autograf.hr

Razumijevanje svijeta, osobito onog segmenta koji se putem jezika, kulture i političkih izbora strukturirao kao nama najbliži odnosno naš, premda bi ga trebali poimati kao naš ali ne samo naš svijet, nije samo racionalna aktivnost. Ne želim imitirati Karla Marx, ali se slažem s njime – misliti svijet i društvo nije dovoljno. U društvu je […]

Amos Oz, Pozdrav fanaticima – Tri misli, Fraktura, Zagreb,2018 Nekako baš u vrijeme kad je svijetom odjeknula vijest o njegovoj smrti, u moje je ruke dospjela knjiga eseja Amosa Oza “Pozdrav fanaticima”, koju je koncem prošle godine objavila zagrebačka Fraktura, kojoj dugujemo hrvatske prijevode kapitalnih književnih ostvarenja tog iznimnog pisca. I s obzirom na njezin […]

U eseju ”Pozdrav fanaticima” Oz propituje ”prirodu fanatizma i načine njegovog iskorjenjivanja”, i to ne samo zato što se židovstvo, uključujući i samu državu Izrael, po svoj prilici nikad nije nalazilo u tolikoj kušnji da kapitulira pred fanatizmom, nego i zato što je fanatizam iznova postao najveća prijetnja ljudskoj civilizaciji općenito.

Nekako baš u vrijeme kad je svijetom odjeknula vijest o njegovoj smrti, u moje je ruke dospjela knjiga eseja Amosa Oza (1939-2018) “Pozdrav fanaticima” s podnaslovom “Tri misli”, koju je koncem 2018. godine objavila zagrebačka Fraktura, kojoj dugujemo hrvatske prijevode kapitalnih književnih ostvarenja tog iznimnog pisca.

Baš kad je čovjek pomislio da se jedan ružni dio povijesti zauvijek preselio u književnost, dakle u daleku prošlost, nova događanja u Afganistanu iznova su aktualizirala Khaleda Hosseinija (Kabul, 1965.), autora u nas veoma čitanih romana ”Lovac na zmajeve” i ”Tisuću blistavih sunaca”, koji već godinama živi u SAD-u.

Nekako baš u vrijeme kad je svijetom odjeknula vijest o njegovoj smrti, u moje je ruke dospjela knjiga eseja Amosa Oza “Pozdrav fanaticima” s podnaslovom “Tri misli”, koju je koncem 2018. godine objavila zagrebačka Fraktura, kojoj dugujemo hrvatske prijevode kapitalnih književnih ostvarenja tog iznimnog pisca.

(Opaska uredništva: Ponavljamo raniju kolumnu zbog odsutnosti autora). Čut ćete katkad da je holokaust postao gotovo pa privredna grana. Uspomena na židovsko stradanje u Drugom svjetskom ratu navodno opstaje samo stoga što Židovi od toga divno zarađuju.

Kada se sve zbroji i oduzme, što se to događa sa svijetom i gdje se nalazi Fima? Njih dvojica druže se već pedeset četiri godine, tijekom kojih je Efraim Nomberg Nisan – istina – imao nekoliko ljubavi i nekoliko briljantnih ideja, jednu zbirku pjesama koja je svojevremeno budila mnoga očekivanja te svoja razmišljanja o smislu […]

Čut ćete katkad da je holokaust postao gotovo pa privredna grana. Uspomena na židovsko stradanje u Drugom svjetskom ratu navodno opstaje samo stoga što Židovi od toga divno zarađuju.

Ne treba i nema veće počasti umrlom piscu od one kakvu je Amosu Ozu jednim kutkom svog izloga ovih dana iskazala glasovita, velika i važna amsterdamska knjižara Athenaeum. Tek jedan list najobičnijeg bijelog papira, na njemu velikim slovima otisnuto ime pisca i manjim slovima datum njegova rođenja i smrti: “4 mei 1939 – 28 dec […]

Lijevi će biti smješteni na lijevu stranu Suca na Posljednjem sudu, to jest na stranu prokletih, dok će desnima pripasti desno vječno blaženstvo: u tome je smislu prijatelj teolog i novinarski kolega širokoj javnosti pokušao jednom dočarati eshatološku poziciju duboke hrvatske podjele.

Tko god je uzeo u ruke ma koji tekst izraelskoga pisca Amosa Oza (1939-2018), kad je 28. prosinca čuo vijest o njegovoj smrti što ju je na društvenim mrežama objavila kćer mu Fania Oz-Salzberger, zacijelo se osjećao kao netko tko je izgubio prijatelja.

”Na rubu polja ide izdajnik. Kamen na njega ne baci živ, nego mrtav“ – moto je Ozova romana Judino evanđelje (Habesorah al pi Jehuda, 2014), citat iz pjesme “Izdajnik“ Nathana Altermana, izraelskog pjesnika utjecajnoga u cionističkoj socijalističkoj politici 50-ih i 60-ih godina prošloga stoljeća.

Bez sumnje jedan od najznačajnijih suvremenih pisaca i intelektualaca Amos Oz u svojoj knjizi Pozdrav fanaticima u tri eseja progovara o svim temama koje su u središtu problema Bliskoga istoka, ali jednako tako i u srži svakoga fanatizma. Amos Oz suvereno, jednostavno, precizno i bez zadrške govori o svojem odnosu prema fanatizmu svake vrste, prema […]

Ugledni New York Times još je prije dvije godine upozorio na pojavu koju je nazvao ”fenomenom globalnog fašizma”. To upozorenje je uglavnom ignorirano, da bi se danas ponovo pojavilo u  medijima potaknuto zbivanjima na svjetskoj sceni.

Auschwitz. Ta riječ, to njemačko ime jednog poljskog mjesta, postalo je najsnažniji simbol svih zala što ih je čovjek izmislio i proveo u djelo u 20. stoljeću. Bilo je i drugih logora, jednako strašnih i ubitačno efikasnih u ispunjavanju svoje čudovišne svrhe. Ali, ta riječ Auschwitz osobito je pogodna da ostane simbol tog zla već […]

Amos Oz, ”Juda”, Fraktura, Zaprešić, 10/2016. ”Isus i svi njegovi apostoli bili su Židovi rođeni od Židova. No u kršćanskoj narodnoj mašti jedini od njih koji je zapamćen kao Židov, i kao netko tko predstavlja čitav židovski narod, jest Juda Iskariotski.”

Veličanstveni ispraćaj Shimona Peresa je bio djelomice pogreb a djelomice mirovna konferencija. Veliki skup svjetskih lidera koji nadilazi sve ljudske granice, poput ispraćaja Nelsona Mandele i pape Ivana  Pavla II., privukao je najznačajnije političke lidere i diplomate iz cijeloga svijeta.

Amos Oz i Fania Oz-Salzberger, ”Židovi i riječi”, Fraktura, Zaprešić, 06/2015. “Pokušajte zamijeniti riječ Židov u ovoj knjizi riječju čitatelj. Na mnogo mjesta iznenadit ćete se kako to dobro funkcionira” – pišu Amos Oz i Fania Oz-Salzberger negdje na zadnjim stranicama svoje zajedničke knjige ”Židovi i riječi”.

Zašto su riječi tako važne tolikim Židovima? Romanopisac Amos Oz i povjesničarka Fania Oz-Salzberger putuju s jednoga kraja židovske povijesti na drugi pokušavajući objasniti esencijalni odnos Židova i riječi. U mješavini pripovijedanja i učenjaštva, razgovora i prepirke otac i kći pričaju priče koje stoje u pozadini najtrajnijih imena, uzrečica, debata, tekstova i dosjetki judaizma. Te […]

Recepcionar u ginekološkoj ordinaciji, samac, neostvareni pjesnik, sitan ženskaroš, snažne socijalne imaginacije, u svakodnevnim intervalima zamišlja se kao predsjednik izraelske vlade ili pisac prevratnih članaka u ljevičarskom Haaretzu, Efrajim Nisan zvani Fajma uzaludnik je, svojevrsni moderni pikaro, jurodivi navjestitelj sudnjega dana, suvremeni čovjek rastrgan ritmovima modernog doba, spolni egzistent, emocionalno upropašten i nezreo, zrcalni odraz […]