novinarstvo s potpisom
Tu, nekako s proleća, nezavisna ljudsko-pravaška institucija pučke pravobraniteljice ili, u narodu mnogo prihvatljivije, zaštitnice građana Tene Šimonović Einwalter, objavila je svoj novi godišnji izveštaj o radu za 2025. godinu koji jasno navodi da u nekim aspektima nazadujemo i stagniramo.
To se poklapa i sa najnovijim godišnjim izveštajem mreže nevladinih organizacija okupljenih u Uniji za građanske slobode za Evropu (Liberties), gde su naša Domovina, Bugarska, Mađarska, Italija i Slovačka svrstane u najgoru kategoriju država članica Evropske unije čije vlade rade na ”sistematskom i namernom” narušavanju vladavine prava.
Mi se spominjemo, hitro idemo unazad, radi sveprisutne i odomaćene korupcije, naznaka autoritativnih praksi, otimanja Domovine demokratskim okvirima liberalne demokratije, marginalizacije nezavisnih institucija, poput pučke pravobraniteljice, nikakvog odnosa prema medijima i novinarskim slobodama, ali i demokratskoj participaciji nevladinog sektora.
Nije nebitno napomenuti da se uočava politika relativizacije neofašističkih (neoustaških) ispada, ali i napada, fizičkih i institucionalnih, na pripadnike nacionalnih manjina – čitaj Србе.
I sve to je jedna velika ”bomba u grudima” koju bismo trebali već sada da razmontiramo, a ne da se pravimo da nešto u društvu ne otkucava, da nam nešto opako ne preti, i da nam je ostalo malo formativnog vremena da stvari promenimo.
Međutim naši političari se na ovakve izveštaje, koji nemaju veze sa onim ”carevim novim odelom”, oglušuju, maliciozno ih komentarišu i pokušavaju da umanje razmere situacije koja nije dobra i koja se da (mora) popraviti već danas.
Među svom tom uočenom kakofonijom nerazumevanja, neko protiv svakoga, u našoj demografski izgubljenoj Domovini i dalje postoje pojedinci koji se trude da nas drže iznad malodušnosti, kulturne devastacije, apatije, ali i provincijalne učmalosti, te nas već decenijama mapiraju na umetničke karte sveta i time čine jedan od nematerijalnih elemenata kulturne baštine Republike Hrvatske.
Tako i ovog proleća, tačnije od 2. do 30. maja 2026. godine Gospodnje, u našem prestonom gradu Zagrebu održaće se 24. Queer Zagreb sa 30 umetnica i umetnika iz desetak zemalja, od Evrope te SAD-a, Argentine i bratsko nesvrstanog Egipta.
I ove nam godine Udruga Domino iz Zagreba dovodi svet u našu ”prokletu avliju” i obogaćuje nam kulturnu, ali i turističku ponudu grada i zemlje koja nazaduje u percepciji i ljudskih prava LGBTIQ+ osoba i njihovih članova porodice.
Kako su organizatori i naveli u svom proglasu, program Queer Zagreba objavili su simbolično 31. marta na Međunarodni dan trans vidljivosti, imajući u vidu da je veliki deo queerovog programa usmeren na teme trans identiteta u umetnosti.
”Trans zajednica jedna je od najstigmatiziranijih zajednica diljem svijeta i suočava se s nasiljem, brojnim metodama i oblicima društvenog, političkog i ekonomskog pritiska i izazova. Upravo zbog toga nam je bilo važno u središte Queer Zagreba i našeg umjetničkog interesa ove godine staviti umjetnice i umjetnike čiji glasovi ne dopiru redovito do šire publike i javnosti”.
Nadalje nas osveštavaju da iskustva trans zajednice i trans umetnika ne žele da prepuste diskursu redukcije na alat za populističko polarizovanje društva, kod nas je to ono što je usled neznanja i socijalne zapuštenosti još više izraženo, te sa svojim programom kroz Queer Zagreb proširuju prostor nužnog dijaloga u društvu kako bi se istakla sva kompleksnost trans zajednice, ali i njena potencija i kreativnost.
Tokom maja meseca održaće se brojne pozorišne i plesne predstave, izložbe, razgovori, projekcije filmova na brojnim lokacijama, od Zagrebačkog plesnog centra, GDK Gavelle, KNAP-a do Muzeja grada Zagreba i KIC-a.
Posebno ističu saradnju sa KNAP-om sa kojim su organizovali poseban program Queer Pešča, u okviru kojeg će predstaviti tri recentne koprodukcije: ”Babin kuk gori” Gonzala Quintane, ”Ministranti” Zlatka Pakovića te ”Only under” Brune Isakovića i Ane Mrak.
Program 24. Queer Zagreba, uz već navedene, čine i sledeći umetnici i umetnice: Annie Sprinkle i Beth Stephens (SAD), Gabrijel Lazić (Hrvatska / Slovenija), Rajna Racz (Hrvatska), Køteren og Terrieren (Norveška), Maiamar Abrodos (Argentina), Natalia Villamil (Argentina), Hazem Header (Egipat), Fernando Troya (Španija / Holandija) i RAM Botero (Filipini).
Program dodatno uključuje izložbe ”Trans Balkan” Aleksandra Crnogorca (Србија) te Archivo de la Memoria Trans, prvog takvog arhiva u svetu, koje će biti postavljene u Muzeju grada Zagreba.
Ovim tekstom Autograf.hr pridružuje se promociji vidljivosti svih oblika umetničkog stvaralaštva koje propituje, hrabro promoviše, ali i spaja ljude, bez isključivanja drugih i drugačijih, i bez potenciranja društvene polarizacije na ”njih i nas”.
MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN HR8923600001102715720 (SWIFT/BIC: ZABAHR2X za uplate iz inozemstva) ILI PREKO PAYPAL-A. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.
















































