novinarstvo s potpisom
Vrhbosanska biskupija iz 1089.
Dodao sam novu riječ u nadnaslovu Vrhbosna. Da pojasnim Vrhbosna je staro ime za Sarajevo koje je tursko ime. Vrh-Bosna znači izvor rijeke Bosne, grad na izvoru rijeke Bosne. Sarajevska nadbiskupija se i danas zove službeno ”vrhbosanska”. Prvi spomen vrhbosanske biskupije je iz 1089. godine, ne zna se kad je točno osnovana.
Vjera ljubavlju djelotvorna
Zadnje vrijeme sam uz ostalo posebno okupiran s promocijama zbornika ”Vjera ljubavlju djelotvorna” povodom mojih 35 godina u eurima tj. 70 godina u domaćoj valuti. Urednici su prof. dr. Snježana Šušnjara, dr. Tadija Milikić D. I. i F.T. Pisalo je 40 autora od mojih bratićnih Mirjane i Davorka, pa onda kard. Vinko Puljić, nadbiskup Želimir Puljić, biskupi Ratko Perić i Janos Penzes umirovljeni subotički biskup, kolege iz škola, akademici, profesori i novinari.
Po naravi stvari u ovakav Festschrift (Svečani spis) ide i foto galerija. Zavrijedio bi svaki autor ne samo da ga se spomene nego i nešto citira, ali bi to išlo u nedogled.
Jedan od autora je akademik Esad Duraković koji je govorio na sarajevskoj promociji i već je objavio i recenziju u univerzitetskom časopisu ”Pregled”: ”Prilozi u zborniku bremeniti su afirmativnim ocjenama Topićeva djela i društvene akcije. U skladu s tim, eksplicirano je da je Topićev rad naročita vrijednost danas i ovdje, koja je utoliko vrijednija što se javlja u vremenu koje je u značajnoj, čak u prijetećoj mjeri obilježeno negativitetom. U društvenom kontekstu Bosne i Hercegovine, rad Franje Topića prepoznat je – o čemu nedvojbeno svjedoče prilozi u zborniku – ne samo kao znanstveni doprinos već i kao angažirani patriotizam, ali i kao kosmopolitizam, i to u dobu i u društvu koje još uvijek pati od antagonizama”. (https://pregled.unsa.ba/index.php/pregled/index)
Bile su promocije u Splitu gdje su, kako kažu, prvi put zajedno govorili nadbiskupi mons. Zdenko Križić i mons. Marin Barišić, kao i profesor Ivan Pavić, nekadašnji rektor splitskog sveučilišta i prof. dr. Dubravko Turalija kao i novinar Hine, ratni dopisnik Hine iz Sarajeva koji je stanovao u Bogosloviji i Napretku Pejo Gašparović koji je i jedan od autora u Zborniku. Pejo je dugo bio jedini hrvatski novinar koji je slao vijesti u Hrvatsku.
U Mostaru su govorili prof. dr. Davorka Stipić, don Ilija Drmić, prof. dr. Antun Lučić, a želio je reći par riječi i ratni dopisnik iz Sarajeva Večernjeg lista Dragan Marjanović. On je napisao u kolovozu 1992. da u Sarajevu rade samo četnici i Napredak.
U Zagrebu je promocija bila 12. prosinca 2024. Govorili su nadbiskup Želimir Puljić, akademik Pavo Barišić, a moderirala je doc. dr. Katica Knezović. Bilo je dosta i finog svijeta, a i mediji su popratili. Mons. Puljić je došao maksuz iz Zadra da govori o Zborniku. Uz ostalo je rekao: ”U dragoj su mi uspomeni ostali brojni znanstveni skupovi, tribine, objavljivanje knjiga i zbornika na kojima smo kao profesori nas dvojica uspješno i lijepo surađivali. Ne sjećam se da smo se ikada i poriječkali, a kamo li posvađali… Stranice ovoga zbornika zapravo premrežene su osjećajima optimizma o kojem se u svijetu sve manje govori. Tu se riječ izbjegava… Zahvalni smo prof. Topiću što je svojim spisima, radom i stavom posvjedočio da je ‘velika i osobita blagodat biti rođen u Bosni’.”
Sarajevski Božić
Češće je tema odnos sarajevskih medija prema katolicima i Hrvatima. Evo malog pregleda: Na Bht bilo je na Božić uvečer 3 sata Božićnog programa, prenošene su uživo ponoćka i danja božićna misa i Papin blagoslov Urbi et Orbi (Gradu-Rimu i Svijetu). Federalna tv je također prenosila obje Mise i Urbi et Orbi. U Božićnom drugom dnevniku Ftv (19:30) bilo 7 minuta izvještaja o proslavi Božića u svim većim gradovima. I druge televizije su dale puno priloga u više dana o božićnim temama. Bilo je puno božićnih programa na drugim televizijama, radijima, novinama. Puno više je bilo božićnih programa na bh televizijama i drugim medijima nego npr. u Austriji. Ljetos sam bio 20 dana u Irskoj i ostao iznenađen: mediji su u katoličkoj Irskoj anticrkveni.
Sarajevo je bilo dobro okićeno i to već od sredine adventa i sada jer ostaje i za blagdane po julijanskom kalendaru. Bolje je Sarajevo okićeno nego neka mjesta gdje su katolici na vlasti. Treba priznati i pohvaliti ono što je dobro. Nekad sam pisao javno pismo kad je bilo loše okićeno.
Radosne vijesti
Evanđelje je grčka riječ i na hrvatskom znači radosna vijest. Inače ima puno radosnih vijesti, ali mnogi traže samo negativne, što je očito i odraz njihove duše. U Širokom Brijegu ima u osnovnoj školi 92 djece povratnika iz inozemstva. Što sam upratio u medijima pozitivan je natalitet u Širokom Brijegu, Čitluku, Ljubuškom i očito još u nekim mjestima.
Župa Bugojno je priopćila da u 2024. godini ima više 200 župljana nego u 2023. Dakle ima i lijepih vijesti, treba ih promovirati, a ne samo negativne. Dakle, nije BiH samo iseljenička nego i useljenička. Treba tražiti kod svega ono što je pozitivno tako će ljudi biti duševno a i tjelesno zdraviji. To ljude ohrabruje da prije svega ostanu a onda i da se pomalo vraćaju.
Poznajem dobro prije svega Njemačku. Mnogi ljudi žive u zabludi: Nijedna prosječna obitelj ne može živjeti od jedne plaće. Ja ponavljam da ne bih ni pošto napustio i zamijenio BiH, pa ni s Rimom u kojem sam žvio 6 godina a nuđeno mi je da ostanem i raditi u Rimu. Možda se vani i živi bolje, ali ovdje se živi ljepše. Malo gdje se više cijene svećenici i od drugih vjera, nego u BiH. Nikad se nije bolje živjelo u BiH i u Hrvatskoj nego sad. Ali ljudska pohlepa je beskrajna. Čovjek po prirodi redovno nije zadovoljan i nikad mu nije dosta materijalnih dobara. Čovjek treba imati dovoljno za normalan život ali će umrijeti ako ima i milijune. I ništa neće ponijeti na onaj svijet.
Lijepa je biblijska maksima: ne daj mi, Bože, ni bogatstva ni siromaštva. Kršćanstvo nije protiv materijalnih dobara, ali treba imati pravilan stav o njima, što možda ponajbolje izražava misna molitva: Daj nam, Bože, tako se služiti ovozemaljskim dobrima da zaslužimo nebeska. Ali pohlepno srce uvijek hoće više.
Imao je pravo pjesnik Petar Preradović: Ljudskom srcu uvijek nešto treba, zadovoljno nikad posve nije: Čim željenog cilja se dovreba, opet iz njeg sto mu želja klije. Nek svima bude sretna Nova godina, ispunjena zdravljem i duhovnim zadovoljstvom.
MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN HR8923600001102715720 (SWIFT/BIC: ZABAHR2X za uplate iz inozemstva) ILI PREKO PAYPAL-A. MOŽETE NAZVATI BROJ 060 866 660 / Tel.: 0,49€ (3,75 kn); Mob: 0,67€ (5,05 kn) po pozivu (PDV uključen) ILI POŠALJITE SMS PORUKU sadržaja PODRSKA na broj 667 667 / Cijena 0,82 € (6,20 kn). Operator usluge: Skynet Telekomunikacije d.o.o., info telefon: 01 55 77 555. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.