Zaustaviti protupravno hipotekarno otuđivanje Novinarskog doma!

Čitam tako iz zapisnika da je na 16. sjednici Izvršnoga odbora Hrvatskog novinarskog društva u utorak, 2. listopada u 16 sati izviješteno ”da HND hitno treba izabrati prostor (Novinarskog doma) koji će se staviti pod hipoteku za kredit za obje banke” (u ostalim dokumentima spominju se Hrvatska poštanska banka i Sber banka).

I prema istom zapisniku jednoglasno je zaključeno da će se za hipoteku ponuditi prostor u kojemu je Pressklub i, ako to ne bude dovoljno, prostori u kojem je Antikvarijat.

Prije ove 16. sjednice Izvršnoga odbora predsjednik Hrvatskog novinarskog društva Hrvoje Zovko izjavio je povodom dostavljanja presude na osnovu koje Hrvatsko novinarsko društvo treba platiti oko 350 tisuća eura: ”Dužni smo poštivati sudske odluke”.

Dobro, ali kao (neovisni) novinari dužni smo istodobno i preispitivati presude, osobito presude kompromitiranog sudišta kao što je, primjerice, hrvatsko.

Nisam našao ni jednu izjavu Hrvoja Zovka o preispitivanju presuda ni bilješke o raspravi vodstva HND-a o tome.

Novinarski dom izgrađen je na tadašnjem Wilsonovom trgu u Zagrebu 1928. godine i uporabna dozvola odobrena je Zakladi ”Novinarski dom”, a ne ni jednom tadašnjem novinarskom udruženju. Zaklada je trebala financirati zbrinjavanje socijalno ugroženih hrvatskih novinara nepoćudnih režimu

Zanimljivo je, međutim, da prema dostupnim informacijama vodstvo Hrvatskog novinarskog društva nije ozbiljno razmatralo ni jednu od mogućnosti plaćanja presude bez nuđenja dijelova Novinarskog doma za hipoteku bankama.

Primjerice, moglo se raspraviti je li bolje od hipoteke da se presuda od 350 tisuća eura pusti u ovršni postupak u kojemu se mogu zakonito osporavati sudske odluke ”koje smo dužni poštivati”, ali kao profesionalni novinari i preispitivati.

Mogla se, nadalje, razmatrati i mogućnost da se predloži sudska nagodba o obročnoj otplati presude bez nuđenja dijelova prostora Novinarskog doma pod hipoteku bankama.

Mogla se razmatrati i mogućnost osnivanja sudskog pologa, za početak uplatiti 10 posto presuđenog iznosa i tako svaki mjesec na sudski polog uplaćivati rate umjesto rata za otplatu bankarskih hipotekarnih kredita.

Pretpostavljam da ima još mogućnosti plaćanja presude od 350 tisuća eura bez zasnivanja založnih prava banki na Novinarskom domu za koje dobri konzultanti znaju, a koje vodstvo HND nije ništa ni pitalo.

Zašto o mogućnostima bez hipoteke za plaćanja 350 tisuća eura po presudi koju ”smo dužni poštivati” nije ništa zabilježeno u dosadašnjim raspravama vodstva HND-a?

Po mojem mišljenju osnovni problem u vezi s uknjižbom hipotekarnih vjerovnika ”kao trećih savjesnih osoba” koje su stekle založno pravo nakon obavljenog uvida u javne isprave (izvatke iz gruntovnice) je u tome što se vlasništvo stečeno na osnovi upisanog založnog prava teško može naknadno zakonski osporavati.

A banke u Hrvatskoj u lovu na nekretnine uglavnom ne provjeravaju može li dužnik otplaćivati hipotekarni kredit, što znači da im je stalo samo do jeftinog stjecanja nekretnina, a ne samo do profita od otplaćenih kredita.

U zakonima postoje mogućnosti osporavanja upisa vlasništva ukoliko je do upisa došlo na temelju isprava koje imaju određene nedostatke. Istražujući uočio sam više vrlo upitnih isprava na osnovu kojih su upisana sadašnja vlasništva na Novinarskom domu.

No, upitne isprave su uklonjene iz javne knjige Zbirke isprava na osnovu kojih su upisana sadašnja vlasništva na Novinarskom domu.

U Zbirci isprava o uknjiženju vlasništva na Novinarskom domu u Zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog građanskog suda u Zagrebu nedostaju isprave pod brojem: Z-12880/96, Z-12881/96, Z-12882/96, Z-12883/96,  Z-12884/96, Z-12885/96 i Z-12886/96, dakle veći broj isprava.

Svi režimi od 1928. godine do danas, kao i svim tim režimima odani novinari, uključivo i režim Republike Hrvatske i njemu odane novinare, sve rade da se onemogući financiranje zbrinjavanja socijalno ugroženih hrvatskih novinara nepoćudnih režimu

Dopisom od 10. listopada 2018. godine posebno sam zatražio ispravu Z-12882/96, i to ne samo od Zemljišnoknjižnog odjela nego sam zatražio i uvid u predmet I-1867/96 i predmet P-1713/96.

Glasnogovornica Općinskog građanskog suda u Zagrebu sutkinja Laura Crnić Klapšić 18. listopada 2018. godine mi je službeno pokazala predmet P-1713/96 sutkinje Vesne Kovačević Ostoić i njezinu presudu broj XXXVII-P-1713/96-4, dok je za ovršni spis rekla da je ”škartiran”, jer je prošao rok čuvanja takvih spisa u Općinskom građanskom sudu u Zagrebu.

Zemljišnoknjižni predmet Z-12882/96 nisam mogao dobiti na uvid ni u Zemljišnoknjižnom odjelu jer ga nema, kao što nema niti ostalih pobrojenih isprava u javnoj knjizi Zbirki isprava o Novinarskom domu.

Člankom 66. Statuta Hrvatskog novinarskog društva izrijekom je propisano da se Novinarski dom ne može otuđivati (što podrazumijeva i da se ne mogu zasnivati ni druga stvarna prava – hipoteke).

Trenutno vodstvo Hrvatskog novinarskog društva čeka Nacrte ugovora o hipotekarnom kreditu koje bi Hrvatska poštanska banka i Sber banka trebale ponuditi.

Činjenica da u javnim knjigama nedostaju isprave o upisu vlasništva na Novinarskom domu, kao i činjenica da u Statutu korisnika kredita postoji jasna odredba o nedopuštenosti otuđivanja (i zasnivanja drugih stvarnih prava) na Novinarskom domu predstavljat će za sastavljače bankarskih ponuda za hipotekarni kredit velike teškoće u objašnjavanju kreditnim odborima i upravama banaka zbog čega bi se, unatoč visokoj rizičnosti, banke trebale upuštati u takvo kreditiranje.

A u međuvremenu, dok traje puzajuće hipotekarno otuđivanje Novinarskog doma, nadam se da će se ”probuditi” i ”pacificirani” neovisni i stvarno slobodni novinari radi suprotstavljanja ”vlastima odanih novinara” iz vodstva Hrvatskog novinarskog društva koji su se zbog ugovora o radu lišili autorskih prava i prenijeli ih na poslodavce i koji poslušno nude na hipoteku dvjema bankama dijelove prostora Novinarskog doma.

Predlažem svim novinarima, bili ili ne članovi Hrvatskog novinarskog društva, sazivanje zbora svih novinara radi zaustavljanja hipotekarnog otuđivanja dijelova Novinarskog doma.

Zbor svih novinara nije održan od veljače 1990. godine, kada je na Zagrebačkom velesajmu pod predsjedanjem pokojnog kolege Drage Flege održan prethodni skup svih novinara. Vrijeme je da se taj zbor sada ponovno sazove.

Novinarski dom izgrađen je na tadašnjem Wilsonovom trgu 1928. godine i uporabna dozvola odobrena je Zakladi ”Novinarski dom”, a ne ni jednom, tadašnjem ni današnjem, novinarskom udruženju.

Zaklada ”Novinarski dom” utemeljena je u vrijeme velike političke krize, koja je kulminirala atentatom na zastupnike Hrvatske seljačke stranke i Stjepana Radića u beogradskoj Skupštini, i samovlade kralja Aleksandra I. Karađorđevića (poznatijom kao Šestojanuarska diktatura).

U zakonima postoje mogućnosti osporavanja upisa vlasništva ukoliko je do upisa došlo na temelju isprava koje imaju određene nedostatke. Istražujući uočio sam više vrlo upitnih isprava na osnovu kojih su upisana sadašnja vlasništva na Novinarskom domu

Zaklada je trebala financirati zbrinjavanje socijalno ugroženih hrvatskih novinara nepoćudnih režimu diktatora Aleksandra I. Karađorđevića.

Od samoga početka režim diktatora Aleksandra I. Karađorđevića je, uz podršku tom režimu odanih novinara, na razne načine onemogućavao djelatnost Zaklade.

Prvi pokušaji i formalnog otuđivanja Novinarskog doma zabilježeni su u povijesnom izvatku Zemljišnoknjižnog suda u Zagrebu, kada se Jugoslavensko novinarsko društvo, u okviru kojega je bilo i tadašnje Hrvatsko novinarsko društvo (čiji su članovi bili odani režimu), pokušalo dva puta uknjižiti u vlasništvo Novinarskog doma.

Sudske vlasti Banovine Hrvatske našle su načina odbiti ta dva zahtjeva za uknjižbu (pogledati povijesni gruntovni izvadak Novinarskog doma i dokumente u Historijskom arhivu Zagreba).

Onda je dekretom, nikoga ništa ne pitajući i bez ikakvog pravnog postupka, 1941. godine Pavelićeva NDH uknjižila u vlasništvo Novinarskog doma ”Hrvatsko novinarsko družtvo dosavez hrvatskog Saveza slobodnih zvanja”.

O novinarima koji bi ”preispitivali NDH režim” nema zabilježbi.

Nakon 1945. godine slijedi razdoblje tzv. nacionalizacije, izuzimanja dijelova Novinarskog doma iz više postupaka nacionaliziranja, pa vraćanja ponovo u brojne postupke nacionaliziranja, potom je sve bilo proglašavano društvenim vlasništvom i tako sve do 1991. godine.

Uglavnom, o financiranju zbrinjavanja socijalno ugroženih novinara nepoćudnih režimu ni riječi!

I nakon osamostaljenja Hrvatske upriličena je pravna farsa tzv. vraćanja Novinarskog doma Hrvatskom novinarskom društvu.

Farsa zbog upitnih isprava na osnovu kojih je obavljen upis vlasništva na Novinarskom domu nakon tog famoznog postupka ”vraćanja Novinarskog doma”.

Cijelo vrijeme prije postupka tzv. ”povrata” pravni prednici i izravno Skupština Grada Zagreba dodjeljivali su stanarska prava na stanove u Novinarskom domu i potom ih prodavali u postupcima tzv. prava otkupa stanarskih prava, sve na osnovu upitnih isprava.

U Zbirci isprava o uknjiženju vlasništva na Novinarskom domu u Zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog građanskog suda u Zagrebu nedostaju isprave pod brojem: Z-12880/96, Z-12881/96, Z-12882/96, Z-12883/96,  Z-12884/96, Z-12885/96 i Z-12886/96, dakle veći broj isprava

Nakon toga su moćnici iz Skupštine Grada Zagreba ”upregnuli” korumpirane suce i službenike Općinskog građanskog suda u Zagrebu da donese presude o ”utvrđivanju vlasništva” (na temelju problematičnih upravnih rješenja, krivotvorenih geodetskih elaborata i pogrešnih i netočnih etažnih elaborata koji uopće ne odgovaraju postojećem stanju).

Tako su, što se prešućuje, danas kao vlasnici na dijelovima Novinarskog doma upisani neki likovi HDZ-ovsko pretvorbenjačkog maheraja (primjerice, Enver Moralić, Tomislav Gavazzi, koji još vodi postupak za upis u vlasništvo Novinarskog doma, i drugi).

Ako su ti likovi i stekli neka vlasnička prava, onda je sljednik bivšeg Područnog ureda općine Centar u Zagrebu koji je raspolagao nacionaliziranim/društvenim vlasništvom na Novinarskom domu, trebao prije tobožnjeg vraćanja Novinarskog doma iseliti te vlasnike i restitucijom ili na drugi način ih obeštetiti, a ne ih ostaviti kao vlasnike dijela Novinarskog doma u koji nikako ne pripadaju.

Novac od iznajmljivanja dijelova Novinarskog doma koji je prigrabilo Hrvatsko novinarsko društvo i nadalje nije korišten namjenski za financiranje zbrinjavanja socijalno ugroženih novinara nepoćudnih režimu Republike Hrvatske.

Na ”diku i ponos” režimu Republike Hrvatske odanih novinara u vodstvu Hrvatskog novinarskog društva.

***

Pozivamo čitatelje da se jave Ivici Grčaru i iznesu svoje probleme prouzročene time što im razni moćnici krše prava.

Ukoliko vam je to potrebno, portal Autograf jamči potpunu anonimnost ugroženim građanima.

Pišite na [email protected], odnosno na [email protected] ili nazovite broj ++ 385 (0)98 484 355

***

Opaska uredništva: za podatke i ocjene iznesene u ovoj rubrici ”Autografova pučkobranitelja”, kada nastupa kao takav, odgovara autor.

 

UKOLIKO VAM SE TEKST DOPADA I VOLITE NEZAVISNO I KVALITETNO NOVINARSTVO, VI MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM. HVALA! KLIKNITE OVDJE.

    •  O izgredima Ustavnog suda Sabor ''ni bu – ni mu''!
    •  Etički nazori oprečni većini kandidata za suce Ustavnog suda
    •  Posljednji slobodni novinar upisan u Sudski registar
    •  Signal novinarima da se okane iluzija o slobodi medija
    •  Banke nekontrolirano “dilaju” podacima o klijentima
    •  Treća novinareva tužba Sudu za ljudska prava
    •  Sudionici izbora su nasamareni – apstinenti imaju pravo
    •  Hoće li policija na birališta privoditi izborne apstinente?
    •  Prijavljujem Plenkovića zbog prijetnje DORH-u i USKOK-u
    •  Sudstvo i soc-skrbitelji žive od medijske šutnje

> Svi tekstovi ovog autora