Amos Oz: Gdje su nasljednici Shimona Peresa?

Veličanstveni ispraćaj Shimona Peresa je bio djelomice pogreb a djelomice mirovna konferencija. Veliki skup svjetskih lidera koji nadilazi sve ljudske granice, poput ispraćaja Nelsona Mandele i pape Ivana  Pavla II., privukao je najznačajnije političke lidere i diplomate iz cijeloga svijeta.

Odluka palestinskog predsjednika Mahmouda Abbasa da ide na ispraćaj Shimona Peresa na groblje koje nosi ime od Arapa omrznutog osnivača cionizma Theodora Herzla, je naljutila mnoge Palestince koji mu zamjeraju što odaje počast neprijatelju.

“Puno je vremena proslo”, rekao je Abbas Netanyahu dok su se rukovali. To se doista događa vrlo rijetko. “Jako cijenim što ste došli na ispraćaj”, odgovorio mu je Netanyahu. Njih dvojica se formalno nisu sastali već šest godina, a Abbas je posljednji put u Jeruzalemu bio 2010. godine. Mrtvom Peresu (93) je uspjelo ono što nijednom posredniku unatoč mnogim pokušajima nije pošlo za rukom.

“Puno je vremena proslo”, rekao je Abbas Netanyahu dok su se rukovali. To se doista događa vrlo rijetko. “Jako cijenim što ste došli na ispraćaj”, odgovorio mu je Netanyahu. Njih dvojica se formalno nisu sastali već šest godina, a Abbas je posljednji put u Jeruzalemu bio 2010. godine. Mrtvom Peresu (93) je uspjelo ono što nijednom posredniku unatoč mnogim pokušajima nije pošlo za rukom

Jedan od glavnih govornika, glasoviti izraelski pisac i Peresov prijatelj Amos Oz je iskoristio prigodu da u prisutnosti političke elite svijeta izvrši pritisak na dvojicu lidera da ostave postrani svoje razlike i da slijede Peresov primjer mirotvorstva. “Nema drugog izbora nego da se ovaj dom podijeli u dva stana i da ostvarimo kuću u kojoj žive dvije obitelji.”

“U dubini svojih srdaca obje strane znaju tu jednostavnu istinu”, rekao je Oz dok su ga Abbas i Netanyahu, nadajmo se, pažljivo slušali. Slijedilo je pitanje upućeno izravno njima: “Ali gdje su lideri koji maju hrabrosti da krenu naprijed i da to ostvare? Gdje su nasljednici Shimona Peresa?”

Za razliku od Amosa Oza koji je od svoje mladosti poznati pacifist Shimon Peres je u ranim godinama svog političkog angažmana bio poznat kao ratoborni jastreb. Kao ministar obrane donosio je odluke zbog kojih ga mnogi u arapsko-palestinskom svijetu i danas drže za ratnog kriminalca.

Mentor mu je bio veliki Ben Gurion, otac izraelske nacije, koji ga je već s 25 godina uveo u visoku politiku. Danas se obadvojicu svrstava među veterane svjetske politike i u red najvećih državnika modernog doba.

Peres je, dakle, pripadao generaciji utemeljitelja države te je u političkoj karijeri dugoj gotovo 70 godina bio član desetak kabineta s vrlo širokim ministarskim iskustvom: ministar obrane, ministar vanjskih poslova, financija, informiranja i integracija. Na vrhuncu ugleda i političke moći bio je dvaput laburistički premijer i jednom predsjednik države.

Sveprisutan u javnom životu svoje zemlje, Shimon Peres obilježio je Izrael kao rijetko koji političar, visoko cijenjen po svojim snažnim načelima kad se radilo o izraelskoj sigurnosti i po viziji te neumornom zalaganju za mir s Palestincima.

Bio je angažiran i zaslužan na svim važnijim izraelskim postignućima, a u mirovini mu je konsenzusom dodijeljena svojevrsna ugledna uloga ”mudrog djeda nacije” kojeg se sluša što govori.

Poznat po tome što je u ranim godinama bio protiv bilo kakvog kompromisa s neprijateljski raspoloženim arapskim zemljama, promijenio je svoje stavove nakon 1977. i povijesnog posjeta egipatskog predsjednika Anvara al Sadata Jeruzalemu kojemu je uslijedio prvi arapsko-izraelski mirovni sporazum.

Peres je postao vizionarom s jasnim ciljem sigurnog Izraela okruženog prijateljskim arapskim zemljama. Tako je počeo zamišljati i židovsku državu pod imenom Izrael i arapsku pod imenom Palestina koje međusobno ne bi ratovale već živjele zajedno u prijateljstvu i suradnji.

Jedan od glavnih govornika, glasoviti izraelski pisac i Peresov prijatelj Amos Oz je iskoristio prigodu da u prisutnosti političke elite svijeta izvrši pritisak na dvojicu lidera da ostave postrani svoje razlike i da slijede Peresov primjer mirotvorstva. “Nema drugog izbora nego da se ovaj dom podijeli u dva stana i da ostvarimo kuću u kojoj žive dvije obitelji”

Shimon Peres je kao ministar vanjskih poslova najzaslužniji za mirovni sporazum koji je Izrael sklopio s Palestinskom oslobodilačkom organizacijom (PLO) u Oslu 1993.godine.

Za taj kompleksni izazov i neočekivani uspjeh političkog mirotvorstva dobio je 1994. Nobelovu nagradu za mir skupa s tadašnjim izraelskim premijerom Yitzhakom Rabinom i palestinskim vođom Jaserom Arafatom.

Šteta što taj unikatni i nadasve hrabri sporazum o dvije države nikada nije pretočen u trajni mir. Peres je znao da je to jedino rješenje jer je vjerovao da nema alternative miru i da ratovati nema smisla.

U veljači ove godine je u jednom od svojih poznatih intervjua časopisu Time objasnio: “Nisam se ja promijenio. Mislim da se situacija promijenila. Dok je postojala prijetnja postojanju Izraela, bio sam ono što biste vi nazvali jastrebom. Čim sam osjetio da su Arapi otvoreni za pregovore, rekao sam da smo i mi za njih.”

Reuven Rivlin koji je na funkciji predsjednika naslijedio Peresa 2014. godine je na dirljiv način opisao svog prethodnika kao vizionara: “Shimon nas je nukao da gledamo daleko u budućnost i mi smoga voljeli. Voljeli smo ga jer nas je poticao da zamišljamo ne ono što je jednom bilo ovdje, ne ono što je sada, već što može biti.”

Slično je predsjednik Obama, koji je Peresa smatrao jednim od najvećih državnika svih vremena, odmah poslije vijesti o smrti, a prije svog sjajnog govora na ispraćaju, naglasio kako je Peres gledao u budućnost “rukovođen vizijom ljudskog dostojanstva i napretka za koje je znao da ljudi dobre volje mogu zajedno da ostvare.”

Peres je bio strateški mislilac i kreativni filozof. Poznata je njegova misao da kada imamo dvije alternative prva i prava stvar koju trebamo učiniti je da tražimo treću još nepostojeću, onu o kojoj još nismo razmišljali.

Analitičari njegova života i djelovanja naglašavaju sposobnost kombinacije iskustva i radoznalosti kao i užitak u inovacijama. Bio je veliki pobornik nano-tehnologije i električnih automobila. Sanjao je i konkretno predlagao nova industrijska rješenja i proizvode po kojima je Izrael uspješan i prepoznatljiv.

Podržavao je kontroverzno istraživanje matičnih stanica kako bi se mogli proizvoditi, kako je on to zvao, “rezervni ljudski dijelovi”. Zalagao se za energije koje bi smanjile dominaciju nafte. Naglašavao je da treba bolje koristiti energiju Sunca, jer “Sunce je demokratičnije, trajnije, a nije ni član Arapske ili bilo koje druge lige”.

Peres je postao vizionarom s jasnim ciljem sigurnog Izraela okruženog prijateljskim arapskim zemljama. Tako je počeo zamišljati i židovsku državu pod imenom Izrael i arapsku pod imenom Palestina koje međusobno ne bi ratovale već živjele zajedno u prijateljstvu i suradnji

Mnogo takvih izvornih mudrih misli, smjerodavnih citata i aforizama kruži u izraelskoj javnosti u čiji je rječnik ušla kovanica “pereizmi”. Recimo: “Nema beznadnih situacija, samo beznadnih ljudi” ili “Očaj je grijeh, služenje je obaveza”.

Peres je bio čovjek urođene humanosti i pristojnosti. Već u njegovom toplom stisku ruke i širokom osmijehu se pri svakom susretu (dva puta sam imao tu čast) osjetila dobrohotnost jednog plemenitog čovjeka.

Zaključimo ocjenom Baracka Obame: “Ima malo ljudi na ovome svijetu koji mijenjaju tijek ljudske povijesti, ne samo svojom ulogom u ljudskim zbivanjima nego zbog toga što šire naše etičke horizonte i prisiljavaju nas da od samih sebe više očekujemo. Moj prijatelj Shimon bio je jedan od tih ljudi. Ugasilo se svjetlo, ali nada koju nam je dao će gorjeti zauvijek.”

    •  Stogodišnji Jimmy Carter – najuspješniji bivši predsjednik
    •  Pola stoljeća Lausanskog pokreta za evangelizaciju svijeta
    •  Pismenost je preduvjet napretka na svim područjima života
    •  Gospa na nebo uznesena ''dušom i tijelom''? Plod mašte
    •  Privlačnost ersatzreligije koja se zove nogomet
    •  Trump je 34 puta kriv, a mnogi Amerikanci još uvijek naivni
    •  Medalja slobode isusovcu i evanđeoskoj političarki
    •  Cvjetnica – spomen na Isusov mesijanski ulazak u Jeruzalem
    •  Religijska slika svijeta se mijenja
    •  Diana Budisavljević: najbolji ljudi u najgorim vremenima

> Svi tekstovi ovog autora