Concilium sarajevski

Ugledni međunarodni teološki časopis Concilium u 2014. godini ušao je u pedesetu godinu svoga postojanja, a u petu godinu izlaženja na hrvatskom jeziku (za BiH i Hrvatsku). Entuzijasti uvođenja toga prestižnog svjetskog teološkog časopisa u naš kulturni prostor ujedno su i urednici njegova hrvatskog izdanja – Zoran Grozdanov, Alen Kristić i Entoni Šeperić. Izdavači njegovi, Ex libris iz Rijeke i Synopsis iz Sarajeva, mali izdavači na našem kulturnom nebu, napravili su nevjerojatan pothvat već i činjenicom da su taj časopis uveli u naš periodikom krajnje osiromašen prostor, a kamoli još činjenicom da već petu godinu ustrajavaju na njegovu izlaženju na hrvatskome jeziku.

Ne govorim ovo slučajno, jer i daleko veći jezici, mnogo značajnije kulture i katoličko-teološki bogatiji prostori (francuski, poljski ili nizozemski, primjerice) nemaju izdanja na svojim jezicima. Svemu tome treba pridodati da je hrvatska verzija Conciliuma i dizajnerski najbolja od svih postojećih, što je vidljivo i pri prvom pogledu na izdanja na engleskom, njemačkom, talijanskom, španjolskom i portugalskom, a to mu priznaje i ”glavna centrala” u Madrasu (Indija).

Ne govorim ovo slučajno, jer i daleko veći jezici, mnogo značajnije kulture i katoličko-teološki bogatiji prostori (francuski, poljski ili nizozemski, primjerice) nemaju izdanja na svojim jezicima. Svemu tome treba pridodati da je hrvatska verzija Conciliuma i dizajnerski najbolja od svih postojećih…

Koliko god je poznato, ipak treba spomenuti da hrvatsku verziju Conciliuma dizajnerski potpisuje Damir Bralić, sjajni dizajner svih Ex librisovih izdanja i sâm dobitnik prestižnih nagrada za dizajn.

Budući da je riječ o vrijednim i važnim obljetnicama ovoga časopisa, treba podsjetiti da je pokretanju Conciliuma presudan organizatorski impuls dao nizozemski nakladnik Paul Brand, o čemu nam svjedoči Hans Küng, kojega posjećuje u Tübingenu 14. travnja 1962., gdje s Karlom Rahnerom i Edwardom Schillebeeckxom razrađuje plan međunarodnoga teološkog časopisa. Treba li podsjećati, premda ime sve govori, da je Concilium dijete entuzijastički pokrenutog Drugog vatikanskog koncila i spoznaje o potrebi da novija teološka misao prostruji kroz netom širom otvorene prozore vatikanskih duhovnih i fizičkih prostora.

Tako je i bilo moguće da taj i takav novi teološki projekt okupi i okuplja najznačajnije teologe prošloga stoljeća: Congara, Rahnera, Schillebeeckxa, Metza, Künga… Dovoljno obrazovane, mlade i otvorene, te dovoljno samosvjesne teologe.

Prepoznati Concilium kao izazov za naše prostore danas bila je dana izgleda jedinom mogućem – riječkom Ex librisu koji se, unatoč i nasuprot tzv. velikim katoličkim izdavačima, izdašno pomaganim od Katoličke crkve u Hrvata, svojom sjajnom edicijom Ecumenica, s kapitalnim djelima autorâ kao što su Moltmann, Küng, Bultmann, Rahner, Barth, Bonhoeffer, De Lubac, Tillich, Sobrino…, ”drznuo” prevesti, tiskati i u naš kulturni, izdavački i misaoni prostor uvesti klasiku teološke misli 20. stoljeća.

Prepoznati Concilium kao izazov za naše prostore danas bila je dana izgleda jedinom mogućem – riječkom Ex librisu koji se (…) svojom sjajnom edicijom Ecumenica ‘‘drznuo” prevesti, tiskati i u naš kulturni, izdavački i misaoni prostor uvesti klasiku teološke misli 20. stoljeća

Danas kad je Concilium činjenica i na našem jeziku, treba za manje upućene naglasiti da su, zahvaljujući hrvatskom izdanju i zauzetosti urednika, i neki od autora s hrvatskoga jezičnog prostora svojim tekstovima ušli na velika vrata ovoga uglednog časopisa.

I ne samo da su se ti autori najednom svojim tekstovima približili velikom svijetu zahvaljujući prijevodima njihovih tekstova na pet velikih svjetskih jezika, nego su ponajprije svratili pozornost toga svijeta na jedan mali i ne osobito značajan kulturni prostor kao što je naš, koji su počastili činjenicom da je od ove godine u uredništvo svjetskog Conciliuma ušao i ugledni teolog fra Mile Babić iz BiH.

No, gle, ni tu nije kraj s ukorjenjenjem Conciliuma u naš prostor i obrnuto – našeg prostora u svjetski ugledan Concilium.

Vrhunac svega ipak je činjenica da se u ovoj godini, petoj godini postojanja i izlaženja hrvatskoga izdanja Conciliuma, u Sarajevu organizira velika Conciliumova konferencija, što je možda ponajveći kompliment za doista herojski posao što ga je činio jedan mali izdavač i njegov nevjerojatno angažirani urednik Zoran Grozdanov.

Nakon što su dvojica (Alen Kristić i Entoni Šeperić) od trojice urednika Conciliuma iz Sarajeva, nakon što je jedan od izdavača iz Sarajeva (Ivan Pandžić), nakon što je u svjetsku redakciju Conciliuma ušao fra Mile Babić, teolog iz Sarajeva, nakon ove sarajevske konferencije, a osobito nakon objavljivanja radova s tog više nego uglednog skupa, hrvatsko izdanje Conciliuma, nadam se da mi prijatelji iz Ex librisa (izdavač Željko Međimorec i urednik Zoran Grozdanov) neće zamjeriti, postat će definitivno Concilium sarajevski

Uz godišnjice Conciliuma o kojima sam govorio, a u povodu jedne druge velike godišnjice, 100. godišnjice sjećanja na početak Velikoga rata, koji će poslije povijest nazvati Prvim svjetskim ratom, koja, ta godišnjica, u Sarajevu dobiva planetarni pečat, svjetski/hrvatski Concilium organizira konferenciju ”Teologija u postkonfliktnom društvu – religija i identitet” što će se održati na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu 9.-10. lipnja ove godine. Bolje i pogodnije mjesto za takvo što, i s obzirom na nedavnu sarajevsku i bosanskohercegovačku povijest i s obzirom na komemoraciju 100. obljetnice početka Prvoga svjetskog rata, jedva da na kugli zemaljskoj postoji.

Već i sama činjenica održavanja konferencije u Sarajevu govori ogromno, a kad se spomenu ugledna svjetska imena koja na njoj sudjeluju, onda do kraja shvaćamo kako će Sarajevo, zahvaljujući ovoj konferenciji, pa makar i samo nakratko, ove godine biti kulturno središte svijeta ili barem jedno od kulturnih središta svijeta.

Uz planetarno poznata svjetska teološka imena različitih teoloških nominacija, kao što su Jürgen Moltmann, Jon Sobrino, Erik Borgman, Miroslav Volf, Regina Ammicht-Quinn, Felix Wilfred ili Pantelis Kalaitzidis, Sarojini Nadar, Daniel Pilario, konferenciji će svoj snažan pečat, uvjereni smo, dati i intelektualna krema bh. društva počevši od biskupa Pere Sudara, fra Mile Babića, Dževada Hodžića, književnikâ Aleksandra Hemona i Dževada Karahasana, te filozofa Uge Vlaisavljevića i sociologa religije Dine Abazovića.

Nakon što su dvojica (Alen Kristić i Entoni Šeperić) od trojice urednika Conciliuma iz Sarajeva, nakon što je jedan od izdavača iz Sarajeva (Ivan Pandžić), nakon što je u svjetsku redakciju Conciliuma ušao fra Mile Babić, teolog iz Sarajeva, nakon ove sarajevske konferencije, a osobito nakon objavljivanja radova s tog više nego uglednog skupa, hrvatsko izdanje Conciliuma, nadam se da mi prijatelji iz Ex librisa (izdavač Željko Međimorec i urednik Zoran Grozdanov) neće zamjeriti, postat će definitivno Concilium sarajevski.

Još jedan kompliment Sarajevu, a plašim se reći da bi takvo što jedva bilo i zamislivo na našim hrvatsko-jezičnim prostorima, prostorima kojima je okrenuto hrvatsko izdanje Conciliuma, bilo gdje doli u Sarajevu.

    •  Ignorancija na hrvatski način
    •  Novi prilozi bošnjačkoj mitomaniji
    •  Glupost i mi migranti
    •  Iz pogreške u pogrešku...
    •  Jednoumni u laži!
    •  Kloniranje zločinaca?!
    •  Budi kulturan! Kaže čovjek koji je godinama mjera nekulture
    •  Virus političke nervoze
    •  Živjeti u prošlosti
    •  Osmansko-feudalni software

> Svi tekstovi ovog autora