Sjećamo se svojih sestara i braće Židova-mučenika žrtava ŠOE

(Opaska uredništva: Donosimo govor predsjednika Židovske općine Zagreb dr. Ognjena Krausa povodom Jom Hašoa – Dana stradanja i herojstva, održan na groblju Mirogoj kod spomenika Mojsiju, 2.5.2019.).

Shalom!

Dragi prijatelji, sastali smo se danas, 27. nisana kao i svake godine, na JOM HASHOA VE HAGVURA – DAN STRADANJA I HEROJSTVA, na tradicionalni židovski dan sjećanja.

Mi ovdje na Mirogoju, a Židovi širom svijeta na komemoracijama, s tugom i dubokim poštovanjem sjećamo se svojih sestara i braće Židova-mučenika žrtava holokausta, ŠOE.

Toga dana Židovi cijelog svijeta sjedinjuju se u ritualu sjećanja u jednu jedinu zajednicu i time svjedoče da su unatoč strahotama koje su doživjeli u svojoj povijesti i unatoč tome što žive na svim kontinentima ovog planeta jedinstven narod.

Zajedništvo, vjera, tradicija, prije svega obrazovanje bili su i jesu osnova postojanja židovskog naroda.

Svugdje gdje smo živjeli i gdje živimo ostavili smo i ostavljamo tragove našeg doprinosa u suživotu s narodom koji nam je dao priliku da to činimo.

Gotovo svugdje osjećali smo se dijelom naroda s kojim smo živjeli. Nažalost, te sredine često nas nisu tako doživljavale. Danas se katkad osjećamo slično kao naši preci tridesetih godina. Možda se zato tako malo osoba izjašnjava kao Židovi. Je li to zbog sjećanja na prošlost ili straha od budućnosti?

Zagreb je između dva svjetska rata bio tipičan građanski srednjeuropski grad u procvatu. U isto vrijeme i židovska zajednica ovog grada (s 12.000 članova) doživjela je svoj procvat i vrhunac kao i ostalih četrdesetak židovskih općina u Hrvatskoj. Židovi su Zagrebu dali veliki doprinos.

SPOMENIMO NEKE IZ PRVOG RAZDOBLJA NJEGOVA RAZVOJA U 19. STOLJEĆU I KASNIJE.

EMANUEL PRISTER, veletrgovac, poduzetnik, gradski zastupnik, darovao gradu nacrte i troškovnike vodovoda, koji je otvoren 1878., a njegov sin Eduard Glazbeni paviljon na Zrinjevcu.

Dr. MORITZ SACHS, liječnik, bio je prvi Židov koji je postao građanin grada Zagreba. Prvi je predavao sudsku medicinu i higijenu. Zaslužan je za temelje javnog zdravstva.

VILIM SCHWARZ, poduzetnik i izdavač, uveo je 1887. telefonski promet u Zagrebu. Centrala je bila u njegovoj kući na Krvavom mostu.

Dr. ADOLF HOLZER, liječnik, pionir balneologije i amater meterolog, izradio je pravilnike za kupališta u Hrvatskoj i Slavoniji. Darovao meteorološki stup  na Zrinjevcu, postavljen 1884. godine.

HERMANN EHRLICH, građevinski poduzetnik uredio je šetalište između Tuškanca i Zelengaja i sagradio ondje vilu-restauraciju ”Josipovac”, otvorenu 1890. Danas Hrvatski Muzej arhitekture HAZU.

Njegov sin ADOLF ERLICH, građevinski inženjer, vodio je poslije očeve smrti obiteljsko građevinsko poduzeće u kojem su radila petorica braće. Bilo je to jedno od najvećih u Zagrebu, izgradilo je sve važnije javne objekte, komunalnu i prometnu infrastrukturu.

Dr. LJUDEVIT SCHWARZ, odvjetnik, prvi Židov saborski zastupnik, bio je 1892. osnivač i predsjednik društva ”Zagrebački tramvaj”.

SALOMON BERGER, industrijalac, veletrgovac tekstilom i kolekcionar narodnih nošnji, osnovao je Etnografski muzej u Zagrebu.

ŠANDOR ALEKSANDER, industrijalac i veletrgovac, bio je poznati filantrop. Osnovao je 1908. godine ”Društvo za prehranu siromašne školske mladeži”, a 1914. javnu kuhinju ”Prehrana” koja je do kraja I. svjetskog rata razdijelila 15 milijuna besplatnih obroka.

EUGEN VIKTOR FELLER, ljekarnik, izumio je eliksir ”Elsa fluid” i izvozio ga u cijeli svijet. Na uglu Trga bana Jelačića i Jurišićeve ulice sagradio je poslovnu zgradu ”Elsa fluid Dom”, danas je u njoj Europski dom.

ADOLF  MÜLLER, građevinski poduzetnik, osnovao je  1885. modernu ciglanu u Črnomercu, izgradio kino ”Helios” (danas Dramsko kazalište Gavella) i još dva kina, koja je 1913. sjedinio u filmski zavod ”Urania”.  Izgradio je kino-kazalište ”Balkan-Palace”, danas kino ”Europa”.

Dr. EUGEN RADO bio je pionir moderne stomatologije. 1897. patentirao je zubnu četkicu, 1903. osnovao ”Zadrugu hrvatskih stomatologa” (danas Hrvatsko stomatološko društvo).

Akademik JOSIP GOLDBERG, meterolog i klimatolog, bio je utemeljitelj i predstojnik Geofizičkog zavoda i dekan Prirodoslovnog fakulteta u Zagrebu.

POSEBNO SPOMINJEM ŽIDOVE ARHITEKTE, ČIJE ZGRADE DO DANAS OBILJEŽAVAJU ZAGREB. POSJEĆAM NA NAJISTAKNUTIJE I NA NJIHOVA NAJPOZNATIJA DJELA.

LEO HÖNIGSBERG i JULIUS DEUTSCH imali su zajedničko građevinsko poduzeće i bili najplodniji arhitekti na prijelomu stoljeća. Izveli su Starčevićev dom, palaču Trgovačko-obrtničke komore i muzeja na Mažuranićevu trgu, palaču banke i kavanu ”Korzo” u Ilici, tri najljepše zgrade na Trgu bana Jelačića, niz vila na zagrebačkom sjeveru.

IGNJAT FISCHER bio je isto tako jedan od najaktivnijih i najplodnijih arhitekata u to doba. Spomenimo Sanatorij, danas Dječju bolnicu u Klaićevoj, dvije prve zgrade, jezgru Medicinskog fakulteta na Šalati, zgradu Croatia-osiguranja i Gradske štedionice na Jelačićevu trgu, s Gradskom kavanom i Gradskim podrumom.

RUDOLF LUBYNSKY autor je zgrade Nacionalne i sveučilišne knjižnice (danas Hrvatskog državnog arhiva), Središnjeg ureda za osiguranje radnika u Mihanovićevoj ulici, poslovne zgrade ”Shell” s Marićevim prolazom u Gajevoj ulici.

HUGO EHRLICH autor je stambenog kompleksa Zagrebačke nadbiskupije, takozvanog VATIKANA, s Ratkajevim prolazom (Vlaška – Bauerova – Martićeva), te  niza poslovnih zgrada u središtu. Dao je današnji lik Strossmayerovu šetalištu na Gornjem gradu.

POSEBNO BIH HTIO NAGLASITI ŽRTVE USTAŠKOG GENOCIDA NAD ŽIDOVIMA KOJI SU DALI DOPRINOS NAPRETKU I KULTURI ZAGREBA.

EDMUND MOSTER, tvorničar i industrijalac, razvio je sa Slavoljubom Penkalom proizvodnju mehaničke olovke, a kasnije i gramofonske ploče Edison Bell; ubijen je 1942. u Jasenovcu.

ARMIN SCHREINER, industrijalac, vlasnik tvornice keramike ”Zagorka”, potpredsjednik Gradske štedionice, Zagrebačkog zbora i Saveza industrijalaca; ubijen je 1941. u Jasenovcu.

Braća LEO i ALFRED MÜLLER, sinovi i nasljednici Adolfa Müllera. Leo je preuzeo ciglanu Črnomerec i gospodarstvo s plantažama voća i povrća ”Müllerov brijeg”, a Alfred kino Balkan (danas Europa). Leo je ubijen 1941. u Jasenovcu, Alfred 1945. u Dachauu.

Dr. LAVOSLAV ŠIK, odvjetnik, publicist i bibliofil, ubijen je u 1942. Jasenovcu. Njegova jedinstvena biblioteka Judaice, danas u biblioteci Židovske općine Zagreb, ima status spomenika kulture.

ŽIGA STERN, vlasnik ”Kožare”, jedne od najvećih u tom dijelu Europe, u Tkalčićevoj i Novoj Vesi (danas Gliptoteka HAZU), počinio je samoubojstvo 1941. uspostavom NDH.

SPOMINJEM GLAZBENIKE

OSKAR JOZEFOVIĆ, skladatelji i dirigent, dirigent zagrebačke Opere, počinio je samoubojstvo 1941. uspostavom NDH.

RIKARD SCHWARZ, skladatelj, kritičar i glazbeni pisac, pripadnik stare ugledne obitelji; ubijen 1941. u Jasenovcu.

Dr. ERICH/ELIŠA SAMLAIĆ, skladatelj, dirigent, muzikolog, pedagog i pjesnik; sa suprugom ubijen 1942. u Jasenovcu.

Dr. PAVAO EBENSPANGER/MARKOVAC, kritičar, publicist, skladatelj, dirigent, prvi glazbeni urednik Radio-Zagreba; strijeljan 1941. u šumi Dotrščina.

Dr. ZVONIMIR RICHTMANN, fizičar i filozof; strijeljan 1941. s grupom istaknutih intelektualaca  u Kerestincu.

LEA DEUTSCH, dječja primadoma zagrebačkog kazališta 1930-ih godina; preminula 1943. u vlaku za Auschwitz sa 16 godina.

I NAPOKON, SJETIMO SE I ONIH KOJI SU OBILJEŽILI  ZAGREB PREŽIVJEVŠI USTAŠKI TEROR BIJEGOM NA TALIJANSKI TERITORIJ, U PREKOMORSKE ZEMLJE I U PARTIZANE. MNOGI OD NJIH VRATILI SU SE U GRAD KOJI IH JE OTJERAO I OSUDIO NA ISTREBLJENJE. I NAKON SVEGA ONI SU NAŠLI SNAGE DA SUDJELUJU U OBNOVI ŽIVOTA I DAJU SVOJEM GRADU DOPRINOS ŽIVEĆI U ZAGREBU ILI NEKI POVREMENO DOLAZEĆI.

OSKAR HERMAN, slikar

Dr. IVO STERN, odvjetnik i novinar, suosnivač Radio-Zagreba 1925. godine

Dr. DRAGAN PLAMENAC, utemeljitelj muzikologije u Hrvatskoj, a u svijetu poznat kao istraživač europske glazbene baštine

Dr. STJEPAN BETLHEIM, sljedbenik Freudovog nauka, pionir psihoterapije i psihoanalize u Hrvatskoj, profesor Medicinskog fakulteta

Dr. VILIM FELLER, matematičar svjetskog glasa, od 1939. živio je u  Sjedinjenim Državama i bio profesor na najprestižnijim sveučilištima. 150 matematičkih pojmova nosi njegovo ime, a od 1996. godine i jedan astroid.

LJERKO SPILLER, violinist, pedagog, dirigent svjetskog glasa

MARKO ROTHMÜLLER, operni pjevač, znameniti herojski bariton, gostovao je u najvećim opernim kućama Europe i Sjedinjenih Država.

Dr. ANTUN GOTTLIEB, kirurg, osnivač zagrebačke kirurške škole. Bio je predstojnik Kirurškog odjela bolnice ”Sestara milosrdnica”, 1930. penzioniran kao nepoželjan zbog porijekla, a poslije rata vraćen u svoju bolnicu.

Dr. MAKSO GROSSMAN, internist, pionir endokrinologije i diabetologije

FRANJO MOSINGER, umjetnički fotograf

Dr. MIROSLAV FELDMANN, književnik, dugogodišnji predsjednik Društva književnika Hrvatske i PEN-a

HINKO BAUER, arhitekt i publicist

SLAVKO LÖWY, arhitekt poznat je prvom zagrebačkom neboderu u Masarykovoj 22, iz 1933. godine

Dr. VIKTOR HAHN, kemičar, suosnivač ”Kaštela” (danas ”Plive”), profesor i dekan Tehnološkog fakulteta, suosnivač Instituta ”Ruđer Bošković”

Dr. ARPAD HAHN, internist, gastroenterolog, profesor Medicinskog fakulteta

Dr. LASLO KALAJ, internist, gastroenterolog, profesor Medicinskog fakulteta

Dr. STJEPAN STEINER, internist kardiolog

Dr. ZDENKO NJEMIROVSKI, stomatolog, suosnivač Medicinsko-stomatološkog fakulteta

Dr. ERICH ROSENZWEIG, ginekolog, profesor Medicinskog fakulteta

Dr. VLADIMIR VRANIĆ, matematičar, dekan Ekonomskog i Arhitektonsko-građevinsko-geodetskog fakulteta

Dr. IVAN BRIHTA, kemičar, izumitelj, profesor Tehničkog fakulteta

Dr. DRAGUTIN KOLBACH, kemičar, osnivač istraživačkog instituta ”Plive”

Dr. LJUDEVIT ROSENBERG, pravnik, međunarodni ekpert za bankovno i financijsko pravo, profesor Pravnog fakulteta

Akademik ALEKSANDAR GOLDŠTAJN, pravni znanstvenik i pisac, profesor Pravnog fakulteta

Dr. ZLATKO BINENFELD, kemičar, toksikolog, svjetski priznati stručnjak za bojne otrove

Dr. MIROSLAVA DESPOT, povjesničarka, među prvima istraživala gospodarsku povijest

Dr. MIRJANA GROSS, povjesničarka, profesorica Filozofskog fakulteta. Dominantna ličnost hrvatske historiografije.

VERA STEIN EHRLICH, antropologinja i sociologinja

INA JUN BRODA EHRLICH, književnica i prevoditeljica

EVA DOMANY GRLIĆ, novinarka i spisateljica

MIRKO MIRKOVIĆ, leksikograf, publicist, dugogodišnji predsjednik PEN-a

Akademik BRUNO BJELINSKI, skladatelj i dirigent, profesor Muzičke akademije

BRANKO POLIĆ, muzički kritičar, publicist i književnik

ALFRED PAL, slikar, pripadnik legendarnog židovskog Rabskog bataljuna i žrtva Golog otoka

SLAVKO GOLDSTEIN, publicist i novinar, izdavač i urednik

VERA DAJHT KRALJ, kiparica, keramičarka i slikarica

Akademik ZLATKO BOUREK, slikar i grafičar, scenograf, kostimograf i redatelj

ŽUŽI JELINEK, modna dizajnerica i stilistica

ZORA DIRNBACH, novinarka, dramaturginja i književnica, koja nas je nedavno ostavila

Svi oni su trajno obilježili kulturu, znanost i umjetnost grada Zagreba, a većina njih dala je svoj doprinos boljitku židovske zajednice Zagreba i Hrvatske.

Zato smo naveli njihova imena danas, kad se ponajprije sjećamo žrtava holokausta, ali i boljih dana.

Neka im bude vječna hvala.

S poštovanjem i tugom klanjamo se svim žrtvama!

Zihronam livraha!

 

UKOLIKO VAM SE TEKST DOPADA I VOLITE NEZAVISNO I KVALITETNO NOVINARSTVO, VI MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN, POZIVOM NA BROJ 060 800 333 ILI SLANJEM SMS PORUKE NA 647647 UZ KLJUČNU RIJEČ DEMOS. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.

    •  Gospodine Plenkoviću, zabranite znakovlje i simbole NDH!
    •  U Hrvatskoj se, za razliku od ostatka EU, negira holokaust

> Svi tekstovi ovog autora