novinarstvo s potpisom
Zaključak Analiza odnosa nadbiskupa Stepinca i vlasti u NDH pokazuje da su RKC i njeni prvosveštenici bili jedan od autoriteta na koje se ustaška država oslanjala i koji su imali svoje nezamenljivo mesto u sistemu vlasti.
Iako je bio jedan od najvećih moralnih autoriteta u NDH sa neospornim uticajem na donošenje nekih važnih političkih odluka, nadbiskup Stepinac nije odbijao kontakte ni sa predstavniocima druge zaraćene strane, uz ostale i sa predstavnicima Jugoslovenske vlade u izbeglištvu.
Politika uništenja srpske elite nije bila u potpunoj saglasnosti sa načelnim stavom RKC, ali ona se njoj nije odlučnije ni suprotstavljala.
Za odnos nadbiskupa Stepinca prema vlastima NDH važno je istaći da je on učestvovao i u donošenju nekih važnih dalekosežnih odluka, koje su se uklapale u strateške ciljeve RKC, ustaške države, ujedno i u planove o ”etničkoj reorganizaciji” Evrope koju je sprovodila nacistička Nemačka.
Od proleća 1942. je trajala jedna od najvećih humanitarnih akcija na tlu Jugoslavije i Evrope, akcija spašavanja srpske dece iz logora NDH na čijem čelu je bila Diana Budisavljević. Nesebičnim radom ove hrabre žene, njene porodice i kruga prijatelja, službenika Ministarstva udružbe (socijalnog staranja), Hrvatskog crvenog križa (krsta) i nekoliko desetina hrabrih žena i muškaraca, […]
Novostvorena država je imala preku potrebu da učvrsti međunarodni položaj u okviru ”Nove Evrope” u čemu je odmah dobila podršku nadbiskupa Stepinca. On je posredovao u uspostavljanju kontakta sa Vatikanom i založio se da Sveta Stolica prizna NDH.
Nadbiskup Stepinac je istupao kao zaštitnik hrvatskog naroda od zla komunizma i nemorala koji on donosi, smatrajući da ne uživa podršku države.
I pored objavljivanja dokumenata Svete Stolice sedamdesetih godina prošlog veka, nedostupnost izvora vatikanske provenijencije je i dalje prvorazredan problem za istraživače. Treba naglasiti da se bez svih relevantnih istorijskih izvora, pre svega službenih izvora Rimokatoličke crkve (RKC) ne može u potpunosti naučno osvetliti ni pitanje istorijske uloge hrvatskog metropolite nadbiskupa Alojzija Stepninca, pa ni njegovog […]
U četvrtak 7. veljače sam donio, kao osvrt dana, komentar na objavu (privatnog) pisma članova Hrvatske biskupske konferencije (HBK) patrijarhu srpskom, gospodinu Irineju, što je IKA učinila u srijedu 6. veljače (a u petak 8. veljače i na engleskom jeziku). Tu sam objavu nazvao ”diverzijom” i ”atentatom na ekumenizam”.
Cijelu? Istinu? O pokojnome nadbiskupu Alojziju Stepincu, jednoj od zacijelo najspornijih ličnosti iz povijesti Jugoslavije u Drugom svjetskom ratu i neposrednom poraću, postoji obilje istraživanja različite kvalitete, neke i recentnijeg datuma, postoje zbirke njegovih propovijedi, poruka, govora (Juraj Batelja, Juraj Batelja – Celestin Tomić).
Papa Franjo je u subotu 16. siječnja primio delegaciju, odnosno stručno izaslanstvo Srpske pravoslavne crkve u kojemu su mitropolit crnogorsko-primorski dr. Amfilohije Radović, episkop bački dr. Irinej Bulović te ambasador pri Unescu dr. Darko Tanasković, bivši veleposlanik pri Svetoj Stolici i u Turskoj. Da je ta imena predložila patrijaršija i da se očekivao sastanak pisao […]