novinarstvo s potpisom
Postoji na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu već duže vremena izborni predmet Pravo i film.
Trudimo se izabrati kvalitetne filmove iz svih dijelova svijeta koji obrađuju važna sociološka i pravna pitanja. Tako gledamo filmove iz istočne i zapadne Europe, Skandinavije, Latinske Amerike, Bliskog istoka, zapadnog Balkana, Hrvatske, SAD-a…
Filmove ne gledamo kao profesionalni filmski kritičari jer to nismo, nego okom pravnika, odnosno studenata i profesora prava s obostranom željom da putem umjetnosti raspravljamo, kritiziramo i nudimo rješenja. Poruka se pravna može nekad puno upečatljivije prenijeti ako se koristi umjetnost.
Naravno da će se često na tom našem popisu filmova naći klasici poput ”Paklene naranče” Stanleyja Kubricka, ali i manje znani vrlo zanimljivi filmovi koji obrađuju pitanja s pravnom tematikom.
Kako smo ograničeni vremenom i mogućnostima, ne možemo pogledati sve što želimo, ali sigurno jedan od filmova koji vrijedi pogledati kad se nađe prilika jest film koji je na mene ostavio vrlo dubok dojam kada sam ga gledala na jednoj od međunarodnih konferencija i seminara posvećenih tranzicijskog pravdi u Prištini na Kosovu koja se odvijala malo prije početka izbijanja pandemije COVID-19.
Radi se o filmu ”Brak” redateljice Blerte Zeqiri, koji prikazuje svojevrsni ljubavni trokut između mladog para koji se treba vjenčati i mladoženjinog najboljeg prijatelja iz mladosti koji je muzičar i puno otvoreniji u pitanjima svoje seksualnosti od svog prijatelja mladoženje koji je ostao živjeti na Kosovu i koji se trudi biti prihvaćen i uspješan član zajednice u čemu i uspijeva.
Glavni ženski lik filma je osoba čiji su roditelji stradali tijekom rata i čije posmrtne ostatke traži dok se priprema za vjenčanje. Film je bio kandidat za Oscara za najbolji strani film predložen od Kosova.
Kako ponekad film koji govori o nestalima iz rata, građenju društva, ljubavi i LGBTQ pravima u državi koja je u tranziciji može biti nedovoljno razumljiv gledateljima iz zapadnog svijeta kojima je toliko navedenih problema u istom trenutku previše i koji nisu nikada bili na području Kosova odnosno cijele regije, no gledateljima koje zanima stanje ljudskih prava, razvijanje i mehanizmi tranzicijske pravde općenito, ovaj će film biti vrlo zanimljiv, ako ne i fenomenalan.
Kada smo bili na Kosovu i redateljica je bila na promociji filma, uz glavne glumce. Pripovjedala nam je kako je na samom početku snimanja bilo i ponekih nasilnih ispada prema članovima filmske ekipe, ali je nakon promocije filma i njegovog prikazivanja u kinima nastala sasvim drugačija atmosfera i filmske su projekcije bile rasprodane. Neću vam reći kako film završava, pogledajte to sami kad budete u prilici.
Kako su serije sada jako popularne, zasigurno se epizode ”Black Mirrora” mogu naći na listi o kojoj vrijedi također raspravljati na našem kolegiju. Razvoj umjetne inteligencije i robotike kao i ”lajkovi” o kojima ovisi možemo li ući u avion ili restoran ne čine se tako dalekom budućnošću, dapače. Kako riješiti pitanje eutanazije u Europskoj uniji, također.
E sada, kako ne možemo pogledati baš sve epizode cijele serije, pitanje je hoćemo li i kako moći raspravljati o fenomenu ”Squid Game”, Netflixove serije koja je planetarno popularna i koja nam daje već viđene poruke vezane uz kritiku kapitalizma i enormnog bogatstva. Pokazuje na što su sve spremni pojedinci kojima hitno treba novac i koji su u ogromnim dugovima i uništenih obitelji.
Japan je najavio razmatranje uvođenja neke vrste raspodjele ako razina bogatstva prijeđe određenu granicu, ako je suditi po novinskim natpisima.
Valjalo bi raspraviti i o njemačkoj seriji koja je također popularna ”How to Sell Drugs Online (Fast)”, uzevši u obzir činjenicu da je Republika Hrvatska (postala) vrlo živo tržište drogama, pogotovo nakon ublažavanja mjera pandemije. Kako i opisuje Europsko izvješće o drogama za 2021. godinu sačinjeno od strane Europskog centra za praćenje droga i ovisnosti o drogama, nisu tu jedino države EU-a, problem je globalan.
U Hrvatskoj je u prvih devet mjeseci 2021., prijavljeno 1.700 kaznenih djela vezanih uz zlouporabu droge, najviše je zaplijenjeno marihuane, kokaina, amfetamina i kokaina. Tijekom 2020., bilo je 2.900 prijava za kaznena djela povezanih sa zlouporabom droga, što je 5,4 posto sveukupno prijavljenih kaznenih djela.
Na nedavnoj konferenciji, što su prenijeli i mediji, pročelnik Zavoda za dualne poremećaje Klinike za psihijatriju Vrapče iznio je da je problem zlouporabe droga javnozdravstveni problem, ali i interdisciplinarno područje u kojem svi trebaju raditi svoj dio posla kako bi se zajednički pridonijelo uspješnijim i pozitivnijim ishodima koji će smanjiti potražnju i ponudu vezanu za konzumaciju opojnih droga.
U navedenom izvješću također je naglašena sve veća potreba za brzom reakcijom što se zasigurno odnosi i na povećanje sposobnosti ranog prepoznavanja prijetnji koje proizlaze iz sve dinamičnijeg i prilagodljivijeg tržišta drogama.
Procjenjuje se da je otprilike 83 milijuna ili 28,9 posto odraslih osoba (u dobi od 15 do 64 godine) u Europskoj uniji barem jedanput tijekom života probalo nezakonite droge. To bi trebalo smatrati minimalnom procjenom zbog pristranosti pri izvješćivanju.
U svakom slučaju, puno je sve novih (i starih) izazova za buduće pravnike, ali umjetnost je ta koja ispunjava dušu i kad govorimo o gorućim problemima društva.
UKOLIKO VAM SE TEKST DOPADA I VOLITE NEZAVISNO I KVALITETNO NOVINARSTVO, VI MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN ILI PREKO PAYPAL-A. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA I PRECIZNE UPUTE KLIKNITE OVDJE.