autograf.hr

novinarstvo s potpisom

UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!

Ahilova peta SDP-a i HDZ-a

AUTOR: Denis Romac / 07.09.2016.

Denis Romac

Hrvatska ulazi u zadnji tjedan uoči najneizvjesnijih izbora od stjecanja samostalnosti, o čemu svjedoče i povećana nervoza i neugodni predizborni incidenti diljem zemlje, od Vukovara do Rijeke, baš kao i međusobno vrijeđanje suparničkih kandidata, koje postaje svakodnevno.

Ta je nervoza, naravno, odraz političke neizvjesnosti. Sudeći po recentnim predizbornim anketama Narodna koalicija uspjela je zadržati prednost u odnosu na HDZ za šest, prema istraživanju HRT-a, odnosno sedam mandata, prema istraživanju RTL-a, ne računajući tri mandata dijaspore, koja unaprijed možemo pridružiti HDZ-u.

Iako se prije samo nekoliko tjedana činilo da će pobjeda SDP-ove koalicije biti glatka, čini se da je Hrvatska pred ponavljanjem situacije u kojoj je bila nakon prošlih izbora, iako, ako je vjerovati anketama, Narodna koalicija trenutačno bilježi nešto veći rejting od prošle SDP-ove koalicije Hrvatska raste, dok HDZ ostaje otprilike na istome.

No čak i da se predviđanja istraživanja javnog mnijenja – koja, naravno, valja uzimati s velikom rezervom – ostvare na biralištima, prednost od samo nekoliko mandata lideru Narodne koalicije Zoranu Milanoviću nipošto ne jamči da će uspjeti formirati sljedeću hrvatsku vladu, za što treba osigurati potporu minimalno 76 mandata.

Iako se prije samo nekoliko tjedana činilo da će pobjeda SDP-ove koalicije biti glatka, čini se da je Hrvatska pred ponavljanjem situacije u kojoj je bila nakon prošlih izbora, iako, ako je vjerovati anketama, Narodna koalicija trenutačno bilježi nešto veći rejting od prošle SDP-ove koalicije Hrvatska raste, dok HDZ ostaje otprilike na istome

Stoga bi svaki rezultat ispod osvojenih 65 mandata Milanoviću taj pokušaj iznimno otežao, a ispod 62 ili 63 mandata vjerojatno učinio potpuno nemogućim.

Činjenica je, naime, da je broj onih bez kojih neće moći formirati vladu, ne računajući Most i HDZ, a s kojima se u međuvremenu nije politički i osobno razišao, iznimno sužen.

U toj skupini Milanović zasad bezrezervno može računati jedino na IDS – iako to ne znači da između Milanovića i IDS-a vlada idila – dok je potpora većine ostalih iznimno upitna, od čelnika srpske manjine Milorada Pupovca, preko Milana Bandića do Radimira Čačića, pa sve do Živog zida, naravno u slučaju da se uspiju probiti u parlament.

Slabašan koalicijski potencijal tako bi se u prvim satima ponedjeljka mogao pokazati kao najveća slabost Narodne koalicije i njezina čelnika i premijerskog pretendenta.

To, naravno, ne znači da je HDZ u boljoj situaciji, unatoč jasno iskazanoj volji Mosta da ponovno koalira s HDZ-om, što njezina čelnika Andreja Plenkovića, koji je unaprijed odbacio mogućnost novih političkih eksperimenata, suočava s još jednim Mostovim bizarnim eksperimentom.

Slobodno može reći da će ovaj put biti odlučujući svaki glas, premda je ova kampanja specifična i po tome da se glavne stranke više trude oko “tuđih” nego vlastitih birača, računajući valjda da su im ovi potonji ionako suđeni, iako se to može pokazati i njihovom najvećom Ahilovom petom na ovim izborima

Čelnik Mosta Božo Petrov, naime, poručuje da neće biti nove vlade bez donošenja Mostovih zakona prije samog formiranja vlade, što, naravno, upućuje na zaključak da bi i buduća vlada u kojoj bi sudjelovao Most ponovno funkcionirala poput rogova u vreći, poput prošle vlade HDZ-a i Mosta.

Zato će na izborima u nedjelju, prvim pravim izvanrednim parlamentarnim izborima u povijesti hrvatske demokracije, biti presudan svaki mandat.

I zato se slobodno može reći da će ovaj put biti odlučujući svaki glas, premda je ova kampanja specifična i po tome da se glavne stranke više trude oko “tuđih” nego vlastitih birača, računajući valjda da su im ovi potonji ionako suđeni, iako se to može pokazati i njihovom najvećom Ahilovom petom na ovim izborima.

(Prenosimo s portala Novoga lista).

Još tekstova ovog autora: