Upitni suci Ustavnog suda i povjerenstvo za Agrokor

Za sutra, u srijedu 11. listopada 2017. godine, najavljeno ”vezano” glasovanje u Hrvatskom saboru o osnivanju istražnog povjerenstva za Agrokor i izboru predloženih kandidata za suce Ustavnog suda ima dvojbeni legitimitet.

Upitno je može li Hrvatski sabor birati za suca Ustavnog suda kandidata o čijoj etičkoj odgovornosti nije dovršen postupak na Odboru za etiku u znanosti i visokom obrazovanju, kojega je Sabor imenovao?

Najmanje tri puta odgođena su glasovanja u Hrvatskom saboru o osnivanju istražnog povjerenstva za Agrokor i o izboru sudaca Ustavnog suda (pitanje je da li su o tome dostupne sve informacije i jesu li bile samo tri odgode).

Javno postavljam Hrvatskom saboru i Vladi Republike Hrvatske pitanje na osnovi Zakona o pravu na pristup informacijama: postoje li zbrojne (konsolidirane) bilance Agrokora i ako postoje zbog čega nisu objavljene?

Dvojbeno je da li je legitiman izbor kandidata za suca Ustavnog suda prije završetka postupka preispitivanja kandidatove etičke odgovornosti na Odboru za etiku u znanosti i visokom obrazovanju kao tijelu koje je Sabor imenovao?

I drugo javno pitanje Hrvatskome saboru: je li legitiman izbor kandidata za suca Ustavnog suda prije završetka postupka preispitivanje kandidatove etičke odgovornosti na Odboru za etiku u znanosti i visokom obrazovanju kao tijelu koje je Sabor imenovao?

Moje mišljenje je da ukoliko zbrojne (konsolidirane) bilance Agrokora postoje, treba ih analizirati (osobito bilančno iskazani protok novca – cash flow), a za to nije potrebno nikakvo povjerenstvo, nego financijski forenzičari.

Sve dok Hrvatskom saboru Odbor za etiku (koji je imenovao Sabor) ne dostavi nezakonito spriječenu informaciju o postupku ocjene etičke odgovornosti čak dvoje sudaca Ustavnoga suda valja zastati sa postupkom izbora sudaca Ustavnog suda.

A ako zbrojne (konsolidirane) bilance Agrokora ne postoje ili su pogrešne, na što se osnovano sumnja, a prema važećim propisima morale su se, osobito zbrojne bilance, svake godine sastavljati, objavljivati i kontrolirati, dame i gospoda iz zaplašenog Državnog odvjetništva i USKOK-a te korumpirane Vlade Republike Hrvatske i Ministarstva financija trebaju samo odlučno primijeniti važeće propise.

Ukoliko Odbor za etiku (koji je imenovao Hrvatski sabor) u završenom postupku ocijeni negativno etičku odgovornost kandidata za suca Ustavnoga suda, i glasovanje o izboru za suca Ustavnog suda etički odgovornog kandidata može se trajno ”skinuti s dnevnog reda” ovog i svih budućih zasjedanja Hrvatskog sabora.

U Večernjem listu 31. listopada 1995. godine objavljen je na ”duplerici” na stranicama 32. i 33. tekst pod naslovom ”Što kaže ‘rendgenska’ slika ‘Agrokora’?” (u tekstu su analizirane bilance 1994. poslovne godine svih tvrtki u sastavu tadašnjeg Agrokora).

Moje mišljenje je da ukoliko zbrojne (konsolidirane) bilance Agrokora postoje, treba ih analizirati (osobito bilančno iskazani protok novca – cash flow), a za to nije potrebno nikakvo povjerenstvo, nego financijski forenzičari

I tada je u tom tekstu osnovna zamjerka bilancistima Agrokora bila nedostatak zbrojne (konsolidirane) bilance koncerna, tako da su mnoga pitanja nakon analize bilanci pojedinačnih tvrtki u sastavu koncerna ostala bez pravih odgovora, čak i nakon naknadno umjesto konsolidirane bilance na brzinu objavljenih podataka o poslovanju koncerna.

Iz tog članka je zanimljiv i popis (tadašnjih) tvrtki članica koncerna kao svojevrsni podsjetnik na samo dio značajnog broja uništenih tvrtki unutar koncerna Agrokora.

Prema tom popisu u spomenutom tekstu objavljenom u Večernjem listu 1995. godine: ”Početkom bilančne 1994. godine u sastavu koncerna ‘Agrokor’ bilo je sedam tvrtki: ”Agrokor” d.d. (matica koncerna), te pridružene tvrtke: ‘Agroprerada’ d.d., DIP Turopolje’ d.d., ‘Bobis’ d.d., ‘Silos mlinovi’ d.d., ‘Jamnica’ d.d. i ‘Zvijezda’ d.d.

Osma tvrtka ‘Unikonzum’ d.d. u sastav koncerna je uvrštena u tijeku 1994. godine. A ‘Ledo’ d.d., ‘Mljekara Split’ d.d., ‘Solana Pag’ d.d. i ‘Plasmes trgovina’ d.d. ušle su u sastav koncerna do listopada 1995. godine”, precizno je navedeno u spomenutom članku ”Što kaže ‘rendgenska’ slika ‘Agrokora’?” (Večernji list, 31. listopada 1995., str. 32 i 33).

I evo nas danas, nakon toliko godina, opet sa istim zahtjevom: poštujte propise i objavite napokon sređene zbrojne bilance Koncerna Agrokor. Prestanite protivno Zakonu o fiskalnoj odgovornosti zametati tragove tzv. lex Agrokorom, kao i glasovanjima o povjerenstvu za Agrokor.

A u pogledu više puta odgađanog izbora sudaca Ustavnoga suda u Hrvatskom saboru se pokušavaju ”distancirati” od Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju zbog postupka ocjene etičke odgovornosti dvoje sudaca Ustavnog suda – Miroslava Šeparovića i Snježane Bagić.

Osnovna zamjerka bilancistima Agrokora 31. listopada 1995. godine bila je nedostatak zbrojne (konsolidirane) bilance koncerna, tako da su mnoga pitanja nakon analize bilanci pojedinačnih tvrtki u sastavu koncerna ostala bez pravih odgovora, čak i nakon naknadno umjesto konsolidirane bilance na brzinu objavljenih podataka o poslovanju koncerna

Da, skandalozno je da se preispituje etička odgovornost predsjednika i zamjenice predsjednika Ustavnog suda na Odboru za etiku u znanosti i visokom obrazovanju, dakle, na Odboru koji je imenovao Hrvatski sabor.

U odgovoru Vesna Stanković Benak, službenice za informiranje Hrvatskog sabora, na zahtjev za pravo na pristup informacijama o postupku preispitivanja etičke odgovornosti kandidata za suca Ustavnog suda navodi se:

”Činjenice da Vlada RH raspisuje javni poziv za imenovanje članova toga tijela, a Hrvatski sabor donosi odluke o imenovanju i razrješenju članova toga tijela nipošto ne znači da Vlada i Sabor, Vama kao korisniku informacija Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju – mogu ili trebaju omogućiti pristup informacijama toga tijela. To Vam može i treba omogućiti samo vlasnik informacije – to tijelo, dakle Odbor za etiku.

Ni tijelo predlagatelj, niti tijelo donositelj odluke o članovima Odbora nema ovlasti ni mogućnosti raspolagati informacijama iz rada Odbora ili bilo kojeg drugog tijela koje predlaže, odnosno imenuje.

Hrvatski sabor, u kontekstu primjene Zakona o pravu pristupa informacijama i Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju, obvezan Vam je – na temelju Vašega podnesenog zahtjeva – omogućiti pristup samo onim informacijama koje, na temelju Ustava RH i Poslovnika Hrvatskoga sabora, o tome tijelu zaprima u proceduru. Konkretno, tu bi bila riječ o prijedlozima odluka o imenovanjima i razrješenjima članova Odbora te godišnjim izvješćima o radu Odbora koje su dijelom zakonodavnog rada Sabora”, istaknuto je u podužem odgovoru službenice za informiranje Hrvatskog sabora.

Dva su problema u ovom odgovoru službenice za informiranje Hrvatskog sabora.

Prvo, Sabor se ne može ”samo tako” distancirati od Odbora za etiku jer taj Odbor nema imenovanog službenika za informiranje, i kao drugo, tim se odgovorom službenice za informiranje Hrvatskog sabora uvodi novi pojam ”vlasnik informacije” koji u Zakonu o pravu na pristup informacijama ne postoji.

Ako je Odbor za etiku (koji imenuje Sabor) samostalno tijelo, koje samostalno daje informacije “kojih je vlasnik”, onda je došlo do ozbiljnog propuštanja u radu tog tijela jer ono nije odredilo službenika za informiranje. U tom slučaju postoje prekršajne odredbe u Zakonu o pravu na pristup informacijama

Ako je Odbor za etiku (koji imenuje Sabor) samostalno tijelo, koje samostalno daje informacije “kojih je vlasnik”, onda je došlo do ozbiljnog propuštanja u radu tog tijela jer ono nije odredilo službenika za informiranje. U tom slučaju postoje prekršajne odredbe u Zakonu o pravu na pristup informacijama.

Prekršajno može odgovarati pravna osoba i odgovorna osoba u pravnoj osobi. Radi se o povredi javnog poretka koja se sankcionira. Prekršajni sud u Zagrebu je imao predmete u kojima je donosio novčane kazne po Zakonu o pravu na pristup informacijama.

Sprečavanje informacija o postupku preispitivanja etičke odgovornosti Miroslava Šeparovića, predsjednika Ustavnog suda i Snježane Bagić, zamjenice predsjednika Ustavnog suda, jednostavno nije uspjelo.

I drugo, tzv. povjerenstvo za Agrokor je u potpunosti bespotrebno; treba samo beskompromisno primijeniti postojeće propise.

U protivnom je upitan legitimitet odluka Hrvatskog sabora.

***

Pozivamo čitatelje da se jave Ivici Grčaru i iznesu svoje probleme prouzročene time što im razni moćnici krše prava.

Pišite na [email protected], odnosno na [email protected] ili nazovite broj ++ 385 (0)98 484 355

***

Opaska uredništva: za podatke i ocjene iznesene u ovoj rubrici ”Autografova pučkobranitelja” odgovara autor.

    •  Isticanje rijetkih presuda koje bi trebale biti uobičajene
    •  Samopomoć neovisnih novinara bez prava na sudsku zaštitu
    •  Preminuo je Emil Römer, žrtva hrvatskog pravosuđa
    •  Facebook, Google i ostali brišu podatke s tražilica u RH
    •  O izgredima Ustavnog suda Sabor ''ni bu – ni mu''!
    •  Etički nazori oprečni većini kandidata za suce Ustavnog suda
    •  Posljednji slobodni novinar upisan u Sudski registar
    •  Signal novinarima da se okane iluzija o slobodi medija
    •  Banke nekontrolirano “dilaju” podacima o klijentima
    •  Treća novinareva tužba Sudu za ljudska prava

> Svi tekstovi ovog autora