autograf.hr

novinarstvo s potpisom

UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!

Gubec teatar i 40 godina Muzeja seljačkih buna

AUTOR: Autograf / 16.10.2013.

U petak 18. listopada ne propustite audiovizualni doživljaj godine u Krapinsko-zagorskoj županiji! Obilježava se jubilej spomeničkog kompleksa posvećenog Seljačkoj buni, pod pokroviteljstvom predsjednika Ive Josipovića, u gornjostubičkom muzeju.

Uz bogat program, za vas smo pripremili i GUBEC TEATAR – multimedijalni maping pomoću kojega će oživjeti spomenik Matiji Gupcu na do sada neviđen način. Budući da je rad Antuna Augustinčića zasnovan dijelom na literarnom predlošku Krležinih Balada Petrice Kerempuha, odabrane stihove iz toga djela interpretira Vid Balog, kao i ulomak iz Habdelićeva prikaza Seljačke bune koji datira iz 17. stoljeća i dio iz tzv. tužbe protiv Tahya, čiji se original iz 16. stoljeća čuva u Hrvatskom državnom arhivu.

Zahtjevnom animacijom pojedinih prikaza na spomeniku ”udahnut” će se nov život likovima i povezati ih s najatraktivnijim insertima iz filmova Seljačka buna 1573. Vatroslava Mimice, Bitka kod Stubice koju je u suradnji s Muzejima Hrvatskog zagorja snimila tvrtka SIM video, te Puntanje u Hižakovcu koji je za Muzeje snimio Sven Šams povodom 800-te obljetnice Gupčeva kraja.

Bogatstvo vizualnih efekata i umjetnički 3D videomaping na spomeniku realizirala je tvrtka PAGO COM d.o.o., članica grupacije 5/GROUP, u suradnji s tvrtkom Novena iz Zagreba. Produkciju potpisuje Goran Pavičić prema scenariju Goranke Horjan, uz multimedijalnu razradu scenarija Ervina Šilića. Animaciju je izradio Goce Vaskov, a tonske podloge studio DIGIMARK d.o.o.

Projekt je realiziran zahvaljujući brojnim donatorima, kojima zahvaljujemo kao i Jadran filmu na ustupljenim snimkama iz filma Seljačka buna. Pojedine glazbene dionice izvodi ansambl za ranu glazbu Minstrel, te zahvaljujemo tvrtki Menart na ustupljenim pravima, grupi Noxin za kompoziciju Jutro u Zagorju te Kevinu MacLeodu. Koordinator projekta ispred Muzeja Hrvatskog zagorja je Goranka Horjan, a suradnica Vlatka Filipčić Maligec.

Druga vijest vezana uz ovaj kraj jest ta da je prije četrdeset godina u Gornjoj Stubici Josip Broz Tito otvorio Muzej seljačkih buna i otkrio Augustinčićev monumentalni spomenik Seljačkoj buni i Matiji Gupcu. Na otvorenju je bilo više od 70.000 ljudi. Zamišljen u prvo vrijeme kao stalna izložba i popratni sadržaj uglavnom turističkoj namjeni okrenutog memorijalnog kompleksa, Muzej se s vremenom pretvorio u instituciju koja svojim radom bitno doprinosi kulturnoj djelatnosti na svom području. Muzej je smješten u baroknom dvorcu obitelji Oršić, spomeniku kulture iz 18. stoljeća, čime je, s jedne strane došlo do izvjesnog vremenskog nesklada, no s druge je strane još jedan dio baštine očuvan od propadanja i otvoren za posjet.

U skladu sa svojim vremenom, prvi muzejski postav autora Josipa Adamčeka, iako uglavnom koncipiran kao ”knjiga na zidu”, trudio se iskoristiti sve tadašnje multimedijalne mogućnosti. Autori likovnog postava bili su Edo Kovačević i Zorislav Drempetić Hrčić. U različitim aspektima oblikovanja Muzeja pridružili su im se i brojni drugi suradnici. Postav se bavio prije svega klasnim odnosima i pobunama seljaka tijekom 16. i narednih stoljeća na području Hrvatske, ali i ostatka Monarhije, kao i odjecima Seljačke bune u tradiciji, glazbi, književnosti te partizanskim jedinicama koje su nosile ime Matije Gupca.

U ljeto 2002. otvoren je središnji dio novog stalnog postava. Postav je djelo autorskog tima, nastao na temelju muzeološke koncepcije pokojnog Vladimira Malekovića, istaknutog muzealca, stručnih suradnica iz Muzeja, Goranke Kovačić (Horjan) i Vlatke Filipčić Maligec, te ‒ naknadno ‒ Varine Jurice i Ivane Škiljan. Postav sada nudi uvid u veći spektar tema vezan uz život feudalnog društva i prošlost Hrvatskog zagorja, a Seljačka buna smješta se u širi kontekst.

U kapelici dvorca i nekadašnjoj sakristiji postavljena je stalna izložba sakralne umjetnosti Hrvatskoga zagorja, s naglaskom na proštenjarskim crkvama i nacionalnom marijanskom svetištu u Mariji Bistrici.

Krajem 2004. godine u podrumu dvorca prikazana je tema vezana uz jednu od značajnih gospodarskih grana Hrvatskog zagorja, naime uz proizvodnju vina. Postav je u prostoru dvorskog podruma i svojom autentičnošću pridonosi zornom prikazu.

Izložbena djelatnost prikazuje različita područja kulturne, umjetničke i sakralne prošlosti i sadašnjosti Hrvatskog zagorja, a trijenalnim se izložbama nastoji potaknuti i proizvodnja originalnih suvenira. Muzej se publici otvorio i kroz čitav niz radionica, igraonica i manifestacija, od kojih je najveća Viteški turnir, nastojeći prošlost učiniti što bližom i razumljivijom.

U Muzeju se često održavaju i koncerti za različite glazbene ukuse. Ne manje važna je izdavačka djelatnost koju je Muzej razvio u 40 godina svoga rada. Muzej seljačkih buna danas je neizostavan komadić u kulturnom mozaiku Hrvatskoga zagorja.

Još tekstova ovog autora: