autograf.hr

novinarstvo s potpisom

UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!

Gubimo u globalnoj bitki protiv klimatskih promjena

AUTOR: Katarina Belić / 02.12.2013.

Ako se već dogodine ne poduzmu određene mjere na globalnoj razini, emisija dušikova oksida mogla bi se u skorijoj budućnosti udvostručiti. Sve je jasnije da gubimo u bitki za obuzdavanje klimatskih promjena pa hitno moramo mijenjati životne navike, piše u godišnjem izvješću o stanju u okolišu i klimatskim promjenama Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP).

Predstavnici više od 195 zemalja sastali su se u Varšavi na konferenciji UN-a kako bi zajedničkim naporima učinili sve da se na temelju novoga klimatskog pakta, koji se ugrađuje kao dodatak Protokolu iz Kyota i koji će se primjenjivati i nakon 2020. godine, smanji emisija stakleničkih plinova.

Poznat kao plin koji izaziva smijeh, dušikova oksida u atmosferi ima u tragovima, no uz ugljikov dioksid i metan on je treći najmoćniji staklenički plin, kojih je u atmosferi sve više upravo zbog čovjekove aktivnosti (poljoprivredni radovi, izgaranje fosilnih goriva, zbrinjavanje otpadnih voda te razni industrijski procesi).

Otpuštanje dušikova oksida u atmosferu sada je 5,3 milijuna tona na godinu, no ne učini li se nešto da se njegova emisija smanji, do 2050. godine emisija tog plina u atmosferu mogla bi se – udvostručiti, navodi se u UNEP-ovu izvještaju. Učinkovitije korištenje gnojiva, manja potrošnja mesa i bolje zbrinjavanje otpadnih voda samo su neki od načina kako se može smanjiti emisija tog opasnog plina.

Emisija bi se mogla smanjivati 1,8 milijuna tona na godinu od 2020. godine, a koristi od toga vrijedile bi 160 milijardi dolara godišnje, procjenjuje UNEP. U borbi protiv klimatskih promjena Protokol iz Kyota dušikov oksid smatra jednim od stakleničkih plinova emisiju kojega čovječanstvo mora smanjiti kako bi dobilo bitku s globalnim zatopljenjem. No UNEP upozorava da su potrebni odlučniji i veći napori od dosadašnjih da bi se u tome i uspjelo.

Izvršni direktor UNEP-a i UN-ov tajnik Achim Steiner ističe da je učinak dušikova oksida na globalno zatopljenje neproporcionalno velik zbog njegovih svojstava i činjenice da dugo ostaje u atmosferi, u prosjeku 120 godina.

“Svi se moramo udružiti u borbi protiv ozbiljne i osjetno povećane razine dušikova oksida u atmosferi”, upozorio je Steiner. Prema UNEP-ovu istraživanju, stručnjaci često zanemare opasnost od dušikova oksida te bi njegova emisija mogla ugroziti sve napore da se spriječi osiromašenje sloja ozona koji štiti Zemlju od štetna Sunčeva zračenja.

“Globalno zagrijavanje je nepobitna činjenica i istraživanja potvrđuju 95-postotnu vjerojatnost ljudskog utjecaja na globalno zatopljenje od 1950. godine do danas”, rekao je UN-ov glavni tajnik Ban Ki Moon za predstavljanja UN-ova izvješća. U izvješću je, među ostalim, istaknuto da je ljudski utjecaj na emisiju stakleničkih plinova potvrđen zbog preciznijih sustava mjerenja, boljeg razumijevanja reakcija klimatskoga sustava te naprednijih klimatskih modela.

Uz brojne akcije, kao odgovor na problem klimatskih promjena glavni tajnik UN-a naveo je i organiziranje summita o klimatskim promjenama u rujnu 2014., na koji će biti pozvani čelnici vlada i razni stručnjaci, od poslovnih ljudi, stručnjaka u područja financija i civilnoga društva do članova akademske zajednice.

“Budući da su rezultati najnovijih znanstvenih istraživanja sve precizniji, i naš izazov postaje pomalo zastrašujuć. Ipak, dobra je vijest da je i rješenje problema sve očitije pa znamo da je uspjeh moguć. Imamo tehnologiju, novac i sposobnost reagiranja. Mnogi uspjesi u izgradnji domaćih, međunarodnih i privatnih sektora s niskim udjelom ugljika dobar su znak na putu prema rješavanju tog problema”, rekla je Christiana Figueres, izvršna tajnica Okvirne konvencije UN-a o klimatskim promjenama (UNFCCC).

Još tekstova ovog autora: