Za Hrvatsku, recimo, sedam regija

U Republici Hrvatskoj ustrojeno je ukupno 555 jedinica lokalne samouprave, i to 428 općina i 127 gradova te 20 jedinica područne (regionalne) samouprave, odnosno županija. Grad Zagreb, kao glavni grad Republike Hrvatske, ima poseban status grada i županije, tako da je u Republici Hrvatskoj sveukupno 576 jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Treba nahraniti svu tu silnu birokraciju, sve te načelnike, sekretarice i općinare. Majko mila i sveta!

Načelno, nije bitno koliko ima općina ili županija u Hrvatskoj već kako one posluju i građani moraju imati puno veću mogućnost utjecaja na rad lokalne samouprave u kojoj žive.

Već godinama slušamo mantru kako je proračun teško srezati zbog toga što je, od prilike, 87 posto proračuna unaprijed zadano. Naime, dobar dio toga otpada na plaće i prava državnih službenika za koje mnogi političari kažu kako bi se njihov broj trebao smanjiti, no taj potez, kada dođu na vlast, vrlo teško naprave.

Postoji, i to je isto veliki problem, veliki broja gradova i općina koji nisu ekonomski održivi pa im tada država mora financijski pomagati.

Hrvatska samo formalno je decentralizirana zemlja, jer je previše općina koje jedino mogu plaćati troškove za “načelnika, tajnicu i fikus”. Treba obaviti i fiskalnu decentralizaciju države, jer 92 posto prihoda kontrolira centralna država.

Jasno je da treba izraditi projekt nove mreže lokalne samouprave, mreže koja će osigurati funkcionalnost, prebacivanje mnogih nadležnosti na lokalnu razinu, ali i decentralizaciju sredstava koja će omogućiti stvarnu decentralizaciju i lokalnu samoupravu. Lokalne jedinice treba presložiti tako da imaju dovoljno prihoda.

Ujedno imamo problem što bi država trebala napraviti s viškom službenika ako se stvarno jednom krene u racionalizacije lokalne samouprave. Hrvatska si ne može dopustiti masovna otpuštanja državnih službenika te onih koji rade u lokalnoj samoupravi. Bez obzira na reforme i smanjenje broja jedinica lokalne samouprave, nitko ne bi smio ostati nezbrinut. Ljudima treba osigurati mjesto u reorganiziranoj upravi ili drugo radno mjesto. Uhljebi su stvar hrvatskog identiteta, njih treba zaštititi kao kakvo nematerijalno pravo prijavljeno UNESCO-u.

Za početak, županije bi se trebale podijeliti u 7. velikih regija. Ovo ja nisam betonirao pa moguće su drugačija pregrupiranja ali, na primer, imali bismo sljedeće regije: Zagrebačku regiju (Grad Zagrebi Zagrebačku županiju), Sjeverozapadna i središnja Hrvatska (Krapinsko-zagorska, Varaždinska, Karlovačka i Sisačko-moslavačka županija), Međimurje, Podravina i zapadna Slavonija (Koprivničko-križevačka, Bjelovarsko-bilogorska, Međimurska i Virovitičko-podravska županija), Slavonija (Brodsko-posavska, Osječko-baranjska, Požeško-slavonska i Vukovarsko-srijemska županija), Istra, Primorje i Gorski kotar (Istarska i Primorsko-goranska županija), Lika (Ličko-senjska županija), te Dalmacija (Zadarska, Šibensko-kninska, Splitsko-dalmatinska i Dubrovačko-neretvanska županija).

Prema jednoj studiji Ekonomskog instituta podjela bi se vodila prema ova tri kriterija: broj stanovništva, proračunski kapacitet, specifični povijesni, kulturni i dr. kriteriji. Navodi se tako da bi općine trebale imati najmanje 2.000 stanovnika, gradovi minimalno 10.000 stanovnika, a veliki gradovi najmanje 35.000 stanovnika.

To pitanje s općina je prava komedija, da ne kažem za plakati. Najmanja općina po broju stanovnika je bila, možda više nije, općina Civljane u Šibensko-kninskoj županiji sa 137 stanovnika. Je li vama to normalno?

Nije sva krivica na Plenkovića, koji, kako piše Jagoda Marić na portalu Telegram, naime, da “prema Odluci o udjelu fiskalnog izravnanja na pomoć iz državnog proračuna u ovoj godini mogu računati 354 općine, što je 82,75 posto svih općina u državi. Novac će dobiti i 81 grad, odnosno njih oko 64 posto. Uz to, država će poslati novac i u 13 od 20 županija.

Ukupno najviše novca dobit će općine, čak 162,6 milijuna eura. To je, primjerice, čak 30 posto iznosa koji su sve općine u Hrvatskoj skupile od poreza na dohodak u 2024. godini, što je posljednja godina za koju je Ministarstvo financija objavilo izvješća o proračunima lokalnih samouprava.

Taj udio vjerojatno će u ovoj godini zbog rasta plaća biti manji. Gradovima će biti podijeljeno 99,28 milijuna eura, dok će ostatak od oko 18 milijuna eura otići u županijske proračune.

Među svim jedinicama najviše novca dobit će, kao i ranijih godina grad Vukovar, čak 5,2 milijuna eura. Prema proračunskom planu Vukovar bi u ovoj godini od svih lokalnih poreza trebao prikupiti 7,82 milijuna eura. Iznos koji stiže iz državnog proračuna za fiskalno izravnanje doseže 66 posto vukovarskih poreznih prihoda.”

Veliki dio odgovornosti ima i Zoran Milanović koji je svojedobno torpedirao plan reforme samoupravu odnosno decentralizacije Ive Josipovića.

“Kada je, pak, riječ o županijama, mislim da su one, ovakve kakve su danas, optimalan oblik srednje teritorijalne organizacije u Hrvatskoj. Ne vidim ništa dobro u tome da zemlju podijelimo u pet povijesnih regija jer je upravo to bila okosnica hrvatskih podjela i manipuliranja Hrvatskom u ne tako dalekoj prošlosti. Tko god je uspostavio ovakav županijski sustav, posjedovao je vrlo dobar politički osjećaj za hrvatske potrebe”, govorio je Milanović u ljeto 2015.

Na pitanje o tome kako je njegov tadašnji predsjednički kandidat Josipović zagovarao baš teritorijalnu reformu Hrvatske kao preduvjet svih drugih reformi, naravno, podrazumijevajući regionalizaciju, premijer i predsjednik SDP-a kratko i jasno je odgovorio: “Vjerujte, nemam s tim ništa.”

Ali, govorio je Milanović nekada i drukčije. “Novi regionalni i lokalni ustroj, koji će proizaći iz javne rasprave, treba uzeti u obzir socijalne i ekonomske pretpostavke, odnosno uravnotežiti tri osnovana zahtjeva – ekonomsku efikasnost, lokalnu demokraciju i identitet. (…) Treći zahtjev identiteta predstavlja stvaranje takvoga administrativnoga ustroja gdje će regionalne i lokalne administrativne jedinice predstavljati zemljopisne, kulturne i povijesne cjeline s izgrađenim zajedničkim identitetom građana koji u njima žive.

Povećanjem ovlasti nižih razina samouprava (regija, gradova i općina) povećala bi se i motiviranost građana da sudjeluju u kreiranju i provođenju lokalne i regionalne politike (….). Hrvatska realnost jesu regije, stoga ćemo se zalagati za koncept usklađenog razvoja zemlje, međuregionalne suradnje i razmjene i stalnog jačanja regionalne i lokalne samouprave, za modele s kojima će na najbolji način biti prevladana centralizacija u Hrvatskoj u korist policentričnog razvoja, efikasnijeg gospodarstva i stvaranja poticajnih uvjeta za život.”

Tako je govorio Milanović u Planu 21. Doslovno tako, ne o županijama, već o regijama, gradovima i općinama.

Elem, mene zanima, ako baš misle pobijediti HDZ, što sada o tome kažu Možemo i SDP (koja se polako budi iz zimskog sna), jer ako će biti licemjeri kao Milanović, ako neće obećati i provesti decentralizaciju, regionalizaciju i stvoriti efikasnu samoupravu (tako da opstanu samo one rentabilne i financijski samoodržive općine) neka ostane HDZ. Drugačije bi bilo, ono, isto sranje, drugo pakovanje.

MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN HR8923600001102715720 (SWIFT/BIC: ZABAHR2X za uplate iz inozemstva) ILI PREKO PAYPAL-A. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.

    •  Nije problem Božja, već čovjekova odsutnost!
    •  Holokaust u NDH me čini jako osjetljivim na antisemitizam
    •  Jakobinci tjednika Novosti vode list SNV-a u propast
    •  Nemojte da brinete, sve će da reši arhiepiskop Ivan Penava
    •  Maduro je, vidi se, bio sam na svijetu
    •  Neobičan napad biskupa Šaška na nadbiskupe Kutlešu i Vukšića
    •  Jadna ova naša 2025. godina! Mir, Balkane, dome moj
    •  Božić: Svejedno vjerujemo li ili ne, kladimo se na humanost
    •  Oko molitelja na trgovima nije u pravu Kutleša, već Uzinić
    •  IKA ne kaže je li Plenković obavio nuždu u Svetoj Stolici

> Svi tekstovi ovog autora