoj tako nevažnoj stvari poručio ”pa, dobro, kakvi ste vi to Hrvati?”
I sve je riješeno dan nakon što je Karamarko stao na blatobran nacionalnog identiteta.
Ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić objavio je da će hrvatski grb ostati na registracijskim pločicama, samo seli tamo gdje su trebale biti kockice, dakle na skroz desni dio registracije.
Karamarko se, eto, afirmirao kao zaštitnik hrvatskog nacionalnog identiteta, a Ostojić mu je poručio da SDP-ovci, štogod Karamarko mislio o njima, uopće nisu nehrvati.
Pa kad je već tako, pitanje je što nam je trebao sav ovaj cirkus koji je pokazao koliki je manjak nacionalnog samopouzdanja. Jer, sve je moglo ostati na rješenjima predloženima u prosincu 2013. godine – EU na lijevo, hrvatski grb na desno.
(Prenosimo s portala Novoga lista).