novinarstvo s potpisom
“Hrvatska poduzeća u Srbiju su u zadnjih desetak godina uložila 600 milijuna eura, dok su investicije u obrnutom smjeru bile znatno manje. Već smo ranije razgovarali s kolegom Drenislavom Žekićem, direktorom predstavništva Privredne komore Srbije u Zagrebu, i pozvali ga da javi ako ima informacija da tvrtke iz Srbije koje žele ulagati u Hrvatskoj imaju problema, no nije bilo takvih prijava. Vjerojatno zbog toga što postoji interes, ali se malo toga realizira”, kaže za autograf.hr Damir Novinić, ravnatelj Agencije za investicije i konkurentnost. U četvrtak je predstavio Agenciju na srpsko-hrvatskom poslovnom forumu u Privrednoj komori Srbije (PKS) te pozvao srbijanske tvrtke da ulažu u Hrvatsku.
“Tvrtkama iz Srbije, kao i inozemnim tvrtkama koje posluju u Srbiji, Hrvatska može biti vrlo ineresantna. Prije svega, tvrtkama koje žele izaći na europsko tržište i zbog toga im je važno da proizvod bude proizveden u okviru EU, ali i da imaju pristup europskom tržištu od 500 milijuna ljudi. No, mogli bismo biti zanimljivi i onima kojima je u širenju poslovanja potreban poticaj”, kaže. Naime mnogi srpski gospodarstvenici do ovog susreta nisu znali da su poticaji za otvaranje radnog mjesta u Hrvatskoj gotovo dvostruko veći od onih u Srbiji. “Maksimalni poticaji za novo radno mjesto u Srbiji iznose 10.000 eura, a u Hrvatskoj mogu doseći 18.000”, ističe Novinić.
Naša je delegacija predstavila novi zakon o poticanju i praćenju investicija te napore koji se ulažu u to da se unaprijedi investicijsko okruženje, a posebno je važno bilo predstaviti i Agenciju. Njena je uloga da investitorima u Hrvatskoj pomogne oko kontakata, potrage za optimalnim mjestom u kojem se može graditi pogon, ili osigurati odgovarajuća radna snaga te da potakne suradnju lokalne uprave i samouprave, pri čemu su dobrodošli svi investitori.
Novinić posebno ističe kako je politički dio skupa prošao u izrazito iskrenoj i kvalitetnoj atmosferi, što je svakako značajan poticaj za razgovore investitora. “Važno je i da naši investitori koji posluju u Srbiji ističu kako posluju bez problema. Važno nam je, također, poslati jasnu poruku da su i njihovi investitori u Hrvatskoj dobrodošli te da ćemo tvrtkama osigurati svu potrebnu pomoć i podršku”, kaže Novinić. U pozivu na ulaganja posebno je istaknuo veliki potencijal u projektima u turizmu.
Dopredsjednik PKS-a Raša Ristivojević Hrvatsku je ocijenio kao značajnog partnera u političkom i gospodarskom smislu, ali ne samo na bilateralnom planu već i u regiji, javlja Hina. On je istaknuo da je Hrvatska u posljednjem desetljeću uvijek u vrhu prvih 10 država po ukupnoj međunarodnoj trgovinskoj razmjeni Srbije. Po riječima dopredsjednika PKS-a je da se, uz zajedničko sudjelovanje u projektima koje financira Europska unija, gospodarska suradnja može unaprijediti u energetici, metaloprerađivačkoj industriji, trgovini, građevinarstvu, IT sektoru i poljoprivredi, a velika prilika za suradnju je i zajednički nastup na
trećim tržištima.
Predsjednik Hrvatske gospodarske komore Nadan Vidošević istaknuo je kako se obje zemlje trebaju okrenuti izvozu. Po njegovim riječima, srbijanske tvrtke nisu bile jače prisutne u procesu privatizacije u Hrvatskoj jer su se teško mogle nositi s multinacionalnim kompanijama u bankarskom sektoru ili u mobilnoj telefoniji. Sada, smatra Vidošević, postoje dobre osnove za bolje poslovne odnose dviju zemalja.
Skup u PKS-u okupio je predstavnike oko 60 poduzeća iz Srbije i Hrvatske, piše Hina. Na početku skupa održan je sastanak hrvatskog predsjednika Ive Josipovića i srbijanskog predsjednika Tomislava Nikolića sa srpskim i hrvatskim gospodarstvenicima. Na njemu je postignuta suglasnost da obje zemlje imaju kompatibilna gospodarstva i da bi gospodarska suradnja morala biti što bolja, jer bi to bio pozitivan signal za strane ulagače koji su spremni investirati u regiji.
Kako je priopćeno iz Nikolićeva ureda, sudionici skupa suglasili su se i da je ovaj sastanak “svakako bio najvažniji segment dvodnevnog posjeta predsjednika Republike Hrvatske” Srbiji, upravo zbog toga što bi iz gospodarstva morale dolaziti “određene smjernice za bolji život svih građana Srbije i Hrvatske”.