Izolirali svakoga tko se služi religijom za naume o ratu

Drugi dan pastirskoga pohoda Armeniji, papa Franjo započeo je pohodom spomen-području Velikog zločina nad armenskim narodom – masakra pod otomanskom vlasti od 1915. godine Tzitzernakaberd.

Kod spomenika Papa je stavio vijenac, a potom sudjelovao u molitvi zajedno s poglavarom Armenske crkve katholikosom Karekinom II. Molitvi je nazočio i predsjednik Armenije Serzh Sargsyan.

U ovoj prigodi Papa je izrekao molitvu:

Tom je tragedijom, tim genocidom – prema Papinim riječima – nažalost, započeo žalosni niz strahovitih katastrofa prošloga stoljeća, ostvarenih uz zastranjena rasna, ideološka ili vjerska obrazloženja, koja su pomračila um krvnikâ do te mjere da su si kao cilj postavljali uništenje čitavih naroda. Žalosno je da su u toj, kao i u drugim (tragedijama), velike sile gledale na drugu stranu

Kriste, koji kruniš svoje svete,
Koji ispunjavaš volju svojih vjernika,
I s ljubavlju i nježnošću gledaš sva stvorenja,
Poslušaj nas iz svojih svetih nebesa,
Po zagovoru svete Bogorodice,
I molitvi svetih tvojih,
I onih kojih se danas sjećamo.
Čuj nas, Gospodine, smiluj se,
Oprosti nam, otkupi i otkloni naše grijehe.
Učini nas dostojnima slaviti te,
S osjećajima zahvalnosti
Zajedno s Ocem i Duhom Svetim,
Sada i uvijek, i u vijeke vijekova. Amen.

U znak sjećanja na ovaj događaj, u parku spomen-područja zasađeno je drvo, a potom se Papa upisao u spomen-knjigu.

”S bolom u srcu molim da nikada više ne bi bilo tragedije, kao ove, da čovječanstvo ne zaboravi i da bi znalo prevladati dobro nad zlim. Bog neka ljubljenomu armenskom narodu i cijelom svijetu podari mir i utjehu. Bog neka čuva spomen armenskoga naroda. Spomen se ne smije zaboraviti, spomen je izvor mira i budućnosti”.

Papu su pozdravili i potomci armenskih izbjeglica koje je u Castel Gandolfu spasio papa Pio XI.

Od životne je važnosti da svi koji ispovijedaju svoju vjeru u Boga ujedine svoje snage kako bi izolirali svakoga tko instrumentalizira i manipulira svetim Božjim imenom – istaknuo je papa Franjo na susretu s predstavnicima armenskih vlasti, građanskoga društva i diplomatskoga zbora, koji je održan u petak poslijepodne u Erevanu.

Papa se na početku svojega govora prije svega spomenuo svečanoga slavlja koje je prošle godine predvodio u bazilici Svetoga Petra u Vatikanu, zajedno s Karekinom II., vrhovnim patrijarhom i katolikosom svih Armenaca; Aramom I., katolikosom Armenske Crkve sa sjedištem u Ciliciji; te Nersesom Bedrosom XIX., nedavno preminulim armenskim katoličkim patrijarhom.

Tom je prigodom – kazao je Papa – spomenuta obljetnica Metz Yegherna, ”Velikoga zločina”, koji je pogodilo vaš narod i prouzročilo smrt golemoga mnoštva ljudi.

Tom je tragedijom, tim genocidom – prema Papinim riječima – nažalost, započeo žalosni niz strahovitih katastrofa prošloga stoljeća, ostvarenih uz zastranjena rasna, ideološka ili vjerska obrazloženja, koja su pomračila um krvnikâ do te mjere da su si kao cilj postavljali uništenje čitavih naroda. Žalosno je da su u toj, kao i u drugim (tragedijama), velike sile gledale na drugu stranu – dodao je Papa.

Neka se stoga od strane svih ljudi povećaju napori kako bi u međunarodnim sporovima uvijek prevladali dijalog, stalno i istinsko traženje mira, suradnja među državama i ustrajno zauzimanje međunarodnih tijelâ, u svrhu uspostavljanja pouzdanja potrebnoga za postizanje trajnih sporazuma koji gledaju prema budućnosti

Istaknuvši kako je armenski narod i u najtragičnijim trenutcima svoje povijesti, u Križu i Kristovu uskrsnuću uvijek pronalazio snagu da se podigne i ponovno dostojanstveno nastavi svoj put, Papa je kazao da to pokazuje koliko su duboki korijeni kršćanske vjere, i koliko beskonačno blago utjehe i nade ona obuhvaća.

Papa je stoga poželio da cijeli ljudski rod znade iz te mržnje, tih predrasudâ i nezaustavljive želje za vlašću, izvući pouku i djelovati odgovorno i mudro kako bi spriječio opasnost da ponovno upadne u takve strahote.

Neka se stoga od strane svih ljudi povećaju napori kako bi u međunarodnim sporovima uvijek prevladali dijalog, stalno i istinsko traženje mira, suradnja među državama i ustrajno zauzimanje međunarodnih tijelâ, u svrhu uspostavljanja pouzdanja potrebnoga za postizanje trajnih sporazuma koji gledaju prema budućnosti – poželio je Papa.

Katolička crkva želi aktivno surađivati sa svima kojima su na srcu sudbine uljudbe i poštovanje prava ljudi, kako bi u svijetu prevladale duhovne vrijednosti i bili razotkriveni oni koji kaljaju njihovo značenje i ljepotu – kazao je Papa te istaknuo da je stoga od životne važnosti da svi koji ispovijedaju svoju vjeru u Boga ujedine svoje snage kako bi izolirali svakoga tko se služi religijom za naume o ratu, nasilju i nasilnom progonu, instrumentalizirajući pritom sveto Božje ime, i manipulirajući njime.

Danas su kršćani, možda čak i više nego u vrijeme prvih mučenika, na nekim mjestima diskriminirani i progonjeni samo zbog toga što ispovijedaju svoju vjeru, dok se za previše sukoba na raznim stranama svijeta još uvijek ne pronalaze pozitivna rješenja, te oni i dalje uzrokuju žalost, uništavanje i prisilno seljenje čitavih naroda – primijetio je Papa.

Stoga je – istaknuo je – nužno potrebno da oni koji su odgovorni za sudbinu narodâ hrabro i bez odgađanja poduzmu inicijative kako bi njihovi glavni ciljevi bili prekid trpljenja, traženje mira, zaštita i prihvat onih koji su meta nasilja i progona, te promicanje pravednosti i održivoga razvoja.

Katolička crkva želi aktivno surađivati sa svima kojima su na srcu sudbine uljudbe i poštovanje prava ljudi, kako bi u svijetu prevladale duhovne vrijednosti i bili razotkriveni oni koji kaljaju njihovo značenje i ljepotu (…) od životne je važnosti da svi koji ispovijedaju svoju vjeru u Boga ujedine svoje snage kako bi izolirali svakoga tko se služi religijom za naume o ratu, nasilju i nasilnom progonu, instrumentalizirajući pritom sveto Božje ime, i manipulirajući njime

Spomenuvši potom 25. obljetnicu neovisnosti Armenije, koja se slavi ove godine, papa Franjo je kazao da je to dobra prigoda za spominjanje postignutih ciljeva, te za postavljanje novih. Proslava te radosne obljetnice bit će – prema Papinim riječima – još znakovitija ako za sve Armence, u domovini i u dijaspori, ona bude posebni trenutak za (…) poticanje pravednoga i uključujućega građanskog i društvenog razvoja zemlje.

Riječ je o stalnom nadziranju da se ne izostavljaju moralni imperativi jednake pravednosti za sve, te solidarnosti sa slabima i manje uspješnima – rekao je papa Franjo navodeći riječi svetoga Ivana Pavla II. koje je izrekao odlazeći iz Armenije na završetku svojega pohoda toj zemlji 2001. godine.

Povijest vaše zemlje ide usporedo s njezinim kršćanskim identitetom, koji ne treba priječiti zdravu laičnost države, nego ju ima tražiti i podupirati, pospješujući građansko sudjelovanje svih članova društva, vjersku slobodu i poštovanje manjina – napomenuo je Papa te dodao – Povezanost svih Armenaca i veće zauzimanje za pronalaženje korisnih putova kako bi se nadvladale napetosti s nekim obližnjim zemljama, učinit će lakšim ostvarenje tih važnih ciljeva.

Katolička crkva, iako je u Armeniji nazočna s ograničenim brojem ljudi, radosna je što može pružiti svoj prinos razvoju društva – istaknuo je Papa – posebice u svojemu djelovanju za najslabije i najsiromašnije, na zdravstvenom i odgojnom, te posebno na karitativnom području. Neka Bog blagoslovi i zaštiti Armeniju, zemlju prosvijetljenu vjerom, hrabrošću mučenikâ, i nadom jačom od svake boli – rekao je na kraju papa Franjo.

(IKA)

    •  Poruka za 110. Svjetski dan selilaca i izbjeglica
    •  Poruka za kraj Ramazana: Djeci treba dom, a ne grob
    •  U mislima su mi ponajprije žrtve mnogih sukoba
    •  Papa Bartolomeju: Neka kršćani mole da utihne oružje
    •  Budimo budni i na oprezu protiv klerikalizma
    •  Rane žrtava zlostavljanja nikada ne zastarijevaju
    •  Koliko se veliko siromaštvo rađa iz bezumlja rata!
    •  Apel predsjedniku Putinu i predsjedniku Zelenskom
    •  Nemojmo odustati od darivanja samih sebe
    •  Sveto Trojstvo je Ljubav koja je sva u službi svijeta

> Svi tekstovi ovog autora