autograf.hr

novinarstvo s potpisom

 
Ukrajina zastava

UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!

EU zastava

Tri hrvatska europska uspjeha i njihovo naličje

AUTOR: Damir Grubiša / 11.08.2022.

Damir Grubiša

Može se reći da Hrvatska ulazi u ovaj drugi semestar 2022. godine u strmom usponu što će reći s punim vjetrom u leđa, što se tiče Europske unije.

Vlada premijera-eurodiplomata Andreja Plenkovića bilježi, naravno, tri velika uspjeha: prvi je uspjeh izgradnja i puštanje u promet Pelješkog mosta; drugi je uspjeh, kako se prikazuje građanima i rađa euforiju među eurobirokratima u Bruxellesu, zeleno svjetlo ulasku Hrvatske u eurozonu, što znači uvođenje eura kao valute plaćanja u zemlji – što znači da euro postaje ”nacionalna valuta” – iako sam taj pojam, ”nacionalna valuta” – postaje anakronizam; treći je uspjeh što je Hrvatska dobila zeleno svjetlo za ulazak u prostor Schengenskog sporazuma, što znači da će granica Europske unije izbiti na istočne hrvatske granice, prema zemljama Zapadnog Balkana (kojemu i sama Hrvatska pripada).

Kada bi okolnosti, odnosno europska i svjetska situacija bile iste kao i pred godinu dana, onda bi to bili ”apsolutni uspjesi”, nedvojbeno događaji koji bi se pozitivno odrazili na Hrvatsku i njene građane. Ali…

U ovoj situaciji moramo sva tri ova uspjeha promotriti u njihovom negativu, odnosno vidjeti kontradikcije koje se otkrivaju ili će se otkriti u kratkom vremenskom roku, ako se situacija globalnog kaosa u svijetu i Europi ne popravi.

Prvo: Pelješki most. Europska unija je uložila, bespovratno, 330 milijuna eura u izgradnju mosta, što odgovara iznosu od 85 posto troškova izgradnje mosta; ostatak troškova pada na Hrvatsku, uz obvezu izgradnje pristupnih putova i poveznica s postojećem cestovnom infrastrukturom Hrvatske.

Postojala je, još i prije ideje o izgradnji Pelješkog mosta, ideja o izgradnji brze ceste kroz Neum, koja bi uživala eksteritorijalni status spram Bosne i Hercegovine i time bi još jače povezala BiH s Hrvatskom, da ne govorimo o još ambicioznijoj varijanti, da se Bosna i Hercegovina primi u kandidatski status za članstvo EU-a, baš onako kako će Ukrajina biti primljena, silom ruske agresije i snagom solidarnosti Europske unije s tom zemljom.

A zar Bosna i Hercegovina, koja je izložena unutarnjoj agresiji, odnosno samo-agresiji njenih triju etničkih komponenti, ne zavrjeđuje sličan status kao i Ukrajina?

Da je to učinjeno, i da je Bosna i Hercegovina imala status kandidata za članstvo u EU, lakši bi bili i pregovori o izgradnji brze ceste kroz Neum, kao i o posebnom aranžmanu s BiH koji bi pomogao konsolidaciji te zemlje i čvršće je povezao s Hrvatskom.

Da ne govorimo o ekonomskom učinku – devet kilometara brze ceste stajalo bi za trećinu do polovice ukupnog iznosa izgradnje Pelješkog mosta. Ali, za takvu odluku trebalo je čvrsto opredjeljenje i akcija EU-a da se srede odnosi u BiH i da se eliminiraju ekstremni nacionalizmi koji razaraju BiH iznutra.

Dakle, postoji i naličje Pelješkog mosta, a da ne govorimo o frapantnoj sličnosti izgradnje Pelješkog mosta s još jednim takvim pothvatom u povijesti, a to je izgradnja Korintskog kanala u Grčkoj, čija je izgradnja trajala od 1881. do 1893.

Sličnost s Pelješkim mostom je u tome, da su i tada, prije formalne odluke, pojedinci blizu vlasti otkupili terene kojim bi trebao prolaziti Korintski kanal, obogativši se, pojedinačno, i ujedno osiromašujući državnu blagajnu, koja je te terene morala otkupiti.

Svaka analogija je slučajna… Zato je i uveden pojam ”dužan k’o Grčka”, a Korintski kanal bio je jedan od triju događaja koja su tome pridonijela.

Drugi je problem s eurom. Da je euro uveden u situaciji kada nije bilo inflacije, tada bi se moglo dogoditi da i taj pothvat uspije.

Kada se rasplamsala debata o uvođenju eura, odnosno o pristupanju Velike Britanije eurozoni, tadašnji ministar financija Gordon Brown dao je izraditi 1997. godine test s pet pitanja, može li britanska ekonomija izdržati u konkurenciji s ostalim zemljama eurozone. Odnosno, neće li uvođenje eura imati dugoročno negativne posljedice po dobrobit britanskih građana.

Rezultat je bio negativan, ali je taj test ponovljen i 2003. godine i opet je dao negativne rezultate.

Kada je ispunila maastrichtske kriterije za uvođenje eura, 1. siječnja 2001. Grčka se pridružila jedanaestorici zemalja EU-a i uvela je euro. I tada, a iz perspektive grčke dužničke krize iz 2008., kako piše bivši ministar financija u Ciprasovoj vladi Janis Varufakis, parametri iz Maastrichta nisu bili realni pokazatelj spremnosti zemlje da uđe u eurozonu.

Realni pokazatelji su bili ekonomska struktura zemlje – kao i u slučaju Hrvatske, jedan od glavnih prihoda Grčke bio je turizam, koji može biti unosan i profitabilan, ali ako mu nedostaju druge komplementarne aktivnosti kao što je proizvodnja hrane za potrebe tog turizma, i slaba industrija – onda se dolazi do rezultata kao u Grčkoj.

A krajnji rezultat je, kaže Varufakis u svojoj knjizi ”Trpite ono što morate? Povijest Europske unije i njezina budućnost” (Sandorf, Zagreb, 2016.). da se životni standard u Grčkoj prepolovio, a broj siromašnih znatno uvećao.

A Hrvatska se, pritom, nalazi usred inflacijske krize i pred izbijanjem energetske krize, koja će nahrupiti punom snagom ove zime i njome će biti obilježene sljedeće godine, htjeli mi to ili ne.

Treći uspjeh s naličjem je ulaz u schengensku zonu. Svi ćemo likovati i veseliti se što više nećemo stajati u redovima na slovensko-hrvatskoj ili mađarsko-hrvatskoj granici, ali će ukupni rezultat biti negativan za cijelu regiju, a posebno, opet, za odnose s Bosnom i Hercegovinom, za koju se nacionalistički političari u Hrvatskoj busaju u prsa da im je ona u srcu, a rezultat će biti potpuno obrnut.

Najporoznija granica u Europi, ona između BiH i Hrvatske, sada će postati meta krijumčara, crnoberzijanaca, ilegalnih migracija i još će više pridonijeti jazu između stanovništva u toj zemlji koja bi trebala biti ”od posebnog interesa” za Hrvatsku, već samo zbog činjenice da velik broj stanovnika BiH ima hrvatske isprave i bit će privilegiran u odnosu na ostale stanovnike BiH.

Dakle, i ovdje je trebalo poraditi na tome da Bosna i Hercegovina dobije status kandidata i da i ona bude perspektivan član schengenske zone, kao što i cijeli Zapadni Balkan treba imati ”europsku perspektivu”, baš da se ne dogodi više nikad ono što se dogodilo – okrutan rat koji je, izgleda, inspirirao i bestijalnu okrutnost u slučaju oružane agresije i invazije na Ukrajinu.

Da su povijesne okolnosti drukčije, i ova tri uspjeha imala bi drukčiju rezonancu. Ovako, moramo se bojati negativnih reperkusija.

Propuštena je šansa da se s Bosnom i Hercegovinom stvori jedan zajednički prostor s ciljem njenog što bržeg uvlačenja u okrilje Europske unije; uvođenje eura u uvjetima hiperinflacije, galopirajuće energetske krize i opće nestabilnosti u svijetu imat će reperkusije slične kao i u Grčkoj, a schengenska će nam granica prema Bosni i Hercegovini zadati više glavobolje nego da se u schengensku zonu uvukla i BiH, s perspektivom da cijelo područje jugoistočne Europe nužno jednog dana postaje dijelom Europske unije.

Ovako, ući ćemo u krizu punim jedrima, a kako ćemo uspjeti bordižati s takvom neverom na pomolu, to ne znaju ni oni koji nam sve te događaje prikazuju kao velike uspjehe, što bi oni i bili, da nema te nesretne nevere na pomolu…

 

UKOLIKO VAM SE TEKST DOPADA I VOLITE NEZAVISNO I KVALITETNO NOVINARSTVO, VI MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN ILI PREKO PAYPAL-A. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA I PRECIZNE UPUTE KLIKNITE OVDJE.

Još tekstova ovog autora:

     Karnevalski kič ocvale monarhije
     Je li doista Zapad obećao da se NATO neće širiti na Istok?
     Nemoć Europske unije pred stradanjem Ukrajine
     Korak pred nuklearnu katastrofu
     Ukrajina, godinu dana kasnije
     Hrvatska, kao i EU, boluje od endemskog virusa korupcije
     Pogrešni način uvođenja eura. Vlada mora smanjiti PDV!
     Kako da se odužimo Sloveniji?
     Politika (ni)je korupcija: slučaj Europskog parlamenta
     U Schengenu: Hrvatska sada mora iskazati svoj europeizam

> Svi tekstovi ovog autora
  • DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA

  • MOLIMO VAS DA PODRŽITE AUTOGRAF UPLATOM PREKO PAYPAL-A:
  • ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

    ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

    VRIJEME SUODGOVORNOSTI – ostale emisije

     

  • vrijeme i suodgovornosti

  • Facebook

  • Donacije

  • Cigle

  • ekumena

  • javni servis

  • prometej

  • povratak adolfa pilsela

  • u što vijerujemo

  • fraktura 1

  • fraktura 2

  • fraktura 3

  • superknjizara

  • vbz drago

  • vbz 1

  • vbz 2

  • vbz 3

  • vbz 4

  • ljevak 1

  • ljevak 2

  • ljevak 3

  • ljevak 4

  • ljevak 5

  • ljevak 6

  • oceanmore 1

  • oceanmore 2

  • petrineknjige 1

  • petrineknjige 2

  • petrineknjige 3

  • srednja europa 1

  • srednja europa 2

  • planetopija 1

  • planetopija 2

  • ks 1

  • ks 2

  • ks 3

  • ks 4

  • meandar 1

  • meandar 2

  • meandar 3

  • biblija