Pozadina konzervativnih napada na nadbiskupa Matu Uzinića

Napadi na nadbiskupa Matu Uzinića od strane određenih konzervativnih krugova u Hrvatskoj otkrivaju dublje probleme unutar Crkve i društva, gdje se polarizacija često događa između stroge tradicije i suvremenijih pastoralnih pristupa.

Papa Franjo upozorava da vjera ne smije postati muzejski eksponat, već mora biti živa i relevantna za današnji svijet. Ipak, neki i dalje zagovaraju tradicionalistički pristup.

U središtu ovog sukoba nisu samo osobna uvjerenja, već i različite interpretacije temeljnih kršćanskih načela – ponajprije oprosta, milosrđa i ljubavi prema bližnjemu.

U tom kontekstu, trauma don Ivice Sinanovića postala je sredstvo kojim konzervativne struje nastoje oslabiti ugled nadbiskupa Uzinića. To je posebno došlo do izražaja nakon njegova gostovanja u emisiji ”Susret u dijalogu” na Hrvatskom katoličkom radiju 9. rujna 2024., gdje je na dijaloški, a ne moralističko-dogmatski način govorio o problematici roda i rodnih studija te ustvrdio da nam rodni studiji trebaju i na katoličkim fakultetima. Takav pristup nije se svidio crkvenim tradicionalistima i konzervativcima.

Don Ivica Sinanović, umirovljeni svećenik Dubrovačke biskupije koji je bio osuđen, a potom oslobođen zbog smrtonosnog ishoda fizičkog sukoba sa župljaninom, godinama kasnije priznaje da ne može oprostiti Uziniću, tadašnjem dubrovačkom biskupu, iako ne navodi konkretne razloge.

Njegove izjave u intervjuu za Hrvatsku katoličku mrežu 16. rujna 2024. često su emocionalno nabijene, što sugerira duboku unutarnju patnju. Njegova javna kritika nadbiskupa Uzinića može se protumačiti kao pokušaj preusmjeravanja pažnje na percipirane nepravde koje je, prema njegovu mišljenju, doživio.

Takvo ponašanje može ukazivati na teškoće u suočavanju s prošlim događajima i potrebu za podrškom.

Njegov život obilježen je ne samo tragičnim događajem, već i poteškoćama tijekom svećeničke formacije. Bio je otpuštan iz više sjemeništa zbog problematičnog vladanja, što on u intervjuu prikazuje kao svoju krepost.

Unatoč toj prošlosti, zaređen je za svećenika Dubrovačke biskupije, a ređenje je obavio nadbiskup Želimir Puljić. Odluka da se zaredi osoba s takvom prošlošću može se promatrati kao izraz velike tolerancije ili kao ozbiljan propust crkvene hijerarhije koja nije prepoznala potencijalne posljedice. Time se otvara pitanje odgovornosti Crkve prema zajednici – kako duhovno, tako i moralno.

Sinanovićev javni istup u crkvenim medijima djeluje kao dio koordiniranog napada na Uzinića. Njegova priča o neopraštanju nadbiskupu koristi se upravo u trenutku kada je Uzinić pod povećanim napadima konzervativnih krugova koji ga doživljavaju kao previše liberalnog i otvorenog prema suvremenim društvenim strujama.

Emotivna priča don Ivice postala je alat u ideološkom sukobu unutar Crkve. Postavlja se pitanje o ulozi crkvenih medija – produbljuju li oni dodatno krizu i podjele unutar Crkve šireći ovakve priče i predstavljajući ih na način koji pogoduje određenim ideološkim ciljevima?

Nadbiskup Uzinić, poznat po svojoj otvorenosti prema dijalogu i promicanju crkvenih reformi, nastoji unijeti duh oprosta i razumijevanja u zajednicu. Njegova spremnost da javno progovori o oprostu i pomirenju, pa i prema svećeniku koji nosi teret krivnje i neopraštanja, doživljava se kao slabost u očima onih koji zagovaraju tradicionalniji pristup crkvenoj disciplini.

U tom svjetlu, napadi na Uzinića reflektiraju dublje podjele unutar Crkve, ali i društva u cjelini.

Međutim, često se zaboravlja da su temeljne kršćanske vrijednosti upravo one koje Uzinić promiče – oprost, milosrđe i suosjećanje.

Crkva, koja sebe vidi kao nositeljicu Kristove poruke, pozvana je prakticirati te vrijednosti čak i kada je to teško ili kada se suočava s unutarnjim razdorima. Uzinić, unatoč kritikama, pokazuje hrabrost ostajući vjeran tim principima, iako mu to donosi napade i optužbe.

Don Ivica Sinanović, kroz svoje izjave i ponašanje, pokazuje znakove duboke unutarnje borbe. Nemogućnost oprosta može ukazivati na neriješene osjećaje krivnje i tuge. Takva stanja mogu otežati proces iscjeljenja i ukazuju na potrebu za podrškom i razumijevanjem kako bi mogao pronaći put prema unutarnjem miru. Umjesto da bude sredstvo u ideološkim sukobima, možda bi bilo korisnije usmjeriti pažnju na pružanje pomoći u njegovom procesu ozdravljenja.

Instrumentalizacija don Ivičine traume u napadima na Uzinića ne služi samo političkim ciljevima konzervativnih krugova, već dodatno otežava njegov vlastiti proces ozdravljenja. Korištenje osobne traume za diskreditaciju nadbiskupa šteti i Uziniću i Sinanoviću, produbljujući rane i podjele.

Takav pristup ne pridonosi smanjenju napetosti unutar Crkve, već ih dodatno produbljuje, koristeći osobnu tragediju za promicanje ideoloških ciljeva.

Instrumentalizacija traume don Ivice Sinanovića predstavlja složen izazov unutar Crkve. Njegovo ređenje, unatoč problemima tijekom formacije, te kasnija emocionalna i psihološka borba, otvaraju pitanja o odgovornosti crkvene hijerarhije i dubljim podjelama koje postoje unutar crkvene i društvene sfere.

Nadbiskup Uzinić, unatoč kritikama, ostaje dosljedan vrijednostima oprosta i dijaloga, dok se don Sinanović suočava s vlastitim unutarnjim borbama u kontekstu širih crkvenih sukoba, u kojima (crkveni) mediji igraju značajnu ulogu.

 

 

MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN HR8923600001102715720 (SWIFT/BIC: ZABAHR2X za uplate iz inozemstva) ILI PREKO PAYPAL-A. MOŽETE NAZVATI BROJ 060 866 660 / Tel.: 0,49€ (3,75 kn); Mob: 0,67€ (5,05 kn) po pozivu (PDV uključen) ILI POŠALJITE SMS PORUKU sadržaja PODRSKA na broj 667 667 / Cijena 0,82 € (6,20 kn). Operator usluge: Skynet Telekomunikacije d.o.o., info telefon: 01 55 77 555. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.

    •  Kraljica mira, kraljevi birokracije i financijski blagoslovi
    •  Fenomen ''karizmatičnih iscjelitelja'' i njihov utjecaj na ranjive pojedince
    •  Crkvene smjernice: fasada odgovornosti ili zataškavanje?
    •  Zašto Hrvatska nije sekularna država?
    •  Split se guši u vlastitoj mržnji
    •  Gospa d.o.o.: kad vjera i biznis nađu zajednički jezik
    •  Strašna glad u Africi, a Crkva šuti
    •  Obnova starih tradicija: pamuk, relikvije i zbunjeni vjernici
    •  Mladi, katolička vjera i ustaška simbolika
    •  Nedostatak empatije prema žrtvama pedofilije u Crkvi

> Svi tekstovi ovog autora