Deklaracija o ljudskom bratstvu (1)

MUSLIMANSKO-KATOLIČKA DEKLARACIJA O LJUDSKOM BRATSVU PRIHVAĆENA U ABU DHABIJU 4. VELJAČE 2019.

 Zahvaljujući kreativnom posredovanju Ahmeda Al-Tayyiba, velikog imama Al-Azhara u Kairu, vlada Ujedinjenih arapskih emirata pozvala je papu Franju da od 3. do 5. veljače 2019. posjeti njihovu zemlju i sudjeluje u Globalnoj konferenciji o ljudskom bratstvu koju organizira Muslimansko vijeće starješina. Konferenciji je prisustvovalo 500 predstavnika svjetskih religija.

Šeik Al-Tayyib i papa Franjo pred televizijskim kamerama potpisali su tom prigodom Deklaraciju o ljudskom bratstvu za mir u svijetu i zajednički život.

Predstavljajući tu deklaraciju iz konteksta muslimana i katolika u BiH, autor ističe da je reis emeritus dr. Mustafa Cerić sudjelovao na konferenciji te je objavio njezin prijevod na bosanski u Preporodu 15. veljače 2019. Također ju je predstavio javnim predavanjem profesorima i studentima Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu 26. ožujka. Katolički mediji u Sarajevu također su objavili pun tekst Deklaracije.

Ovaj autor stavlja Deklaraciju u kontekst nekih ranijih gesta muslimanskih znanstvenika i Sv. Stolice, kao nastup pape Ivana Pavla II. na stadionu u Kasablanci pred muslimanskim slušateljima 1985, Sporazum između Papinskog vijeća za međureligijski dijalog i Trajnog odbora Al-Azhara za dijalog s monoteističkim religijama 1998, Otvoreno pismo muslimanskih čelnika kršćanskim poglavarima ”Zajednička riječ između nas i vas” 2007, Otvoreno pismo muslimanskih znanstvenika samoproglašenom emiru ISIL-a 2014, Marakeška deklaracija muslimanskih i drugih vjerskih poglavara 2016, Govor pape Franje na mirovnoj konferenciji na Al-Azharu 2017.

U Deklaraciji iz Abu Dhabija potpisnici se oslanjaju na zajedničku vjeru u Boga Stvoritelja i sveopćeg Sudca te osuđuju postupke koji predstavljaju prijetnju životu, kao što su genocid, teroristički napadi, prisilno izmještanje, trgovanje ljudima, pobačaj i eutanazija.

Svemogući Bog ”nema potrebu da ga tko brani i ne želi da se Njegovo ime koristi za teroriziranje ljudi”. Ovo je hrabra aluzija na nasilja i ubojstva koja čine borci ISIL-a.

Proglašavajući ljudsko bratstvo radi mira u svijetu u zajedničkog življenja, potpisnici vape za pravednom politikom i ekonomijom, za zaštitom prirodnog okoliša, za pravima žena, djece i starijih osoba.

U BiH muslimani i katolici već surađuju u čuvanju prirodnih bogatstva zajedničke zemlje, uglavnom po obrazovnim programima u osnovnim i srednjim školama. Konfesionalnim vjeronaukom u državnim školama, pri čemu zakoniti vjerski poglavari  nude naobrazbu svojim vjeroučiteljima te daju pisati udžbenike vjeronauka za svoje đake, također prikazuju vjeru drugih đaka i sugrađana. Priznajući potrebu zaštite zlostavljanih članova u obiteljima, podržavaju otvaranje i funkcioniranje ”sigurnih kuća”.

Ova ih deklaracija može inspirirati da prodube postojeće razine suradnje i otvore nove. Autor se nada da će Deklaracija pridonijeti otvaranju pameti i srca kod zapadnih kršćana za odstranjivanje islamofobije te kod muslimana u islamskim zemljama humanije tretiranje kršćana kao manjine.  

***

Na poziv državnih i vjerskih poglavara Ujedinjenih arapskih emirata (UAE) papa Franjo pohodio je od 3. do 5. veljače 2019. tu muslimansku zemlju s preko 9 milijuna stanovnika, od toga oko 900.000 kršćanski radnici iz azijskih i afričkih zemalja, većinom s Filipina i iz Indije.  Glavni razlog poziva bilo je sudjelovanje vrhovnog vidljivog poglavara katolika u međunarodnoj konferenciji o ljudskom bratstvu (Global Conference of Human Fraternity) u organizaciji Muslimanskog vijeća starješina (Muslim Council of Elders) koje vodi šeik Muhamed Al-Tayyib, veliki imam Al-Azhara u Kairu kao najznačajnijeg intelektualnog i duhovnog središta sunitskih muslimana.

Podsjećam da suniti sačinjavaju oko 90% stanovnika u 49 zemalja s većinom muslimanskih stanovnika. Na konferenciji je sudjelovalo 500 vjerskih poglavara iz cijeloga svijeta, raspravljali su u 21 radnoj skupini (workshop) te slušali 60 relatora, a među njima je bilo također kršćana i Židova^[i].

Priprave za ovaj međureligijski susret počele su pohodom šeikinje  Lubne Al-Qasimi, državne ministrice UAE za toleranciju, Sv. Stolici u svibnju 2016. Nastavljene su pohodom šeika A-Tayyiba papi Franji u Vatikanu 23. svibnja 2016. te detalji dogovoreni novim pohodom šeika papi u listopadu 2018. Obojica su imali pozitivno prethodno iskustvo suradnje, jer je šeik prije toga dogovorio s papom njegov pohod Kairu 28. i 29. travnja 2017. kada je katolički poglavar na međunarodnoj konferenciji o miru potvrdio svoj stav da islam nije religija prisiljavanja te pozvao na odgajanje mladih u njihovu vjerničkom identitetu, u otvorenosti za dijalog s drugačijima^[ii].

Katolici UAE organizirani su u Apostolski vikarijat Južne Arabije koji obuhvaća UAE, Oman i Jemen. U katedrali u Abu Dhabiju nedjeljom se slave mise na osam jezika.

Sv. Stolica najavila je Papino putovanje u UAE 6. prosinca 2018. Istoga dana biskup Paul Hinder, apostolski vikar, uputio je pastirsko pismo svojim vjernicima na engleskom s najavom dogovorenog programa i pozivom: ”Molite da ovaj pohod bude duhovni događaj. Molite za vladare ove zemlje koji omogućuju ovaj pohod. Zahvaljujem vladi UAE za njihovu velikodušnost, jer su ne samo omogućili ovaj pohod nego nam velikodušno dali program sa slavljenjem mise. Molim da poštujemo i surađujemo u smjernicama posebnog tima naše Crkve koji osnivamo za ovaj pohod”^[iii].

Papa je za geslo toga pohoda odabrao molitvu sv. Franje ”Učini me sredstvom svoga mira”. U svom govoru skupini od oko 700 predstavnika islama, kršćanstva i drugih religija povezao je ovaj svoj pohod s 800. obljetnicom susreta Franje Asiškog i sultana  koji je predvodio muslimansku vojsku u petom križarskom ratu u Damietti, Egipat, negdje u rujnu 1219.: ”Duha zahvalna Gospodinu, o osamstotoj obljetnici susreta sv. Franje Asiškog i sultana al-Malika al-Kamila, prihvatio sam prigodu da dođem ovamo kao vjernik koji žeđa za mirom, kao brat koji s braćom traži mir. Željeti mir, promicati mir, biti oruđe mira: radi toga smo ovdje”^[iv].

Događaj je zabilježen u Pravilu prvom (Regula prior) kod franjevaca. Muslimanski izvori nisu zabilježili događaj, ali današnji ga pobornici dijaloga smatraju povijesnim te ističu razboritost  sultana koji je mirno saslušao kršćanskog monaha u duhu kuranske pohvale kršćanskim monasima zato što se ne ohole (K 4,94 i 5,82)^[v].

____________________________

^[i] Podatke preuzimam  od Antonio SPADARO, ”’Sentinelle di fraternità nella notte’. Il viaggio apostolico di papa Francesco ad Abu Dhabi”, La Civiltà cattolica 2019, 467-477. Autor je bio osobno prisutan pri tom prvorazrednom dijaloškom događanju. Usp također Darko GRDEN, ”Papa Franjo, prvi papa na Arapskom poluotoku u misiji mira: Poziv u korablju bratstva”, Glas Koncila  6/2019 (10. veljače 2019.), 1.6-7.  Aldo SINKOVIĆ, ”S papom Franjom od Paname, Abu Dabija i Maroka do Bugarske i Makedonije”, Kana 3/2019, 36-37. 

^[ii] Usp. Address of His Holiness Pope Francis to the Participants in the International Peace Conference, Al-Azhar Conference Centre, Cairo, Friday, 28 April 2017, 4 stranice elektronskog teksta (Multimedia). U Egiptu su tokom 2016. muslimanski ekstremisti izvršili desetine samoubilačkih napada na muslimane u džamijama i kršćane u crkvama. U takvom ozračju predsjednik Egipta Abdel-Fatah Al-Sisi te muslimanski i kršćanski poglavari pozvali su papu Franju u mirotvorni pohod.

^[iii] Bishop Apostolic Vicar Paul HINDER, Letter to All Faithful on the visit of Pope Francis to the UAE from 3-5 February 2019,  (dvije stranice, internetski uvid 22. ožujka 2019).

^[iv] Prijevod D. GRDEN, u Glasu Koncila 6/2019, str. 1. Pun tekst objavila je agencija ZENIT, Abu Dhabi: Pope Francis’ Address to Interfaith Meeting at Founder’s Memorial, (5 stranica, elektronski uvid 19. ožujka 2019.)

^[v] Usp.  Dawn M. NOTHWEHR, ”A Model for Muslim-Christian Dialogue on Care for the Earth, St. Francis and the Sultan, and Pope Francis”, u: Vladimir LATNOVIC-Gerard MANNION-Jason WELLE (ed), Catholicism Engaging Other Faiths. Vatican II and its Impact, Palgrave Macmillan 2018, 265-284. Waren C. SCHULTZ, ”Crusades”, Encyclopedia of Islam and the Muslim World, Macmillan Reference USA 2004, 164-165: ”Razdori među Ejubidima doprinijeli su složenom događanju pete križarske vojne (1217-1229). Uviđajući stratešku važnost Egipta, ova je vojna počela franačkom opsadom egipatske luke Damietta. Suočavajući se s rivalstvima unutar Ejubida, al-Malik al-Kamil kao ejubidski vladar Egipta ponudio je predaju Jeruzalema Francima, ako bi napustili Egipat, ali su križari odbili. God. 1221. križari su istjerani iz Egipta. Peta križarska vojna završila je  bizarnim događajem 1228.-1229. u kojem je car Fridrih II. izopćen  što je odgađao izvršenje svoga križarskog zavjeta, uspješno isposlovao od al-Malika al-Kamila dopuštenje da kršćani preuzmu kontrolu nad nekim položajima u Jeruzalemu, a ipak su ga stanovnici Akre zasuli otpadcima pri povratku u Europu”.

(Nastavlja se)

 

 

MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN HR8923600001102715720 (SWIFT/BIC: ZABAHR2X za uplate iz inozemstva) ILI PREKO PAYPAL-A. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.

    •  Promicanje univerzalnog etosa

> Svi tekstovi ovog autora