novinarstvo s potpisom
Predsjednici Republike i Sabora prema državnom su protokolu, iz nejasnog razloga, više rangirani dužnosnici nego premijer. U stvarnosti je to sasvim drukčije, predsjednici Republike i Sabora su, sukladno Ustavu, uglavnom nevažni državni dužnosnici, potpuno inferiorni u odnosu na premijera. Osim u određenim okolnostima.
Kolinda Grabar-Kitarović sada je na apsolutnoj političkoj margini. Već mjesecima ona gotovo nikome ne treba niti itko pita za nju. Sjete je se još samo pripadnici Torcide, koji je ne prestaju ismijavati zato što ih je nazvala orjunašima.
Tako je to otkako je predsjednica s premijerom Tihomirom Oreškovićem početkom svibnja dogovorila imenovanja u obavještajnom sektoru.
Nakon toga je između njih dvoje nastupio je mir i samim tim Kolinda Grabar-Kitarović nestala je s političke scene. Predsjednica Republike može jedino doći do izražaja ako oponira ljudima koji su u Banskim dvorima. Praktično nema drugog načina.
Kolinda Grabar-Kitarović na ovotjednim se konzultacijama, primajući izaslanstvo SDP-a, sprdala sa Zoranom Milanovićem, a samo je u vrijeme njegovog premijerskog mandata ona bila politički čimbenik.
Stalno se konfrontirala s Milanovićem i tako stvarala dojam da je bitna poluga vlasti. S Oreškovićem je jednako počela, sukobljavala se s njim u vezi bivšeg ravnatelja SOA-e Dragana Lozančića, i time također privlačila reflektore.
Kad Andrej Plenković, član njezinog HDZ-a, preuzme premijersku dužnost, predsjednica će mu nužno morati držati stranu i zbog toga će potonuti u anonimnost. ”E, moj Zorane, zašto si me ostavio”, zakukat će Kolinda Grabar-Kitarović, ali Milanovića biti neće. Upravo će ona prva žaliti za njim.
Predsjedniku Sabora još je u goroj situaciji. To je čisto tehnički posao bez ikakve političke težine.
No, stvari se mijenjaju ako za spikera Sabora dođe šef jedne od manjih stranaka većinske koalicije. Zlatko Tomčić je bio politički partner Ivice Račana, ali nisu o svemu identično mislili. Privatizacija poduzeća Sunčani Hvar ih je i vrlo žestoko posvađala. To je pridonijelo podizanju važnosti Tomčićeve pozicije predsjednika Sabora.
Isto bi bilo u slučaju da se Božo Petrov u pregovorima s HDZ-om izbori za tu dužnost.
Mjesto predsjednika Sabora postalo bi centar ozbiljne političke moći, naročito ako će, što je za očekivati, Most nastaviti distancu prema HDZ-u.
U Plenkovićevoj su stranci toga itekako svjesni i pružat će veliki otpor prepuštanju u ruke Mosta čelne dužnosti u Saboru. Značajnu će pomoć dobiti od dijela medija, koji traže od Petrova da se naprosto preda Plenkoviću i bude sretan što ga ovaj uopće želi za suradnika.
Pritom izmišljaju argument da je HDZ dosta jači od Mosta nego što je bio u danima kad je sastavljana aktualna Vlada. A tada je razlika u mandatima između Mosta, kojeg su napustila četiri parlamentarca, i postizborno pojačane Domoljubne koalicije bila 48, dok sada HDZ ima 45 zastupnika više nego Mostov klub.
(Prenosimo s portala Novoga lista).