autograf.hr

novinarstvo s potpisom

UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!

Zakon o povremenim poslovima ili izrabljivanju radnika

AUTOR: Marijana Matković / 09.11.2013.

Na internetskoj stranici Ministarstva rada i mirovinskog sustava proteklih 15 dana ”vodila” se javna rasprava o Nacrtu prijedloga zakona o povremenim poslovima, kojim se u praksu uvode rad na temelju ugovora o obavljanju jednostavnih povremenih poslova te ugovora o obavljanju jednostavnih povremenih i dopunskih poslova. Riječ je o ugovorima kojima se zapravo iz prakse želi iskorijeniti rad na crno ili popularni fuš, koji se do sada uglavnom obavljao na temelju dogovora i plaćao na ruke, bez plaćenih poreza i doprinosa. Ubuduće bi i takav rad trebao biti pokriven ugovorom, a nakon obavljena posla naručitelj bi bio dužan radniku uručiti vrijednosni kupon u vrijednosti dogovorene cijene rada na temelju kojega ostvaruje pravo na isplatu iznosa koji je naznačen.

Među jednostavnim poslovima koji su pobrojeni u zakonu jesu čišćenje, pranje, glačanje, osnovno održavanje kućanstva, nabavljanje kućnih potrepština i pomaganje u pripremi, kuhanju i posluživanju jela i pića u kućanstvu, zatim poslovi osnovnog održavanja okućnica i prostora oko stambenih ili drugih objekata te čišćenje stubišta u stambenim ili drugim objektima. To su i ostali poslovi čišćenja, čuvanje i šetnja životinja, ručno prenošenje stvari, opreme i namještaja, poslovi animatora za proslava dječjih rođendana i prigodnih proslava, povremeno čuvanje djece u kućanstvu roditelja kao i povremena pomoć osobama u stanju socijalne potrebe. U to se ubrajaju i instrukcije, a u povremene dopunske poslove i poslovi koji su podrška u turizmu, poslovi anketiranja, očitavanja brojila u vodoopskrbi i energetici te dijeljenje letaka, kataloga, reklamnih poruka i besplatnih novina.

Najvažnija je novost zapravo to da se i za taj rad obračunava predujam poreza na dohodak te doprinosi. Naručitelj ih je dužan platiti na račun državnog proračuna, a nakon što radnik aktivira naplatu vrijednosnoga kupona, Središnji registar osiguranika (Regos) povlači sredstva iz proračuna u njegovo ime i prosljeđuje na njegov račun u HZMO-u te obveznom mirovinskom fondu. Dakle, dobra je vijest da će i takvi poslovi biti pokriveni mirovinskim osiguranjem, no riječ je često o izrazito malim iznosima od kojih osiguranici u prosjeku neće imati veće koristi kod odlaska u mirovinu.

Reakcije na zakon koje se mogu pročitati na stranici Ministarstva poprilično su negativne.

”Doživjela sam tzv. minijob u Njemačkoj, gdje se na takav način zapošljavaju ljudi u velikim trgovačkim lancima koji od 5 do 7 ujutro slažu robu na police. No obično se zaposle na 2 sata za posao za koji je potrebno duplo više vremena pa nerijetko ostaju i rade dulje a da im to nije plaćeno. Ili svaka 2 sata na blagajnu dolaze nove radnice za izrazito malu satnicu”, ističe se u jednom komentaru.

U komentaru koji je potpisan s “Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje” ističe se kako je takav zakon posve nepotreban ”jer otvara prostor svim mogućim manipulacijama i kršenjima ljudskih i radničkih prava te na mala vrata uvodi prekarijat i nesigurne oblike rada uime konkurentnosti, fleksibilizacije i borbe protiv nezaposlenosti i sive ekonomije”.

Negativnu ocjenu na Nacrt zakona dali su i iz Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH), iz kojega poručuju kako ne zadovoljava ni procedura njegova donošenja, prije svega zbog toga jer Ministarstvo rada nije osiguralo dovoljno kvalitetne analize i argumente koji bi potvrdili da je donošenje takva zakona uopće potrebno. U Sindikatu ističu kako nije jasno zbog čega se u praksu uvode novi ugovori i novi instituti kada je i danas moguće ugovorom o radu ”pokriti” i rad od dva sata.

”Iako je deklarirana intencija da povremeni poslovi budu most prema trajnijim oblicima zapošljavanja, iskustva drugih zemalja pokazuju da uvođenje povremenih poslova ima sasvim suprotan učinak, odnosno da se radna mjesta ne prelijevaju iz povremenih poslova u relativno sigurne oblike rada, već obrnuto. Ako se uzme u obzir činjenica da se za povremene poslove predviđa plaćanje doprinosa po sniženoj stopi, takva pojava znači smanjen priljev sredstava u proračun i fondove mirovinskog i zdravstvenog osiguranja te dovodi u pitanje održivost sustava solidarnosti, što može imati drastične posljedice u području socijalne sigurnosti – kako radnika pojedinca tako i društva u cjelini”, ističe se u komentaru SSSH-a.

Još tekstova ovog autora: