”Crkvena šutnja” u vrijeme Hrvatskoga proljeća (5)

Također, ni u broju 9 od 2. svibnja 1971. Glas Koncila ne govori ništa o Hrvatskome proljeću, kao ni u broju 10 od 16. svibnja. Na naslovnici ovoga broja nalazi se tekst ”U slavu hrvatskih mučenika Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana” te govor nadbiskupa Kuharića u povodu 300. obljetnice njihove pogibije, 30. travnja 1671. u Bečkome Novom Mjestu, govori se o podizanjunjima u čast spomenika u Zagrebačkoj katedrali.

U broju 11 od 30. Svibnja 1971. objavljen je članak T. J. Šagi-Bunića o tome mogu li vjernici biti članovi Saveza komunista (SK). Tekst se odnosi na izvješće s proširene sjednice Izvršnoga komiteta CKSKH posvećene temi ”Mogu li vjernici u SK?”. O istoj temi piše i Hrvatski tjednik u broju 8 od 4. lipnja prenoseći gornji tekst Šagi-Bunića pod naslovom Mogu li vjernici u Savez komunista?, uz zaključak: ”Tema aktualizirana navedenom sjednicom IK CK SKH od značenja je, zacijelo, i za teiste i za ateiste i bilo bi korisno, držimo”, navodi se u Hrvatskome tjedniku, da se dijalog nastavi. ”Stoga objavljujući izvode sa sjednice IK CK SKH i iz napisa dr. Šagi-Bunića, objavit ćemo i eventualno druge napise koji bi tom dijalogu mogli pridonijeti”.[i]

Ni u broju 12 od 13. lipnja nema ni komentara ni tekstova o zbivanjima na zagrebačkom sveučilištu, niti ima ikakvih izvješća o tim događanjima.

U broju 13 od 27. lipnja 1971. nalazi se tekst biskupa Mije Škvorca pod naslovom Duhovna oporuka Stjepana Radića koji je on izgovorio u zagrebačkoj prvostolnici. Uz ostalo, u Glasu Koncila, u rubrici ”Pišu čitaoci” nastavlja se diskusija o članstvu vjernika u SK. Zanimljivo, u to vrijeme u Glasu Koncila se iz broja u broji, uz religiozne teme, objavljuju i razgovori s aktualnim i popularnim hrvatskim pjevačima zabavne glazbe. U tadašnje vrijeme počelo s nagađati o Papinu posjetu Jugoslaviji.

Na otvorenju Mariološkog kongresa u Zagrebu, 6. kolovoza 1971., govorio je i tadašnji nadbiskup, dr. Franjo Kuharić i njegov govor objavit će Glas Koncila pod naslovom ”Odanost hrvatskog naroda Majci Božjoj”.[ii]

U broju 17 od 22. kolovoza 1971. Glas Koncila donosi izvješće s Marijanskog kongresa u Mariji Bistrici, s naslovom ”Nikada još ovo nije vidjela katolička Hrvatska”. Na kongresu su sudjelovali pravoslavci i protestanti. No, ni u komentaru uz ta izvješća nema čak govora ni o nacionalnim obilježjima što su ih nosali hodočasnici.[iii]

Temeljem tekstova koji su u tome razdoblju objavljivani u crkvenim tiskovinama mogao bi se steći dojam da se ni po čemu ne bi moglo prepoznati da se tada u Hrvatskoj događalo bilo što zanimljivo. Ako je što i pisano, onda je to samo u onim segmentima kada se, kao u slučaju I. Z. Čička, propitivalo je li on klerikalac i nastupa li u ime Katoličke crkve.

Odnosno, na stranicama Glasa Koncila nije moguće u tom razdoblju pronaći tekst koji bi se bavio problemima društva koji su na ulice izveli mlade katolike, sveučilištarce. Čak ni u ”pismima seoskoga župnika” (rubrika don Živka Kustića).

U istome broju Glasa Koncila od 22. kolovoza 1971. donosi se izvješće s konferencije za tisak Zlatka Frida na kojoj se odgovaralo na pitanja domaćih i inozemnih novinara o položaju Katoličke crkve u državi i odnosima Vatikana i SFRJ, dok je u broju 18 od 8. rujna 1971. objavljen tekst kardinala Kuharića pod naslovom ”Svijet kojemu treba da služimo je hrvatski narod”, a bio je posvećen tek završenom ekumenskom Marijanskom kongresu.

Ni u ovom broju nema ništa o studentskim prosvjedima niti bilo kakvih analiza postojeće društvene zbilje, osim tekstova o odnosu vjernika i nevjernika, pa tako tu nalazimo i intervju s prof. dr. Esadom Ćimićem o njegovoj tek objavljenoj knjizi Drama ateizacije.

Izvješće s Međunarodnoga kongresa o istraživanju religije, o čemu je napisan i nepotpisani komentar (”Što će svijet misliti o nama?”),Glas Koncila piše u broju 20 od 3. listopada 1971. U istome broju je i intervju s prof. dr. Srđanom Vrcanom pod naslovom ”Traži li Crkva slobodu za sve ili povlastice za sebe?”[iv] kao i razgovor sa Šteficom Bahtijarević ”Sretni hazard Štefice Bahtijarević”. Razgovor se vodi oko toga tko se bavi istraživanjem religije i religijskoga te se propituje trenutno stanje u kojem se istraživanjemreligije i religijskoga ne bave vjernici nego samo ateisti.

Ništa ”proljećarski” posebno nema ni u broju 21 od 17. listopada 1971. Veliki naslov o Sinodi biskupa  koja raspravlja o pitanjima svećeništva i svećeničke službe, a što je pokazatelj koliko su u tom razdoblju snažni bili pokreti unutar Crkve koji su tražili novo situiranje i pozicioniranje svećenika i njihove službe u Crkvi.

U broju 22 od 31. listopada 1971. nalazi se glavni tekst o proglašenju blaženim dobrovoljca bunkera gladi o. Maksimilijana Kolbea te tekst o posjetu delegacije hrvatske Crkve na čelu s biskupom Franom Franićem i vlč. Vladimirom Stankovićem hrvatskim vjernicima u Zapadnoj i Južnoj Australiji. Istina, ima jedan članak pod naslovom ”Pogled studenata iz Crkve i u Crkvu”, ali je njegov sadržaj religiozne prirode.

Pogleda li se vrijeme u kojem se to događa, onda uistinu začuđuje da nema ništa o zahtjevima hrvatskih sveučilištaraca. Također, o toj temi nema ništa ni u broju 23 od 14. studenog 1971. U njemu se nalaze izvješća s tek završene Sinode biskupa, čemu je posvećen i uvodni komentar. Tu je i razgovor sa sociologom religije, don Silvanom Burgalassijem, pod naslovom ”Treba li Crkvi sociologija? Jao ako kažemo da je religija pokoravanje propisanim činima”.

U Glasu Koncila broj 24 od 28. studenog 1971. nalazi se izjava nadbiskupa Franje Kuharića nakon završene Sinode biskupa, zatim tekst Tomislava Šagi-Bunića pod naslovom ”Biskupi Jugoslavije: Stvaranje totalitarističkog jedinstva protivi se božanskoj strukturi Crkve i slobodi naroda Božjega” te njegov tekst pod naslovom ”’Smijeh’ na račun radnika-kršćana pod vodstvom Milutina Baltića”’ koji se (tekst) ponovno odnosi na pitanje odnosa komunista prema vjernicima. Tu je i izvješće s puta u Australiju Frane Franića i Vladimira Stankovića pod naslovom ”Susreli smo 20.000 australskih Hrvata”.

U Božićnom broju (br. 25) iz prosinca 1971. na naslovnici se nalazi Božićna poruka nadbiskupa Franje Kuharića ”Isus Krist posvetio je rodoljublje” kao i ”Božićna poruka naših biskupa sunarodnjacima izvan domovine” te treći nastavak izvješća Frane Franića i Vladimira Stankovića s putovanja u Australiju.

Nadbiskup Kuharić u svome obraćanju ne zaboravlja progovoriti o vrijednosti obitelji s kojom je i Isus bio ukorijenjen u svoj narod i time ”posvetio rodoljublje”. Kuharić kaže: ”Ali obitelj nije osamljena zajednica. Ona je  uronjena u veliku zajednicu koja se zove narod. Isus Krist je također sin svoga naroda. On je posvetio i rodoljublje. Slijedeći Isusa svaki je čovjek član svoje obi­telji i svoga naroda, donosilac i baštinik narodne svijesti i povijesti, sudionik sadašnjosti”.

Suočen s bolnom zbiljom vlastitih vjernika i sunarodnjaka, Kuharić kaže: ”Biće pojedinca čovjeka povezano je s bićem naroda u jednu sudbinu, jednu brigu, jednu ljubav, zajedničke patnje i nade. Isus Krist proplakao je nad sudbinom Grada svoga naroda. Narod je biće te ima svoje dostojanstvo. Sva prava s kojima se rađa čovjek, prava su i njegova naroda. Svatko pod suncem ima prava na svoj dom i domovinu, na život i slobodu, na svoj kruh i svoj jezik, na sigurnost i zajamčeno poštovanje. To je temelj mira među narodima”.

Svoju božićnu poruku on završava riječima: ”Živimo dostojanstvo svoje narodne i društvene zajednice! Svaki na svome mje­stu, svaki u svojoj odgovornosti, poštujući druge, zahtijevajući da drugi i nas po­štuju. Svima želim sretan Božić i blagoslov­ljenu Novu godinu 1972. Svima a posebno onima koji ga ne mogu slaviti u krugu svojih obitelji”[v], završava Kuharić, imajući zacijelo u vidu one koji su već tada završili u zatvorima.

Tu je, na str. 6., u istome broju Glasa Koncila, Priopćenje za tisak Predsjedništva BK sa zasjedanja Sabora Biskupske konferencije na kojoj se raspravljalo o Sinodi biskupa, svećeništvu, tisku (Glasu Koncila) te zdravstvenom osiguranju svećenika. Na tome zasjedanju Marija Bistrica proglašena je nacionalnim prošteništem. Umjesto osvrta na tek neslavno završena hrvatska događanja, božićni broj Glasa Koncila donosi intervju s Cliffom Richardom ”Pjevač – misionar bez maske”.

Isto tako crkvenih tema nije bilo ni u Hrvatskome tjedniku. Tek jedan članak Danijela Bučana o odnosu Crkve i države, napisan nakon Titova posjeta Vatikanu i slijedom razvijanja odnosa u ondašnjoj državi.

Ne zaboravimo, 1. prosinca 1971. u Karađorđevu je završena 21. sjednica Saveza komunista Jugoslavije na kojoj je donesena odluka o konačnome slomu Hrvatskoga proljeća, o čemu detaljno izvješćuje i partijsko glasilo Komunist – organ Saveza komunista Jugoslavije u svojim brojevima 769 od 9. prosinca 1971. u kojem se donosi ”Uvodno izlaganje” kao i ”Završna riječ” predsjednika SKJ Josipa Broza Tita te zaključci 21. sjednice[vi], kao i u broju 770 od 16. prosinca 1971. u kojem su objavljene ”Prve pouke” koje je iz 21. sjednice SKJ izvuklo partijsko vodstvo pod predsjedanjem nove predsjednice SKH, Milke Planinc.[vii]

________________________________

[i]Hrvatski tjednik, br. 8 od 4.6.1971., str. 5.

[ii]Glas koncila, br. 16 od 15.8.71.

[iii]Kao jedan od sudionika tog skupa mogao bih samo posvjedočiti da sam dolazeći toga ljeta iz Bosne kao đak Franjevačke klasične gimnazije u Visokom, koji je tada bio na školskome odmoru u rodnoj Rami, sve novce potrošio kupujući hrvatske nacionalne rekvizite.

[iv]Glas koncila, br. 20 od 15. kolovoza 1971., str. 8-9.

[v]Glas koncila, br. 25 iz prosinca 1971., str. 1.

[vi]Komunist – Organ Saveza komunista Jugoslavije, br. 769 od 9. prosinca 1971., str. 10-12.

[vii]Komunist, br. 770 od 16. prosinca 1971., str. 5-8.

(Nastavlja se)

 

 

MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN HR8923600001102715720 (SWIFT/BIC: ZABAHR2X za uplate iz inozemstva) ILI PREKO PAYPAL-A. MOŽETE NAZVATI BROJ 060 866 660 / Tel.: 0,49€ (3,75 kn); Mob: 0,67€ (5,05 kn) po pozivu (PDV uključen) ILI POŠALJITE SMS PORUKU sadržaja PODRSKA na broj 667 667 / Cijena 0,82 € (6,20 kn). Operator usluge: Skynet Telekomunikacije d.o.o., info telefon: 01 55 77 555. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.

    •  ''Crkvena šutnja'' u vrijeme Hrvatskoga proljeća (6)
    •  “Crkvena šutnja” u vrijeme Hrvatskoga proljeća (4)
    •  “Crkvena šutnja” u vrijeme Hrvatskoga proljeća (3)
    •  ''Crkvena šutnja'' u vrijeme Hrvatskoga proljeća (2)
    •  “Crkvena šutnja” u vrijeme Hrvatskoga proljeća (1)
    •  Ako Svevišnji postoji, ako je i svemoćan, zašto dopušta rat?
    •  Ima li nade za kršćanske nomade kakav je papa Franjo?
    •  Živimo li u intervalu od razmjene do razmjene mrtvih?
    •  Ukidanjem entiteta riješiti hrvatsko pitanje u BiH
    •  Kako biti vjernik u Crkvi koja ga je napustila?

> Svi tekstovi ovog autora