autograf.hr

novinarstvo s potpisom

UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!

Na Sveučilištu u Zagrebu ništa novo

AUTOR: Vlatko Silobrčić / 21.10.2025.

Vlatko Silobrčić

Na svakom sveučilištu, gdje bi kritičko razmišljanje i raspravljanje trebalo biti u samoj biti funkcioniranja, u prethodnom i u ovom mandatu na Sveučilištu u Zagrebu, vodstvo se trudi da na svaki način obilježi ”neposlušne”. Jedanput su to kvocijenti o kojima je fakultetima ovisilo financiranje, drugi put priznanja pozivima na privatne skupove i druženja (vidi članak Dore Kršul u ”Telegram.hr”, 19. 10. 2025.) za one koji su poslušni.

Dakle, svako razmišljanje izvan okvira zadanog od aktualnog vodstva, kao da ugrožava opstojnost aktualne Uprave Sveučilišta. Pri stalnim promjenama u svijetu, i u svijetu inovacija, pa i inovacija u edukaciji, ostati u svojim omiljenim spoznajama i gledištima znači samo nastavljati istim putem. Bez pitanja, propitivanja i pokušaja prilagodbe na sve ono što se u svijetu mijenja.

Isključivanje onih koji imaju nove ideje i nude nova rješenja, dobar je način da se, kao neprikosnoveni autoritet ostane na vlasti, ali je potpuno neprihvatljivo za akademsku zajednicu i za prilagodbu edukacije novim izazovima.

Zašto je, na primjer, osvajanje dvaju uzastopnih mandata postalo gotovo nagrada za svaku Upravu, bez stvarne javne rasprave o tome koja su bila njezina dostignuća u proteklom mandatu. Pri tome, ne mislim na dostignuća poput zapošljavanja novih zaposlenika u Upravi, popravaka potresima oštećenja zgrada, povećanje udjela Uprave u ukupno odobrenim sredstvima fakulteta, i slične paraznanstvene i paraedukacijske promjene koje se prihvaćaju u Senatu umjesto suštinskih rasprava i prilagodbi.

Tko, uostalom, uopće o tim ”dostignućima” javno raspravlja, što bi bilo posve logično za kontrolu trošenja uloženih sredstava poreznih obveznika. U istu kategoriju bih ubrojio i sve više izbora za čelne pozicije koji imaju po jednog kandidata. Nažalost i ne samo na Sveučilištu.

Je li itko ikada kontrolirao, na primjer, koliko su doktorati koji se stječu na Sveučilištu u Zagrebu doista vrijedni definicije doktorata znanosti? Jesu li rezultati iz tih doktorata bili objavljeni kao originalni znanstveni tekstovi u časopisima koji imaju kompetentnu i nepristranu recenziju za pristigle rukopise? Nije li to, možda, razlog što imamo sve više ”pseudoznanstvenika” i ”općih pseudoeksperata”, te se više vjeruje raznolikim influencerima/influencericama nego stvarnim znalcima?

Ako se dozvoli i podržava spoznaja da kritička misao šteti donosiocu, umjesto da ga afirmira u društvu, je li poznata ”gromoglasna šutnja” akademske zajednice u RH neočekivana?

Ta pogubna šutnja vrijedi čak i kad je riječ o presudnim događajima (primjerice donošenja novih zakona o znanosti i visokome obrazovanju). Šutnja se ponekad prekida, uglavnom kad su u pitanju osobni interesi pojedinaca ili grupacija, ali rijetko radi načelnih pitanja.

MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN HR8923600001102715720 (SWIFT/BIC: ZABAHR2X za uplate iz inozemstva) ILI PREKO PAYPAL-A. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.

Još tekstova ovog autora:

• Rasprava o napredovanju u znanosti
• ''Neetični vrtuljci'' Etičkog savjeta Sveučilišta u Zagrebu

> Svi tekstovi ovog autora

Objavljeno u: ODJECI
Oznake: doktori znanosti, Dora Kršul, Senat sveučilišta, šutnja, Sveučilište u Zagrebu, Vlatko Silobrčić

Drago Pilsel Follow

Born in 1962 in Buenos Aires, Argentina. Lives in Zagreb, Croatia. Journalist and Theologian. Married. d.pilsel@zamir.net

Drago Pilsel @dragopilsel ·

4 Jul

Papa Prevost je, nikako slučajno, na 250. godišnjicu osnivanja SAD-a i Dan neovisnosti, posjetio otok Lampedusu, simbolu, jer ga se smatra "vratom Europe" za sve one koji riskiraju život prelaskom Mediterana. Lav je, inače, migracijsku politiku Donalda Trumpa nazvao "nehumanom".